Etiketa luđakinje

[ssba]
January 5th, 2014

Moram prestati širiti priče o ‘luđakinjama’ s kojima sam hodao. Nedavno sam postao bolno svjestan u kolikoj mjeri moji prijatelji i ja u razgovorima o bivšim djevojkama koristimo izraze kao što ‘luda baba’, ‘skrenula’, ‘luđakinja’ i slično. Pri tom, dakako, riječ ‘luda’ ne označava žensku osobu koja doista pati od neke vrste mentalnog oboljenja, već jednostavno žensku osobu koja se ponaša na način koji nama iz nekog razloga ne odgovara ili nam se jednostavno ne sviđa. Trebalo mi je podosta vremena da shvatim koliko je takav odnos prema ženama zapravo štetan.

 

 

Dio mog osobnog razvoja i procesa izgradnje boljih odnosa s osobama suprotnog spola sastoji se od odbacivanja starih, duboko ukorijenjenih navika i stavova. Poput mnogih drugih muškaraca, i ja sam odrastao u okolini koja brojne štetne stavove i stereotipe o ženama uzima zdravo za gotovo – jedan od njih je i pretjerano i slobodno (čitaj: bez previše razmišljanja) korištenje termina kao što su ‘luda’ i ‘iracionalna’. Kad sam napokon postao svjestan vlastite sklonosti razbacivanju pojmom ‘luđakinja’ i korištenju istoga kao verbalne prečice, tu sam istu tendenciju počeo zamjećivati posvuda. To je navika koju mi muškarci naprosto moramo odbaciti, navika koja šteti vezama, trivijalizira stvarna mentalna oboljenja i – što je najvažnije – šteti ženama.

 

crazy_bitch

 

 

 

Četiri kritične riječi

 

Postoje određene riječi koje koristimo kako bismo manipulirali ženama i tjerali ih na poslušnost – to su: drolja, kuja, ružna/debela i naravno luda. Te riječi zapravo izražavaju što društvo vidi kao najgore moguće atribucije žena. Omalovažavanje i posramljivanje ‘drolja’ (slut-shaming) za cilj ima natjerati žene da ograničavaju i reguliraju vlastitu seksualnost i usklade je s unaprijed zadanim obrascima ženske skromnosti, odricanja i čednosti. Riječ ‘kuja’ koristi se za žene koje se smatra preagresivnima ili prenametljivima – žene koje se (ruku na srce!) zapravo ponašaju kao muškarci. Pridjevi ‘ružna’ i/ili ‘debela’ (zapravo međusobno zamjenjivi) tu su da bi podsjetili žene da se njihova vrijednost temelji na specifičnom poimanju ljepote te da svako udaljavanje od tog općeprihvaćenog modela znači devaluaciju sebe same te anuliranje vlastitih postignuća.

 

‘Luda’ ili ‘luđakinja’ možda je najpodmuklija od nabrojanih riječi jer joj je značenje nevjerojatno široko, a po potrebi i prilično rastezljivo. U svojoj osnovi, termin ‘luđakinja’ može se primijeniti na svaku ženu čije ponašanje na bilo koji način i u bilo kojoj mjeri odstupa od onoga što muškarac drži poželjnim. Istovremeno, korištenje tog termina oslobađa muškarca koji za njim poseže od svake odgovornosti. Zašto si prekinuo s njom? – Jer je luda! Pojam ‘luđakinja’ dovoljno je širok da lako može poslužiti u gotovo bilo kojoj situaciji.

 

 

 

 

‘Luđakinje’

 

Etiketiranje žena kao ‘luđakinja’ ima dugu i zloglasnu historiju u zapadnjačkoj kulturi. Riječ histerija (ponašanje koje karakteriziraju pretjerane ili nekontrolirane emocije poput straha ili panike) dolazi od grčke riječi hysteria što znači maternica. Sve do početka 20. vijeka histerija je bila službena liječnička dijagnoza za čitav niz raznoraznih simptoma poput: gubitka apetita, nervoze, razdražljivosti, zadržavanja tekućine, emocionalne uzbudljivosti, negativnog razmišljanja, pretjeranog seksualnog apetita i problematičnog ponašanja. (Zanimljivo je i da se uzroke histerije povezivalo s tzv. sindromom putujuće maternice i drugim seksualnim ‘disfunkcijama’. I dok je takav način razmišljanja s vremenom doveo do izuma vibratora, jedan od učestalih ‘lijekova’ za ovu ‘bolest’ bilo je odstranjivanje klitorisa).

 

Neki od simptoma ‘ženske histerije’ doista su upućivali na stvarne (doduše, pogrešno dijagnosticirane) psihičke poremećaje, no većina ih je bila tek odraz nelagode koju je u muškarcima (medicina je sve do sredine 19. vijeka bila isključivo muška profesija) izazivalo žensko ponašanje i seksualnost. Pribjegavanje medicini značilo je oslobađanje od osobne odgovornosti te izbjegavanje promjena u ponašanju koje bi ugrozile muški senzibilitet i sustave vjerovanja. Proglašavanje žena ‘histeričnima’ značilo je da se ženski problemi mogu lako odbaciti bez da ih se ozbiljno uzme u obzir.

 

 

i-see-so-ecard

 

 

Što frajeri misle kad vam kažu da ‘pretjerujete’

 

U globalu, muškarci se razbacuju pojmom ‘luđakinja’ bez da prethodno zastanu i promisle o tome što spomenuti pojam zapravo znači. To je gotovo refleksna reakcija na razne oblike ponašanja koje muškarci drže nepoželjnima i/ili neprihvatljivima, odnosno s kojima se u datom trenutku jednostavno ne mogu ili ne žele nositi.

 

Pretjeruješ! Ne brini toliko o tome – previše razmišljaš! Zašto si tako defenzivna?… Zvuči poznato?

 

Svim gore nabrojanim frazama razbacivao sam se u svojim ranijim vezama. Kladim se da je većina muškaraca isto ili slično u nekom trenutku rekla svojim (bivšim) partnericama, odnosno da je većina žena čula iste ili slične rečenice više puta nego bi to uopće mogle izbrojati.

 

Još jedan primjer iz osobnog iskustva:

 

Nekoć davno, bio sam notorno egocentričan: nije da sam živio u uvjerenju da sam božji dar ženama, jednostavno nisam previše mislio o drugima. Tu i tamo bih pristao napraviti nešto za drugu osobu, ali samo ako to ‘dobro djelo’ nije iziskivalo previše napora i angažmana s moje strane. Izbjegavao sam razgovore o tome kako moje ponašanje utječe na moju djevojku i kako se ona osjeća u cijeloj toj priči – za mene je sve to bila nepotrebna drama, a od ‘nepotrebnih drama’ sam (zbog ranije nezdrave veze) bježao kao vrag od tamjana. Posljedično nisam uzimao u obzir tuđe osjećaje. Kad bi mi moja trenutna djevojka pokušala objasniti kako se odnosim prema njoj i kako se ona zbog toga osjeća, rekao bih joj da je sve to umislila, da pretjeruje, da od muhe radi slona, da je previše osjetljiva i da pogrešno tumači sve što kažem ili napravim.

 

Ono što sam zapravo govorio bilo je: Ponašaš se na način koji mi ne odgovara i želim da prestaneš. Bio sam previše zaokupljen samim sobom da bih uzeo u obzir njezine osjećaje: nisam bio spreman na bilo kakav emocionalni angažman s moje strane i nisam imao nikakvu namjeru razgovarati o njenim brigama i problemima – stoga sam ih jednostavno umanjivao. Govoreći joj da od muhe pravi slona postavljao sam stvar tako da je ispadalo da je ona naprosto iracionalna. Iako to tada nisam shvaćao, zapravo sam joj govorio da se nema pravo osjećati onako kako se osjeća – iz jednostavnog razloga što ja nisam želio da se tako osjeća.

 

Razumije se da veza nije dugo potrajala – kao ni veze koje su došle kasnije. Tek kad sam počeo revidirati i mijenjati vlastite stavove prema ženama i međuljudskim odnosima općenito bio sam u stanju ostvariti smislene veze.

 

 

 

 

Gaslighting i emocionalna manipulacija

 

Kad netko govori o tome da je prekinuo s djevojkom jer ga je prečesto zvala ili se prebrzo vezala za njega, jer se ljutila na njega i često započinjala svađe, ili čak zato što je tražila druge stvari u vezi, suosjećajna (muška!) publika često će prokomentirati da se drugo ni ne može očekivati kad je čovjek u vezi s luđakinjom. Tom jednostavnom rečenicom muškarca se oslobađa svake odgovornosti za prekid – krivca za prekid ne treba tražiti u njegovoj spremnosti da se pretvara da želi iste stvari kao i njegova partnerica ne bi li spavao s njom ili u njegovoj nevoljkosti da razgovara o njihovim problemima, već u činjenici da je ona luda.

 

Odbacujući žensko ponašanje, probleme ili brige kao ‘sulude’ i ne znajući participiramo u nečemu što se popularno naziva gaslighting. Nazvan prema filmu Plinsko svjetlo (Gas Light) Georgea Cukora iz 1944., pojam gaslighting označava zlostavljačko ponašanje u kojemu se osobu tjera da vlastite emocije i reakcije percipira kao iracionalne, ako ne i lude. Sustavnim minimaliziranjem i odbacivanjem reakcija druge osobe, u toj osobi stvaramo osjećaj nelagode i tjeramo je da počne propitkivati, na koncu i sumnjati u vlastite emocije. Ako nam netko neprestano ponavlja da je ono što osjećamo iracionalno ili nestvarno, nakon nekog vremena ćemo u to i povjerovati. Čak i ako naši osjećaji nisu niti iracionalni niti nestvarni (pogotovo kad nisu!).

 

Gaslighting – minimaliziranje tuđih osjećaja, odnosno nazivanje tih osjećaja nerazumnima, tipično je zlostavljačko ponašanje. Ono što zapravo poručujemo drugome jest da nema pravo osjećati se onako kako se osjeća jer su njegovi/njezini osjećaji (iz nekog razloga) pogrešni; njegovi/njezini osjećaji, ponašanje i reakcije su ‘iracionalni’. Jednom kad osobi oduzmete pravo na osjećaje, mnogo je lakše njome manipulirati i tjerati ju da se ponaša onako kako vi želite.

 

Etiketiranje žena kao ‘luđakinje’ zapravo je sredstvo manipulacije. Ono ne mora biti unaprijed osmišljeno i planirano, pa čak niti svjesno, no ležernost i spremnost s kojom muškarci posežu za spomenutim terminom mnogo govori o njima. Nazvati ženu ‘luđakinjom’ označava kraj bilo kakve diskusije. Jednom kad se kobna riječ na l ubaci u razgovor, ženu se stavlja u obrambenu poziciju: fokus više nije na muškarcu od kojega se očekuje da sasluša i pokaže razumijevanje za njene brige i probleme, već na njoj – od nje se sada očekuje da opravda svoje ponašanje, da dokaže da u stvari nije niti luda niti iracionalna. Najgore od svega jest to da muškarcima dalje nisu potrebni dodatni argumenti – pozivanje na mentalna oboljenja klasična je ‘kvaka-22′: Činjenica da nisi niti svjesna toga da si luda samo potvrđuje činjenicu da si luda.

 

 

 

 

“Koji je tvoj problem?”

 

Etiketiranje žena kao ‘luđakinja’ dio je kulture koja uči žene da šutke prihvaćaju što im okolina servira. Kad se ženama iz dana u dan govori da se ne smiju osjećati onako kako se osjećaju, da su ‘nerazumne’ ili ‘preosjetljive’, poručujemo im da ne mogu vjerovati vlastitim emocijama. Njihovo ponašanje – zauzimanje za sebe, izražavanje vlastitog stava i mišljenja, čak zahtijevanje – muškarcima je najobičnija gnjavaža, stoga se žene uči da ne prave probleme te da tuđe osjećaje uvijek stavljaju na prvo mjesto.

 

(Pre)Slobodna uporaba pojma ‘luđakinja’ i stigmatizacija ‘suludog’ ponašanje (takvog koje izaziva nelagodu) postao je način discipliniranja žena i uvjetovanja određenih obrazaca ponašanja. Ono perpetuira dihotomiju svetica-kurva (ideju da su žene ili poslušne i seksualno suzdržane ili iracionalne kuje).

 

Možda i nismo svjesni da na ovaj način manipuliramo ženama – štoviše, većinu vremena vjerojatno nismo ni svjesni da to radimo! Većini muškaraca to dolazi gotovo prirodno, uglavnom kao rezultat odgoja i okoline koja nas još uvijek uči da su ženske potrebe i mišljenja uvijek sekundarni u odnosu na muškarca. Šteta koju nanosimo možda doista nije namjerna, no to ne mijenja činjenicu da šteta ipak postoji.

 

Kao i s bilo kojom drugom lošom navikom, i tendencija korištenja riječi luđakinja kao oružja i sredstva manipulacije nešto je što treba odbaciti i iskorijeniti. Prvi korak ka tom cilju jest prepoznavanje određenog oblika ponašanja u nama samima i postupno učenje samih sebe da ga izbjegavamo. U konačnici, to će nam pomoći da prestanemo trovati naše međuljudske odnose i izgradimo kvalitetne, smislene međuljudske odnose.

 

Harris O’Malley/ libela.org/Prevela i prilagodila Nada Kujundžić




Najčitanije

Something is wrong.
Instagram token error.
Load More







FBL | MACCHIATO | MODA | LJEPOTA | LIFESTYLE | ART ATTACK | ZDRAV ŽIVOT | GEEKOLOGIE | COMMUNITY | ADRESAR

MARKETING | KONTAKT | IMPRESSUM

© 2013 - Sva prava zadržana - Fashion, Beauty, Love. Design by White Rabbit team