U Narodnom pozorištu Sarajevo sedmica u znaku dramskih predstava

[ssba]
May 13th, 2019

U srijedu, 15. 5. 2019. sa početkom u 19:30 sati, na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo bit će izvedena komedija Fistik ili san o suncu, mjesecu i još nekim sitnicama autora Almira Imširevića, rađena prema motivima drame Jurislava Korenića i Reihana Demirdžića, u režiji Admira Glamočaka.

 

Priča kaže da je u kući Despića, na obali Miljacke, dvadesetih godina prošlog vijeka, igrana prva predstava u gradu Sarajevu. Pola vijeka kasnije Jurislav Korenić i Reihan Demirdžić napisali su Varalicu Fistika, a onda, još novih pedesatak godina i ponovo – Fistik. Isti, a opet drugačiji.

 

Neka vrsta – superjunaka. Da, poput onih stripovskih, koji uveseljavaju, ali i donose utjehu. Fistikove supermoći su – da se prilagodi, prevari, našali, ismije, ali i da pomogne. On je u kostimu običnog čovjeka, i to je njegova snaga, njegova prednost. Fistik nam nikad ne otkriva svoj identitet. Ne znamo njegovo pravo ime, niti njegovu biografiju. On je naprosto – FISTIK.

 

U ovih sto godina, od predstava u kući Makse Despića do naše priče o Fistiku, Sarajevom je prošlo nekoliko ratova, dolazili heroji i kukavice, posjećivali nas pjesnici i filozofi, hulje i lopovi, ljubavnici i samci, dobronamjerni i zloslutni…mnoštvo svijeta. I možda ovo i nije grad u kojem je najljepše i najjednostavnije živjeti, ali je od onih gradova koji se pamte kad iz njih odete. Od Sarajeva ostaje ožiljak.

 

Fistik je jedna od oštrica ovog grada. Zasijeca duboku, uz jaku anesteziju od smijeha i radosti, duboko svjestan one misli što mu je onomad ukradoše – svijet je pun gada! Takvom svijetu uvijek treba superjunak, treba mu FISTIK.

 

 

Leptir

Leptir

 

U četvrtak, 16. 5. 2019. u 19:30 sati, predstavu Leptir u režiji Emira. Z. Kapetanovića, a prema tekstu Aleksandra Radunovića, možete pogledati na maloj sceni NPS, EN FACE .

 

- Dramski tekst Leptir ima jednostavnu strukturu s klasičnim dramskim zapletom, te poštuje
Aristotelovska pravila jedinstva (vrijeme, mjesto i radnja). Ovaj, tako reći, školski primjer drame, daje glumcu mogućnost da svoja glumačka umijeća iznesu u prvi plan. Bez mnogo vanjskih sredstava, prevelike scenografije i bez mnogo korekcija šminke i maske daje mogućnost glumcu da otjelovi lik od krvi i mesa – stavljajući u prvi plan emociju. Ovakav tekst je savršen odabir za malu scenu kamernog tip kakva je mala scena Narodnog pozorišta Sarajevo. Tekst govorio o otuđenosti unutar porodice, uslijed nedostatka komunikacije, a to je problem mnogih današnjih porodica. Komunikacija unutar porodica danas se obavlja putem mobitela, kompjutera i drugih sredstava komunikacije koja ne uključuju prisustvo stvarne emocije, kaže reditelj Emir Z. Kapetanović.

 

Stoga su ovakve predstave danas potrebnije, nego ikada ranije. Broj mjesta je ograničen s toga vas pozivamo da na vrijeme obezbijedite svoje ulaznice!

 

 

Kavkaski krug kredom

Kavkaski krug kredom

 

Posjetite Narodno pozorište Sarajevo, u petak, 17. 5. 2019. godine u 19:30 sati, i pogledajte izuzetno pozorišno ostvarenje Brehtov Kavkaski krug kredom, u režiji Paoloa Magellija.. Predstava je rađena u koprodukciji NPS i Scene MESS. Dramska predstava Kavkaski krug kredom bit će izvedena i dan poslije u subotu, 18. maja sa početkom u 19:30 sati.

 

Kavkaz je oblast na granici između Evrope i Azije, mjesto gdje su se doticala tri velika carstva: Otomansko, Rusko i Perzijsko. Na istoimenom brdu okovan je Prometej. Svaka sličnost sa stvarnim, i bliskim nam zemljama, plod je mašte Paola Magellija i ansambla Narodnog pozorišta koji su pred nama iscrtali Kavkaski krug kredom. Iscrtan je mirnom i preciznom rukom, a ogoljene plohe i glumačka lica pred nama oživljavaju kao trodimenzionalna Guernica. Neiskusnom oku ostaju nevidljive konture ljudskog lica u bolnom grču, ali pažljivi gledalac osjeća umjetničko pobratimstvo između reditelja Magellija i Pabla Picassa.

 

Scena je prekrivena gumenim đonovima, ostacima čizama, kosturima obuće koji podsjećaju na sve one odsutne, nevidljive… U jednom trenutku sa scene se u publiku spušta oštar miris spaljene gume, ne uspijevam vidjeti tragove dima, ne shvatam na koji način je reditelj ukrotio miris, izrežirao smrad. Poslije predstave, prijatelj glumac mi priča kako su slučajno ispustili jednu čizmu te je ostala naslonjena na reflektor. Guma se topila od vrućine, ali su na vrijeme to primijetili i spriječili moguću nesreću. Slučajnost? Ne. Ta guma je smrdila baš kao one cipele koje sam u zimu 1992. godine bacao u peć gladnu rijetkih drva. Miris me iz sale Narodnog pozorišta vratio u opkoljeno Sarajevo i razbistrio sliku pred mojim očima. Zapaljena guma je mom umu postala ono što je kokain bio mozgu Sherlocka Holmesa. Elementarno, dragi moj doktore Watson, napisao je Almir Imširević za Nomad.




Najčitanije

Something is wrong.
Instagram token error.
Load More







FBL | MACCHIATO | MODA | LJEPOTA | LIFESTYLE | ART ATTACK | ZDRAV ŽIVOT | GEEKOLOGIE | COMMUNITY | ADRESAR

MARKETING | KONTAKT | IMPRESSUM

© 2013 - Sva prava zadržana - Fashion, Beauty, Love. Design by White Rabbit team


BiH-Smart-Saving-2019-980x250