U srcu Sarajeva, tamo gdje se sjedinjuju duhovi prošlosti i pulsirajući ritam savremenosti, leži jedan od najdragocjenijih bisera kulturnog bogatstva Bosne i Hercegovine – Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine. Kao stara čuvarica umjetnosti, galerija svojim posjetiteljima nudi putovanje kroz vremensku kapsulu bosanskohercegovačke likovne baštine.
Izgrađena davne 1912. godine prema viziji genijalnog arhitekte Josipa Vancaša za ugledne trgovce Ješuu i Mojcu Salom, ova građevina je od tada bila svjedokom brojnih transformacija, od poslovne zgrade do utočišta umjetnosti.
Zgrada je nakon rata promijenila namjenu, a od 1953. godine u njoj je smještena Umjetnička galerija BiH.
U vrijeme agresije i opsade Sarajeva zgrada je usljed granatiranja pretrpila teška oštećenja.
Po završetku rata, Umjetnička galerija BiH je zahvaljujući Vladi Švicarske Konfederacije i vlastitim naporima uspjela pronaći donatore za gotovo kompletnu sanaciju svoga objekta.
Više od 6000 umjetničkih eksponata
Umjetnička galerija BiH osnovana je odlukom Vlade Narodne Republike Bosne i Hercegovine 11. oktobra 1946. godine. Jezgro početne zbirke činilo je oko 600 eksponata preuzetih iz tadašnje Galerije Zemaljskog muzeja.
Galerija je za javnost otvorena 1959. godine svojom prvom stalnom postavkom.
Danas kolekcija ima preko 6000 inventarskih jedinica podijeljenih u više zbirki: (Zbirka bosanskohercegovačke umjetnosti, Zbirka Ferdinanda Hodlera, Zbirka ikona i sakralne umjetnosti, Zbirka jugoslovenske umjetnosti, Međunarodna zbirka donacija, Zbirka fotografije i novih medija, Likovni arhiv NADA). Pored zbirke, u sklopu Umjetničke galerije BiH oformljeno je i odjeljenje dokumentacije i biblioteke te su se na taj način stvorili uslovi za naučno istraživački rad.
Također su formirani odjeli restauratorske radionice, stolarske i pozlatarske radionice, fotostudio sa fototekom i odjeljenje koje se bavi pedagoškim radom.
Od osnivanja do danas u Galeriji je postavljeno, pripremljeno ili preuzeto preko 900 većih i manjih izložbi, te izdato više od 150 vlastitih izdanja. 1986. g. Galeriju je odlikovalo Predsjedništvo SFRJ Ordenom zasluga za narod sa srebrnim zracima.
U ratnom periodu 1992-1995 Galerija nije prestajala sa svojom djelatnošću, organiziravši samo u ovom periodu 42 izložbe. Najteži period za ovu instituciju nastupio je nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma, jer novi ustroj kulture ne predviđa postojanje državnih institucija pa je Umjetnička galerija BiH ostala bez osnivača i finansijera.
Borba za opstanak
Bosna i Hercegovina, zemlja bogate kulturne baštine i duboke historije, suočava se s brojnim izazovima očuvanja svojih dragocjenosti. Već gotovo tri decenije, sedam ključnih kulturnih institucija hrabro se bori za svoj opstanak, i to bez adekvatne podrške države. Na popisu tih heroja su Umjetnička galerija BiH, Zemaljski muzej BiH, Historijski muzej BiH, Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, Kinoteka BiH, Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH te Biblioteka za slijepa i slabovida lica BiH. Svaki od njih nosi teret očuvanja bogate baštine, ali se suočava s izazovima koji bi ih mogli dovesti pred sudbinu zaborava.
Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine ističe se svojim izuzetnim naporima u promociji bosanskohercegovačke umjetnosti i kulture. Iako se bori s teškom finansijskom situacijom koja direktno utječe na njene zaposlenike, galerija je posvećena promociji svoje impresivne kolekcije, ali i šireg društvenog konteksta.
Galerija entuzijazma
Stalnom postavkom Galerija entuzijazma predstavljeno je 300 djela iz kolekcije UGBiH. Izložbu čine slike, grafike, crteži i skulpture, ali i dio zbirke ikona UGBiH. Riječ je o djelima naslijeđenim iz Galerije slika Zemljskog muzeja, koja je osnovana 1930. godine i kao takva postojala sve do kraja Drugog svjetskog rata. Kolekcija će 1946. postati nukleus novoosnovane Umjetničke galerije (danas Umjetnička galerija BiH), koja tako sa stanovištva vizuelne umjetnosti predstavlja najstariju i najznačajniju muzejsku instituciju u zemlji.
Viša kustosica Maja Abdomerović nam je pomogla da napravimo mali vodič kroz stalnu postavku Umjetničke galerije BiH. Ovo je 12 umjetničkih dijela iz stalne postavke koja ne smijete propustiti.
MADONA / Talijanski majstor; 19. vijek; ulje na platnu; 78 x 60 cm inv. br. UGBIH-2973
Iako nije poznato kako je ova slika došla u kolekciju Umjetničke galerije BiH, ističemo je ovdje kao jedan od primjera temeljite restauracije koja je urađena u protekle dvije godine. Radi se o klasičnom prikazu Madone, sa svim njenim ikonografskim obilježjima.
PORTRET ŽENE U PLAVOM / Vojvođanski majstor; sredina 19. vijeka; ulje na platnu; 16 x 12 cm; inv. br. UGBIH-1736
Minijaturni portret (16×12 cm) nepoznatog vojvođanskog umjetnika jedna je od poslastica stalne postavke Galerija entuzijazma. Iako je u kolekciji još od samog njenog postanka, do sada nikada nije bila izlagana. Slika je kupljena u Vršcu, a Galeriji slika je poklonio gosp. Milan Matejić 1930. godine.
SLIJEPAC / Vlaho Bukovac (1855 – 1922); 1903. godine; ulje na platnu; 40 x 32 cm; inv. br. UGBIH-752
Vlaho Bukovac ubraja se među najznačajnije slikare hrvatske moderne. U njegovom iznimno brojnom opusu portreti zauzimaju najznačajnije mjesto. Za ovo područje osobito je značajan, jer je kao profesor praške akademije odškolovao neke od prvih akademskih slikara u BiH.
PRED DŽAMIJOM / Špiro Bocarić (1876 – 1941): ulje na platnu; 116,5 x 75 cm; inv. br. UGBIH-107
U svojim djelima ovaj autor nerijetko povezuje tradicionalne motive sa u to doba aktualnim načinom slikanja. Njegova djela prepoznatljiva su tako po bosanskim motivima, ali i poentilističkim načinom slikanja kao i novim načinom tretiranja boje i svjetlosti.
STARAC / Savo Popović Ivanov (1887-1955); ulje na platnu; 49 x 44 cm; inv. br. UGBIH-285
Umjetnik koji je veliki dio svog života proveo u Njemačkoj. U vremenu koje je proveo u BiH bio je nastavnik crtanja u gimnazijama u Tuzli, Derventi, Sarajevu i Foči. Iako je smatran slikarom lošijeg kvaliteta, Portret starca jedan je od boljih portreta koji se čuva u kolekciji Umjetničke galerije BiH.
PUTNICI (TRI KONJANIKA MOTIV IZ BOSNE) / Lazar Drljača (1883-1970); 1913. godina; ulje na platnu; 50 x 39 cm; inv. br. UGBIH-108
Slika nastala u vrijeme pariškog perioda kojeg odlikuje veliki uticaj impresionizma. Od Drljačinog slikarstva samo je zanimljiviji njegov životni put, njegov svjesni odabir života u šumama oko Boračkog jezera. Iako živi osamljeno u šumi i bavi se slikanjem, nije čudak izolovan od društva. Izlaže, prodaje slike i druži se sa umjetnicima i intelektualcima tog vremena. Bio je očaran prirodom pa najveći dio njegovog opusa čine pejzaži, među kojima su najkarakterističniji pejzaži Hercegovine (Prenj, Konjic, Mostar, Boračko jezero) snažne kolorističke ekspresije.
PORTRET DAME / Jovan Bijelić (1886 – 1964); 1915. godina; ulje na platnu; 37 x 39 cm; inv. br. UGBIH-177
Ovo je primjer ranih Bijelićevih portreta, koji će nastati nekoliko godina prije umjetnikove prve samostalne izložbe (Sarajevo 1917.) Slika je nastala za vrijeme Bijelićevog praškog perioda kada je učio od Vlaha Bukovca. Između dva rata bio je jedan od najznačajnijih avangardnih umjetnika u Beogradu.
STARA KULA / Karlo Mijić (1887 – 1964); 1918. godina; akvarel i tuš na papiru; 65 x 53 cm; inv. br. UGBIH-712
Slika predstavlja spoj umjetničkog i dokumentarističkog karaktera. Na njoj su vidljivi Mijićev interes za tradicionalnu arhitekturu koju predstavlja sa preciznošću vrsnog crtača koji ima istančan osječaj za detalj, ali i sposobnost da sve to uklopi u savremeni umjetnički izričaj.
AUTOPORTRET / Roman Petrović (1896 – 1947); oko 1919. g.- 1923. g; ulje na kartonu; 41 x 33 mm; inv. br. UGBIH-121
Roman Petrović ubraja se u najznačajnije bosanskohercegovačke slikare prve polovine dvadesetog vijeka. Njegov opus je iznimno raznorodan tematski i stilski. Bavio se modernimi slikarstvom, ikonopisom, scenografijom, opremom knjiga. Ovo umjetničko djelo na samom početku svoje umjetničke karijere posvetio je samome sebi.
NA TUĐEM HLJEBU / Đoko Mazalić (1888 – 1975); 1928. godine; ulje na platnu; 120 x 88 cm; inv. br. UGBIH-439
Mazalić je jedan od najznačajnih umjetnika Bosne i Hercegovine ikada. Bio je vrstan slikar, slikarski autoritet, kustos i osnivač zbirke slika pri Zemaljskom muzeju koja je kasnije postala nukleus zbirke Umjetničke galerije BiH. Bavio se istorijom umjetnosti BiH, posebno ikonama, pisao je likovne kritike, bavio se slikarskim tehnologijama.
Slika Na tuđem hljebu nastala je u istom periodu kada i njegova antologijska djela magičnog realizma, Herojski kraj i Na kupanju. Iako su formalno (statičnost kompozicije, paleta boja …) veoma slične, tematski se Na tuđem hljebu ističe snažnom socijalnom tematikom prisutnom tih godina u bosanskohercegovačkoj umjetnosti.
STARO GROBLJE / Todor Janković (1891-1936); ulje na platnu; 40,5 x 39,5 cm; inv. br. UGBIH-97
Svoju slikarsku karijeru Janković je počeo kao samouk slikar (1920), da bi tek kasnije upisao i završio Akademiju za umjetnost i umjetni obrt u Zagrebu. Slikao je pejzaže u kojima su dominirali motivi ruralnog ambijenta sarajevske okolice u ugašenoj sivoj, zelenoj i oker gami.
RAZGOVOR (REKLA KAZALA) / Daniel Kabiljo (1894-1944); ulje na platnu; 57,5 x 39 cm; inv. br. UGBIH-723
Smatran je slikarom pomalo starinskog kova u vrijeme modernizma četvrte decenije. U svojim djelima obrađivao je motive iz života jevrejske zajednice u Sarajevu. Slika Razgovor ili popularnije Rekla-kazala jedno je od Kabiljovih najpoznatijih djela.