Mural Milene Mrazović, prve bh. novinarke i urednice, jučer je otkriven u Sarajevu! Mural su otkrile Ann Linde, ministrica vanjskih poslova Švedske i predsjedavajuća OSCE-a, i autorica murala, Nataša Konjević / Konjo Illustration, koja je ilustrirala Milenu Mrazović i za knjigu #ŽeneBiH.
– Nevjerovatno smo ponosne na ovaj trenutak, budući da je jedna od ideja inicijative uvijek bila ovjekovječiti likove značajnih bh. žena u javnom prostoru kroz umjetnost murala. Zahvaljujemo se ambasadorici Švedske u BiH, Johanni Strömquist Embassy of Sweden in Sarajevo, koja je podržala ovu ideju, i timu UNDP Bosnia and Herzegovina na čitavoj podršci procesu crtanja murala, koji se nalazi na zidu Elektrotehničke škole za energetiku u Sarajevu, napisano je na Facebook grupi ŽeneBiH.
Milena Mrazović (1863. – 1927.) je prva novinarka, urednica i izdavačica u BiH, te spisateljica, kompozitorica, etnografkinja i antropologinja.
Rođena je u Bjelovaru, u hrvatskoj plemićkoj porodici, a školovala se u Budimpešti. Nedugo nakon što je Austro-Ugarska okupirala BiH, njena se porodica seli u Banju Luku, a potom i u Sarajevo. Milena se bavila komponiranjem i odlično je svirala klavir. Neuobičajeno za žene tog vremena, na konju je proputovala cijelu BiH sa slikaricom Augustom Bock, te bilježila priče, legende i bajke, koje će kasnije inspirirati njen književni rad.
Ann Linde i Nataša Konjević
Prvi članak objavljuje 1884. godine u Neue Augsburger Postzeitungu, a iste godine postaje stažistica u dnevnom listu Bosnische Post koji počinje izlaziti u Sarajevu. Zahvaljujući spisateljskom talentu, uspješno se snalazi u svijetu novinarstva, u kojem su tada djelovali samo muškarci. Bila je zaručena za vlasnika Bosnische Posta, Eugena von Töpffera, a nakon njegove iznenadne smrti 1889. godine, nasljeđuje list i štampariju, i postaje prva urednica novina i izdavačica u BiH. Povodom desete godišnjice Bosnische Posta, međunarodna štampa zabilježila je da se u BiH na odgovornoj javnoj funkciji nalazi žena, što nije bio slučaj ni u razvijenijim zemljama. Godine 1893. objavljuje prvu knjigu novela Selam: Skice i pripovijesti iz bosanskog života, a potom i druga djela.
Za liječnika Zemaljske bolnice u Sarajevu, Josefa Preindlsbergera iz Beča, udala se 1896. godine, a potom prodaje Bosnische Post. Posvećuje se književnosti, ali nastavlja raditi kao dopisnica evropskih novina. Nakon rata, nova vlada ih je 1919. godine deportirala u Beč, koji je za nju bio tuđina. U Evropi je bila poznata kao „slavna bosanska spisateljica”, ali u BiH se za Milenu uglavnom ne zna, jer je pisala na njemačkom jeziku. Iako rođena drugdje, Milena je svojevoljno postala žena BiH. Pomjerala je granice koje je društvo odredilo ženama njenog vremena, te je kao pionirka bh. novinarstva otvorila put budućim kolegicama.