Naida Bojičić predstavlja vegansku kuhinju po svačijem ukusu

Istraživanje veganske kuhinje i eksperimentisanje s receptima za voćne kolače i povrtne supe, danas 24-godišnju Naidu Bojičić dovelo je do otvaranja malog restorana Zelena sredina. Bez prethodnog znanja o vođenju biznisa i bez savjeta iskusnih ugostitelja, u junu 2021. godine pokrenula je restoran u sarajevskom naselju Ciglane, te u februaru ove godine zaposlila i prvu saradnicu.

– U početku je ideja bila da to bude jednostavno: kafić sa smutijima, sokovima, i jednostavnim jelima. Poslije se jelovnik proširio, i ono na što smo ostali fokusirani su veganski kolači gdje ja mogu da ispoljim svoju kreativnost, kaže ova mlada preduzetnica koja proteklih nekoliko mjeseci učestvuje u programu BizUp koji provode Fondacija 787 i UN Women u BiH, uz finansijsku podršku vlade Ujedinjenog Kraljevstva.

U osam mjeseci koliko već Zelena sredina postoji, posao je rastao, način rada se promijenio, a ova entuzijastica za vegansku ishranu kaže da je mnogo naučila o vođenju biznisa i poslovnim partnerstvima.

– Pokrenuli smo posao, nismo imali nikakvu reklamu, nije bilo objava na portalima, na društvenim mrežama. Krenulo se skromno, jer nismo znali nikoga. A onda su ljudi polako počeli dolaziti.

 

Znatiželja i istraživanje veganske kuhinje

Naida je o veganskoj ishrani prvi put saznala više na internetu, a kada je imala 15 godina počela je izbjegavati da jede meso. Budući da tada nije bilo mnogo izbora za kupovinu i narudžbu veganskih jela, sa različitim receptima eksperimentisala je kod kuće. Nakon završetka srednje tekstilne škole i upisa na studij engleskog jezika, počela je raditi u trgovini i ugostiteljstvu i ubrzo shvatila da želi da pokrene svoj posao.

U početku joj je, kaže, najpotrebnija bila finansijska podrška. Uz nešto ušteđevine, mali nenamjenski kredit i pomoć momka i prijateljice, pokrenula je Zelenu sredinu u skromnom lokalu na Merhemića trgu u Sarajevu.

Tokom proteklih mjeseci se suočila sa čestim predrasudama, najprije zbog toga što je kao mlada osoba pokrenula svoj posao, ali i zbog toga što je veganska kuhinja u Bosni i Hercegovini i dalje nedovoljno poznata.

– Imala sam i ja nekoliko prijatelja, poznanika, koji su imali predrasudu ‘ko će ti to jesti’, i onda su i sami nekoliko puta probali i svidjelo im se, priča Naida. Mislim da su predrasude najgore. Ljudi ne znaju šta sve veganstvo obuhvata. Kad kažu ‘veganka si’, oni misle da jedem samo zelenu salatu, a ne znaju koliko raznovrsnosti ima u toj ishrani. Treba samo dati priliku. Mi smo napravili što jednostavnija jela, nismo htjeli previše eksperimentisati, ciljali smo na to da bude nešto odgovarajuće i onima koji su vegani i onima koji nisu, da se sve uklopi i da nemamo samo ciljanu skupinu kupaca već da to svima bude dostupno.

Prije sedam godina Naida je počela eksperimentisati sa vegetarijanstvom ili izbjegavanjem mesa i mesnih proizvoda, a kasnije i sa veganstvom ili izbjegavanjem bilo kakvih proizvoda životinjskog porijekla poput mlijeka, jaja i mliječnih proizvoda. Objašnjava kako je još mnogo toga što mora naučiti  o ovom tipu ishrane i kako ishrana mora biti raznovrsna, uključujući orašaste plodove, voće i povrće, i dodatne vitamine, radi očuvanja zdravlja.

– I ja sam prije morala jesti ono što mi se servira, morala sam jesti meso, a sada pogotovo mlađa populacija voli isprobati veganstvo, pogotovo zbog onoga što vide na internetu. U svijetu se dešavaju promjene, sve više ljudi podržava taj način života, priča Naida.

– Najčešći razlozi zašto neko proba veganstvo su zdravstveni. Puno je dijabetičara, ljudi koji imaju alergije, i ne smiju jesti gluten, šećer, a sve se to može dobiti kroz vegansku ishranu. Da ne pričamo koliko je meso nezdravo sa masovnom proizvodnjom, a s druge strane, nije ni humano to što se radi životinjama.

 

Mentorska podrška i rast

Nakon dobrog početka i u vrijeme kada je bilo potrebno napraviti naredne korake u rastu Zelene sredine, za Naidu je bila ključna mentorska podrška. Kao jedna od 15 preduzetnica iz Bosne i Hercegovine u projektu BizUp imala je priliku učiti kroz razgovore o razvoju biznisa, viziji napretka i potrebi za daljim ulaganjem i povećanjem prodaje.

– Mislim da je meni najviše bilo potrebno da naučim cijeniti svoj rad. Počela sam sa veoma niskim cijenama, jer sam išla s idejom da standard ne bude previsok za veganska jela. To se moralo izmijeniti, kako bi biznis opstao, iako su i ovo razumne cijene. Tako sam dobila mnogo savjeta, općenito o tome kako da naučim cijeniti svoj rad, priča Naida. Kroz rad sa mentorom razne ideje su dobile svoj momenat.

Kroz BizUp preduzetnice su dobile i finansijsku pomoć za ostvarenje važnog napretka u svom poslovanju. Zahvaljujući tome, Zelena sredina je od novembra na drugoj adresi, nedaleko od prvobitne lokacije – sada u većem prostoru u Ulici Husrefa Redžića. Zelenih zidova i u mirnom ambijentu ispunjenom cvijećem, mali restoran danas nudi desetine slanih i slatkih jela i pića, poput paste sa umakom od indijskih oraha, sendviča sa veganskim suhim mesom, kaša i supa, kao i pure sa veganskim jogurtom od indijskih oraha i raznih veganskih kolača i torti.

– Kao rezultat mentorstva, korigovane su cijene. Dodana nova jela. Naša je prodaja bila mnogo bazirana na Korpi, jer nisam bila zadovoljna estetskim izgledom objekta, i mislila sam da će to odbiti ljude, pojašnjava Naida. Promjena fokusa je u procesu, trebaju nastupiti neki događaji, druženja, kako bi se to približilo kupcima koji su online, koje nismo sreli, koji su naučili da naručuju svaki dan, ali nikad nisu došli u ‘Zelenu sredinu’.

Iako je zadovoljna online narudžbama, ipak se raduje da kupce upozna i lično i da s njima porazgovara o jelovniku i prikupi ideje kako poboljšati ponudu.

– Sad kada bih se vratila, da mi neko ispriča šta me sve čeka, dvaput bih razmislila. Ali bilo je veoma hrabro i veoma teško. Opet, ja sam uvijek u sebi imala tu neku energiju, malo drugačiju nego ostali vršnjaci. Nemam priliku vidjeti toliko vršnjaka koji u 24. godini pokreću svoj biznis i da to opstaje, radi, i planira se širiti.

Ovaj članak je nastao u okviru projekta Ekonomsko osnaživanje žena u Bosni i Hercegovini – izgradnja boljeg kojeg provodi UN Women u BiH uz finansijsku podršku vlade Ujedinjenog Kraljevstva.