Istina jeste da je korištenje umjetne inteligencije donijelo podjelu u kreativnoj zajednici. Kako smo već pisali trenutni zakoni i propisi ne definiraju kako skupovi podataka umjetne inteligencije funkcioniraju. Mi smo zapravo u najranijim fazama hvatanja u koštac s tim što to znači za umjetnike, bilo da se radi o nezavisnim ilustratorima i fotografima ili velikim korporacijama koje su svjesne autorskih prava koje su uključene u proces modeliranja umjetne inteligencije.
Međutim, s druge strane, prije tri godine umjetna inteligencija je riješila skoro 50 godina star zadatak u biologiji: problem predviđanja strukture proteina, što je kako naglašavaju stručnjaci, jedinstven i značajan napredak u nauci o životu. I u drugim naukama kao što su astronomija, organska hemija, medicinsko snimanje i fuzija, napravljen je progres.
Očekuje se da će se umjetna inteligencija pojaviti kao suštinski i svakodnevni alat za naučnike u različitim domenima i disciplinama. Sve ovo ne znači da će umjetna inteligencija zamijeniti ljude u budućnosti, jer ni najpametnija umjetna inteligencija se ne može mjeriti s ljudskom vizuelnom obradom.
Treba podsticati upotrebu novih alata, istovremeno odbijajući dozvoliti da ti alati zamijene ljudske kreatore. Da biste kreirali išta uz pomoć umjetne inteligencije, potreban je ljudski dodir. Potrebno je da čovjek da komande (prompts), pa tek onda umjetna inteligencija može da stvara.
Trial & error
U digitalni svijet FBL magazin je zakoračio u septembru 2013. Dvije godine kasnije, iz ljubavi prema mirisu štamparija i papira, odlučili smo raditi i printano izdanje sa 200 strana. Naslovnica prvog broja pripala je glumcu Albanu Ukaju, a za svako ostalo izdanje radili smo više različitih naslovnica na kojima su se našli Marko Feher, Ermin Bravo, Selma Spahić, Vanja Lisac, Edin Zubčević, Vedrana Božinović, Adis Billain Kutkut, Faruk Šabanović…
Prije tri godine smo radili kompletan redizajn online izdanja. Ove godine FBL magazin slavi 10. rođendan, a ovo je i godina koju će obilježiti umjetna inteligencije.
Malo zbog nostalgije prema printu, malo iz znatiželje, ali i velike želje da se isprobaju novi alati zamolili smo Sairu Čandić, grafičku dizajnericu da redizajnira neke od fotografija za naslovnice FBL magazina uz pomoć umjetne inteligencije.
– Ako bih cijeli proces redizajna FBL naslovnica sumirala u dvije riječi, bile bi to: trial & error! Prvi put smo eksperimentisale sa editovanjem isključivo kroz AI, pa je ovo bio pomalo zahtjevan, ali izuzetno zabavan zadatak. Za sam redizajn je korišten Stable Diffusion, tačnije deep-learning model za generisanje detaljnih fotografija uvjetovanih tekstom. Cilj je bio zadržati originalnu formu i crte lica naših aktera na fotografijama, ali ih u isto vrijeme transformisati u nove imaginarne likove i transportirati ih u drugi svijet namišljen u umu našeg AI ‘robota’. Taj je svijet, ispostavilo se, pomalo mračan, jer iako je ljudski faktor kroz promptove koje smo koristile bitan, AI je ipak samostalno pridonosio atmosferi koja je prevladala na finalnim fotografijama. Ključno je bilo odabrati temu za svakog aktera, i držati se iste kroz svaki naredni korak i prompt, čak i kada nas je AI vodio u drugom pravcu. Neki od promptova koje smo koristile su elementi iz pop kulture, književnosti i klasika kinematografije, kaže nam Saira.
Za redizajn smo izabrali fotografije sa Albanom Ukajem, Vanjom Lisac, Vedranom Božinović i Adisom Billainom Kutkutom. Korištene su originalne naslovnice sa Vanjom Lisac i Albanom Ukajem, za Vedranu Božinović Saira je koristila drugu fotografiju iz istog serijala. Prilikom dizajniranja naslovnice sa Vedranom imali smo nedoumicu koju fotografiju staviti, odlučili smo se za fotografiju sa crvenim pozorišnim zastorom, a za rekreiranje naslovnica uz pomoć umjetne inteligencije Saira je koristila fotografiju koja je tad bila naš drugi izbor, a riječ je o portretu glumice. Fotografija sa Adisom Billainom Kutkutom je došla spontano i zapravo predstavlja prijedlog fotografije za naslovnicu nekog digitalnog izdanja FBL magazina iz budućnosti.
Umjetna inteligencija ne zna crtati ruke
Nakon što je kreirala prvi prijedlog na fotografiji sa Vanjom Lisac vidjeli smo da su ruke malo čudno postavljene. Umjetna inteligencija zapravo ne zna nacrtati ruke i stopala. Ona može kreirati čudnesni svijet, omogućava da se ostvare čudesne ideje, ali ruke i stopala ne. Uprkos najboljim naporima najsofisticiranijih sistema i najrealističnijih dostupnih 3D modela, još uvijek je izazov generirati precizne ruke.
Ukoliko ste probali crtati znate da je ruke teško nacrtati i ako koristite tradicionalne tehnike, običnu olovku npr. Interesantno je da umjetna inteligencija zapravo pati od istih umjetničkih bolova u razvoju kao i većina umjetnika.
S ponosom vam predstavljamo redizajnirane naslovnice FBL magazina što nas čini prvim magazinom na prostorima bivše Jugoslavije sa naslovnicama dizajniranim uz pomoć umjetne inteligencije.
Alban Ukaj: Svoje dijete ću naučiti da voli
Vedrana Božinović: Bez umjetnosti svijet bi bio beskrajno tužno mjesto
Vanja Lisac: Ne osvrćem se za starim projektima, samo idem naprijed
Adis Kutkut Billain: Dobro došli u Cyberneuro svijet!
