Kada je Hitler krenuo sa stvaranjem svoje tvrđave i okupirao skoro cijelu Evropu, velika većina se prilagodila novonastaloj situaciji, neki su otvoreno kolaborirali s nacističkim režimima, dok je dio stanovništva pokušavao pružiti otpor. U isto vrijeme, na području okupirane i podijeljene Kraljevine Jugoslavije razvija se najveći oružani otpor protiv fašizma u Evropi – partizanski pokret, predvođen Komunističkom partijom Jugoslavije. Partizani su bili aktivni na području cijele zemlje, a Bosna i Hercegovina je bila epicentar njihove vojne i političke borbe tokom cijelog rata. Zašto su onda skoro izbrisani iz javnog sjećanja u Bosni i Hercegovini i zašto nisu vidljiviji na mapi pokreta otpora protiv fašizma u Evropi?
Otpor fašizmu u Drugom svjetskom ratu bio je centralni narativ socijalističke Jugoslavije. Historijski muzej Bosne i Hercegovine, pod nazivima Muzej narodnog oslobođenja BIH i Muzej revolucije SR BiH je i osnovan 1945. godine da provodi službene politike sjećanja na rat. A one su narativ o partizanskom pokretu kreirale uglavnom kroz prizmu uloge Komunističke partije kao glavnog nositelja otpora. Da li je moguće ponuditi svježiji pristup i sagledati ulogu partizana iz današnje perspektive i šireg konteksta? Upravo zbog svoje uloge u prošlosti, Muzej je sebi dao u zadatak da prvi put nakon prve stalne postavke iz 1966. godine ponudi istu, a ipak drugačije ispričanu priču o vjerovatno najznačajnijem antifašističkom pokretu u Evropi.
Izložba Wer ist Walter će biti upriličena 3. jula 2024. u Historijskom muzeju BiH s početkom u 20h.
Iako se izložba Wer ist Walter bavi lokalnim primjerima iz Bosne i Hercegovine, ona zapravo posmatra partizane iz vanjske perspektive, jer upoređujući sličnosti i razlike s drugim zemljama, postavka se fokusira na glavne karakteristike pokreta – naprimjer, oslobođenje velikog dijela okupirane teritorije ili masovno učešće žena. Kako su partizani uspjeli privući tako veliki broj ljudi za borbu, kako su prevazišli etničke podjele i stvorili širu, inkluzivnu platformu, kako su od gerile postali regularna vojska, kako su šume i generalno priroda uticali na način ratovanja, ko je Valter i ko su drugi valteri, kako je ideologija uticala na pokret, kakvu viziju budućnosti su imali partizani – neka su od pitanja na koje izložba pokušava dati odgovore.
Izložba je rezultat međunarodnog projekta Wer ist Walter? Resistance against Nazism in Europe (2022-2024), koji je okupio istraživače i muzejske profesionalce iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Njemačke i Francuske.