Nijemi, zanemareni svjedoci naše pismenosti su stari manuskripti (dokumenti) pisani pismom Bosančica koji se nalaze u arhivama ovog regiona, a od čije ljepote vam zastane dah, jer slova prestaju biti informacija i postaju elementi istinskog umjetničkog djela. Motivi stećaka i bosančica predstavljaju bogat povijesni materijal i susreću se na zaglavljima časopisa, dekoracijama povelja i priznanja, te kao motivi na umjetničkim djelima suvremenih umjetnika u književnoj i pozorišnoj umjetnosti svih konfesija.
Prefinjenost ukusa, koja se ističe u svim razgovorima o vinu, već formirana ubjeđenja o regionalnom porijeklu kao garanciji kvalitete, povijesne romantizirane priče o kraljevskim i carskim potvrdama izuzetnosti određene sorte grožđa i vina, o dvorovima i dvorjanima, o duboko ukorijenjenoj tradiciji pravljenja vina – svi ti promotivni alati ne funkcioniraju kad se nađete pred policama vinoteka i marketa sa kojih vas zovu stotine etiketa. Postalo je jasno da vino priča tek kad prinesete čašu, ali na polici ono je nijemo sve dok se boca svojom vizualnom prefinjenošću ne izdvoji i ne progovori uočljivim simbolom što u sebi ima cijelu priču o porijeklu, kraljevima, nebu i trsu, čovjeku i gordosti s kojom je rodio to vino.
To je neostvarivo bez inteligentnog i iskusnog dizajnera, koji je spreman da istraži problem idući posebnim, nesvakodnevim putem. Za to je još značajniji klijent spreman na rizik izuzetnosti.
Vinarija Buntić je imala sretan susret sa dizajnerom Miodragom Spasojevićom Štrikom. Odličan vinar i odličan dizajner su se savršeno razumjeli – treba istupiti iz standardnih marketinških gledanja i svakodnevno viđenog dizajna – postići uočljivost profinjenom likovnošću koja svojom elegancijom i sofisticiranom simbolikom govori o posebnosti tih vina.
Dizajner je, u potrazi za rješenjem koje bi se temeljilo na regionalnoj i tradicionalnoj simbolici, odlučio svaku vrstu vina iz palete Vinarije Buntić označiti posebnim slovom iz pisma poznatog pod nazivom bosančica. Naime, najraniji dokumenti bosančice su nastali na temelju bosansko-humske epigrafike – najznačajni primjer je Humačka ploča iz 11.st., očuvana u franjevačkom samostanu u Humcu kod Ljubuškog u Hercegovini – zavičaju vina Buntić.
Gotovo cijela površina etikete je posvećena smo jednom slovu bosančice – početnom slovu naziva vina, izvedenom vještim potezom. Likovni efekat je izvanredan, a ispod toga suvremenim fontom ispisani puni naziv vina funkcionira kao rješenje intelektualne enigme znaka.
Ovako osoben dizajn prednje etikete vina neminovno je vodio ka rješenju cjelokupnog vizualnog identiteta Vinarije Buntić. Posebno zanimljiv je znak vinarije – slovo “b” izvedeno likovnom igrom, stilizacijom trsa, grančice vinove loze koja je vrlo specifičnog oblika. Umjesto monotonije tipografskih igara u sličnim dizajnerskim zadaćama, Štrika se opredjelio i oslonio na svoj osjećaj za podneblje Hercegovine, za dušu vinograda. To su oni temelji ubjedljivosti, povjerenja u proizvod, koji se ne nameću nego se osjećaju kao imanentni, samorazumljivi. Obično su neponovljivi, jer pečat im daje kreativna osobnost dizajnera.
///
Miodrag Spasojević – Štrika rođen je 1961. u Mostaru. Nakon Gimnazije u Ljubuškom završio je studij grafičkog dizajna na Akademiji Likovnih Umjetnosti u Sarajevu 1990. godine, u klasi profesora Mladena Kolobarića. Član je ULUPUBiH-a od 1996. godine.
Dizajnira u svim oblastima grafičkog dizajna i vizuelnih komunikacija, a najviše radi na vizuelnim identitetima preduzeća, institucija i manifestacija.Dizajnirao je između ostalog vizuelne identitete Nogometnog saveza Bosne i Hercegovine, GRAS-a Sarajevo, IAAF Athletic Meeting of Solidarity Sarajevo ’96, Košarkaškog saveza Bosne i Hercegovine, Atletskog saveza Bosne i Hercegovine, Fonda otvoreno društvo Bosne i Hercegovine, Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, IHF XIX Svjetskog juniorskog rukometnog prvenstva Bosna i Hercegovina 2013.
Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja, kao i najznačajnije nagrade koja se dodjeljuje za grafički dizajn u BiH – Collegium Artisticum (2002, 2004, 2006. godine)
piše_S.S.Sam (ULUPUBiH)
foto_Almin Zrno