Astronomsko društvo Orion pravni je sljedbenik Univerzitetskog astronomskog društva Sarajevo (koje je djelovalo u razdoblju 1963 -1992), pa se može reći da baštini tradiciju prakticiranja i popularizacije astronomije na području BiH dugu gotovo šest decenija. Univerzitetsko astronomsko društvo Sarajevo, predvođeno predsjednikom Muhamedom Muminovićem, bilo je pokretačka sila zaslužna za izgradnju Opservatorije na Trebeviću – na kojoj su odrasle generacije zaljubljenika/ica u Svemir. Rad UADS je zvanično obnovljen 2008. godine, kada Muhamed Muminović sa Adelom Subašić-Kopić pokreće AD Orion. U proteklih 12 godina, AD Oriono nije samo redovni organizator astronomskih posmatranja/ predavanja, već su i na prostore BiH doveli nemali broj globalnih projekata/inicijativa iz oblasti astronomije. Charlie Bates Solar Astronomy Project, Universe Awareness, World Space Week, International Astronomical Search Collaboration i IAU 100 NameExoWorlds samo su neki od njih. U želji da saznamo više o AD Orionu i njegovom djelovanju, razgovarali smo sa jednom od njegovih članica, Naidom Dilić.
Kako i kada ste Vi postali dio AD Orion priče?
– U cjelokupnu AD Orion priču uključila sam se 2017. godine. Kao pripadnica Generacije Y, rođena sredinom ’80-ih, nisam imala privilegiju da o astronomiji učim – niti u školi, niti na Opservatoriji na Trebeviću. Tokom djetinjstva, meni i mojoj generaciji prozor u svemir većinom su bile epizode Zvjezdanih staza. S vremenom i ekspanzijom interneta, naše mogućnosti za samostalno učenje o astronomiji jesu postale daleko veće i ja ih jesam maksimalno iskoristila, ali u jednom trenutku sam se zasitila „samoukosti“. Dešava se i najsamostalnijim među nama. Uglavnom, u AD Orion sam inicijalno stigla u potrazi za dodatnim astronomskim edukacijama. Kao što to obično biva, jednog ponedjeljka došla sam na 45 minuta predavanja, a zadržala se naredne tri godine.
Šta te posebno zanima kad je riječ o astronomiji? Neka oblast posebno?
– Astronomija nije samo najljepša prirodna nauka, već i multidimenzionalna oblast koja ima i kulturološku, filozofsku, historijsku, spiritualnu i umjetničku dimenziju. Mističnost i ljepote svemira za umjetnike/ice su bili i ostali neiscrpan izvor insipiracije, bez obzira na formu kreativnog izraza. Kao kreativcu s umjetničkim afinitetima, lično mi sve oblasti astronomije bude radoznalost i stimulišu maštu na njima svojstven način. Ipak ću izdvojiti jednu oblast koja mi je mrvicu intrigantnija i omiljenija, a to bi bila astrognozija. Astrognozija je inače grana astronomije koja se bavi proučavanjem i identifikacijom sazviježđa, zvijezda i ostalih nebeskih tijela na nebeskom svodu, kao i orijentacijom u prostoru pomoću istih. Astrognozija me ne fascinira samo radi svog naučnog i pragmatičnog, već i uslijed svog kulturološkog i mitološkog konteksta. Također, ako i kada mi se vremenske i logističke prilike poslože, voljela bih se posvetiti astrofotografiji.
Prije dvije godine svi mediji su pisalo o odluci Općine Stari Grad Sarajevo da se objekat od historijskog značaja – Bistrik kula na Trebeviću, koji je prije rata bio dom Astronomske opservatorije, dodijeli na korištenje firmi Job Invest za otvaranje ugostiteljskog objekta, šta se na kraju desilo s tom pričom? Ko je trenutno vlasnik objekta?
– Opservatorijski kompleks se svojevremeno sastojao od dvije zgrade od kojih je jedna Bistrik kula, odnosno austro-ugarska tvrđava koja je bila državno vlasništvo, a koja je Univerzitetskom astronomskom društvu Sarajevo ustupljena na korištenje još davne 1967. godine. Prije nekoliko godina smo pomogli Općini Stari Grad u prijenosu Bistrik kule u njihovo vlasništvo, jer smo tada smatrali da je to najbolje rješenje na putu do obnove Opservatorije. Istina, Općina Stari grad nam je Bistrik kulu ustupila na korištenje uz plaćanje zakupnine, ali smo u jednom periodu bili ostali bez sredstava, pa smo taj ugovor raskinuli. Kakvi i koji su dalji planovi za Bistrik kulu treba upitati nadležna lica iz Općine Stari Grad. Desetak metara od Bistrik kule nalazi se tzv. nova zgrada, izgrađena dobrovoljnim radom i sredstvima nekadašnjeg Univerzitetskog astronomskog društva Sarajevo. Međutim, uslijed brojnih administrativnih i papiroloških peripetija, nova zgrada se trenutno formalno vodi na Zavoda za izgradnju Sarajeva, iako oni nisu uložili ni centa u izgradnju iste. Slijedom svega navedenog, priča o obnovi Opservatorije je trenutno stala, barem što se tiče inicijativa AD Orion.
AD Orion je pokušao pronaći donacije za obnovu opservatorije, da li možemo u bližoj budućnosti očekivati možda da opservatorij bude obnovljen?
– Moje lično mišljenje je da u konačnici nije ni realno očekivati da jedna nevladina organizacija ponese cjelokupan teret projekta obnove Opsevatorije. Istina, Opservatorija na Trebeviću s moralne (a kada govorimo o novoj zgradi i pravne) strane jeste naša baština. Ali projekt obnove nije samo i isključivo interes Astronomskog društva Orion, već i cjelokupne zajednice, te na kraju krajeva i naše države. Kada i ako nadležni ograni i zajednica budu spremni da ponovno iniciraju projekat obnove, mi smo i više nego voljni da pružimo svoj doprinos. Također smatram da bi u kontekstu finansija, održivosti i aktuelnih trendova, eventualni projekt planetarijuma u Sarajevu bio daleko bolja i povoljnija opcija. Što ne znači da ne bih voljela da Sarajevo dobije i planetarijum i opservatorij.
Kakva je situacija trenutno kad je riječ o astornomiji u našoj zemlji? Vlada li interes za izučavanje astronomije?
– Kada govorimo o profesionalnijem i donekle formalnijem kontekstu astronomije u našoj zemlji, bez lažne skromnosti tvrdim da je AD Orion primarni pokretač većine astronomskih inicijativa i aktivnosti u Bosni i Hercegovini. Osim nas, astronomijom se u profesionalnijem maniru bavi i Astronomsko društvo Polaris iz Tuzle. Bez obzira na izostanak podrške i saradnje od strane institucija BiH, astronomija je zahvaljujući radu i trudu dvije nevladine organizacije (i izvjesnog broja samostalnih astronoma/kinja amatera) itekako prisutna u Bosni i Hercegovini. Naši rezultati govore za nas i dokazuju da uistinu – a little bit of hard work goes a long way. Naravno, interes zajednice za astronomiju postoji. I odrasli i djeca su u pravilu očarana svemirom, ali danas u moru dostupnog sadržaja nije jednostavno razlikovati informaciju od dezinformacije. Primjetan je i trend rasta interesa za astronomiju u posljednjih nekoliko godina, osobito od strane mlađe populacije. Vjerovatno i dijelom zato što se geekovska subkultura donekle i mainstreamizirala, pa danas pratiti aktuelnosti o i u svemiru (ili barem prošetati NASA majicu na InstaStory) spada u cool aktivnosti.
Koje su sve trenutne aktivnosti AD Oriona?
– Prije svega, moram napomenuti da je AD Orion jedan od pionira u uvođenju STEAM obrazovnog koncepta na području BiH, te smo u protekle tri godine organizovali dječije škole i radionice iz oblasti astronomije, eksperimentalne fizike, hemije, biologije, inžinjeringa i umjetnosti. Inače, pojam STEAM je akronim pojmova Science, Technology, Engineering, Art i Mathematics, a predstavlja inovativni obrazovni pristup, tj. izučavanje navedenih oblasti u jednom interkonektivnom i kreativnom maniru. Prije nego je SARS-CoV-2 stupio na scenu, veliki postotak naših aktivnosti bazirao se upravo na rad s djecom kroz spomenute STEAM škole i radionice. Nažalost, uslijed pandemije, naš tim je bio primoran do daljnjeg obustaviti većinu in-person aktivnosti i tako će ostati dok se epidemiološka situacija ne stabilizuje. Paralelno sa našim STEAM aktivnostima, teklo je i naše učešće u međunarodnom programu International Astronomical Search Collaboration. Riječ je o globalnoj inicijativi long-distance potrage za asteroidima, u koju se mogu uključiti i amateri i profesionalci širom svijeta. Srećom, potraga za asteroidima od strane učesnika/ica IASC programa se odvija na daljinu (softverskom analizom setova fotografija snimljenih u Pan-STARRS opservatoriju lociranom na Havajima), pa je ova aktivnost (koju od milja nazivamo „lov na asteroide“) i dalje aktuelna.
Odnedavno u saradnji s American Corner Sarajevo organizujete i seriju virtualnih STEAM predavanja i radionica za odrasle.
– Da, virtualna predavanja o temama astronomije i srodnih nauka, inžinjeringa, tehnologije i umjetnosti organizujemo svake srijede u 19.00 h, pa nam je treći dan u sedmici u proteklom periodu zaista postao #WisdomWednesday.
Krajem mjeseca, u saradnji s USA ambasadom ćete biti host online eventa povodom lansiranja NASA rovera na Mars. Možete li nam reći više o tome?
– NASA planira svjetsku promociju povodom lansiranja letjelice Perservance na Mars, koje je planirano za 30. juli. Lander s letjelice će se spustiti u krater Jezero, inače nazvan po Općini Jezero u Mrkonjić Gradu. U davnoj prošlosti Marsa, krater Jezero je bio ispunjen vodom i cilj misije je potraga za mogućim tragovima života što bi bilo enormno otkriće. U okviru ove misije, Bosna i Hercegovina je na izvjestan način u spotlightu, jer je odredište landera upravo krater koji nosi naziv po bosanskohercegovačkom naselju. AD Orion će biti dio globalnog online eventa kroz niz aktivnosti.
Koji su dalje planovi AD Oriona?
– Činjenica je da cjelokupna situacija s pandemijom nije dobra, okolnosti se mijenjaju iz dana u dan, a ishod čitave priče je veoma neizvjestan. Međutim, i u SARS-CoV-2 situaciji, u AD Orion timu nema mjesta za pesimizam, već isključivo za prilagođavanje. Između ostalog, za nas prilagođavanje konkretno predstavlja virtualizaciju naših in-person aktivnosti (gdje je moguće), te jačanje našeg online prisustva i poboljšanje promotivnog i marketinškog segmenta naše priče. SARS-CoV-2 nam je, kao i svima, poremetio mnoge planove, ali nas kao tim nije destabilizirao. Naprotiv. Vjerovatno iz razloga što nas astronomija i srodne nauke jesu povezale, ali su ljubav i prijateljstvo ono što nas uistinu drži na okupu.
Koje ćemo zanimljive stvari moći vidjeti na nebu do kraja 2020?
– Na nebu iznad Bosne i Hercegovine i Sjevernoj hemisferi, astronomska atrakcija No1 trenutno je novootkrivena kometa Neowise. Kometa Neowise je trenutno vidljiva golim okom, a na nebeskom svodu će se zadržati do augusta 2020. Sljedeći put će nas posjetiti tek za 6 800 godina. Kao i svake godine i ovog augusta ćemo imati priliku posmatrati Perzeide, odnosno jedan od najraskošnjih meteorskih rojeva. Perzeidi su meteorska kiša kojoj je radijant u sazviježđu Perzej, te je vidljiva svake godine od kraja jula do 20. augusta. Svakog ljeta, ova meteorska kiša svoj vrhunac doseže u periodu 11., 12. i 13. augusta, kada nebom prolijeće i do 100-njak meteora po satu. Manje poznate, ali jednako čarobne su i meteorske kiše, odnosno meteorski rojevi Orionidi (20-21.oktobar), Leonidi (16-17. novembar) i Geminidi (13-14. decembar). Iako ovogodišnja novembarska lunarna eklipsa i decembarska solarna eklipsa neće biti vidljive iz Bosne i Hercegovine, 31. oktobra (na Halloween) će nas obradovati Plavi Mjesec.