Interesantna priฤa mlade i hrabre Afganistanke koja je avangarda svog vremena, borac za prava i umjetnica. Prenosimo tekst Erika Duckertaย za Huffingtonpost.
Za sve one koji misle da su grafiti samo ruglo javnih povrลกina, nastalo kao proizvod odveฤ preraslih tinejdลพera nerazvijene liฤnosti, reฤi ฤemo vam – niste mogli viลกe pogrijeลกiti, barem u ovom sluฤaju.
Upoznao sam Shamsia Hassani mladu ลพenu i prvu uliฤnu umjetnicu koja se usudila pojaviti na ulicama Kabula.ย Ima 25 godina i poduฤava crtanju na Fakultetu primijenjenih umjetnosti pri Univerzitetu Kabul, a njena priฤa bi mogla uzdrmati vaลกe poglede na grafite – i ลพene Afganistana.
Strah
Dvije godine bila sam jedini grafiti-umjetnica u Afganistanu, rekla je Shamsia, i uzimajuฤi u obzir ogromne opasnosti, neko je u tim okolnostima iลกao da boji grafite na ulicama Kabula, nema sumnje da su ljudi s mjerama predostroลพnosti poฤeli pratiti taj trend. Shamsia se suoฤila sa razliฤitim vrstama prijetnji i nastraja dok je crtala:
– Jako je opasno za jednu djevojku da boji, crta na ulicama Kabula. Ponekad ljudi doฤu i nasrฤu na mene; smatraju da takvo ลกto nije dozvoljeno u Islamu za ลพenu โ da stoji i crta, boji grafite. Suludo!, kaลพe.
โZaลกtitniฤkiโ nastrojeni graฤani Kabula nisu jedina prijetnja s kojom se suoฤavaju Afganistanski umjetnici; bombaลกi samoubice se joลก uvijek pojavljuju kao realna prijetnja u Kabulu, kaลพe Shamsia.
– Iz tog razloga crtam jako brzo kada crtam na ulici, rekla je stiลกฤuฤi dlanove.
Zaลกto
Interesantnije od ฤinjenice da ide crtati grafite pod svim tim opasnostima, odgovor je na pitanje Zaลกto? : zaลกto bi mlada muslimanka rizikovala svoj ลพivot da ide i crta grafite u Afganistanu? Ili ustvari, zaลกto bi iko rizikovao ลพivot da crta grafite?
Uzbuฤenje, strast, vlastito eksponiranje su ฤesti motivacioni faktori grafiti umjetnika – ali ne i zadovoljavajuฤi. Shamsia zna zaลกto crta.
Pokriฤe
Strah od bombardiranja bi joลก uvijek mogao biti dio kabulske svakodnevnice, ali i mnogo drugih stvari je danas naลกa svakodnevnica, kao ลกto su obnova i razvoj uniลกtenih zajednica, borba za ลพenska prava, borba za slobodu govora, a da ne spominjemo teลกke napore koji se ulaลพu na mijenjanje slike Afganistana u vanjskom svijetu. Samo ลพelim malo sreฤe, kaลพe Shamsiaย i pogledava u bojom umazane prste. Zbog toga crta.
Shamsijini motivi su i slova i razni simboli, i ลกalju poruke na temu slobode govora i ลพenskih prava.
I crta ลพenu u burki koja je jaka, sretna i u pokretu, ilustrirajuฤi namjeru da pokaลพe kako afganistanskim ลพenama nije zatvor burka, nego nedostatak prava, i taj problem, kako kaลพe Shamsia nije rijeลกen jednostavnim otklanjanjem burke. Crta kako gitara svira abecedu, tako da moลพete otpjevati koju god rijeฤ vi ลพelite. Crta ribu sa velikim, crnim balonom zadrลพanog daha u svom stomaku jer misli potamne kada ostare.
Raj?
Teลกko je da vam se ne dopadne ono ลกto radi Shamsia, i kad ฤujete njene razloge za crtanje, termin vandalizma se nikako ne uklapa u cijelu priฤu:
– ลฝelim da istisnem sjeฤanja na rat iz ljudskih umova. Ako uradim grafite na uniลกtene zidove to je kao da istiskujem sva loลกa sjeฤanja, i onda, kada ljudi vide takav zid, neฤe moฤi da se sjete da su loลกe uspomene u tome, kaลพe.
Moลพda mislimo da smo prevaziลกli naลกe probleme, da se viลกe nemamo za ลกta boriti, i da je to ustvari dobra stvar? Shamsia izraลพava lijepu naรฏvetรฉ – optimistiฤan duh koji je neophodan za bilo kakav oblik slobode i ponovnu izgradnju doskoraลกnje ratne zone – ali ลกta je sa zapadnjaฤkim umjetnicima, ลกta njihovi grafiti znaฤe; za ลกta se oni bore?
Shamsia moลพe crtati za mir, moลพe crtati za ลพenska prava ili za slobodu govora, ali ลกta je cilj zapadnjaฤkih grafiti-umjetnika, onih koji su ponikli iz oฤigledno post-ideoloลกkih druลกtava – ลกta oni izraลพavaju?
Shamsia vandalizira zgrade izbrazdane oลพiljcima rata; zapadnjaฤki grafiti-umjetnici vandaliziraju zgrade niฤim izbrazdane.
Moลพda u tome leลพi poruka?
[vimeo]http://vimeo.com/54614553[/vimeo]