KOROV, umjetnička instalacija Armina Ćosića, polako prekriva zgradu Umjetničke galerije BiH

Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine, jedana od najznačajnijih umjetničkih institucija u Bosni i Hercegovini ove godine bilježi 75 godina rada na očuvanju bosanskohercegovačke kulture i umjetnosti, međutim, galerija propada i umjesto da slavi, uprava galerije je poslala otvoreno pismo nadležnima pozivajući ih da reaguju i spase umjetničko blago. Dok cijeli grad nastoji obući praznično ruho uoči predstojećeg perioda blagdana i praznika, mladi umjetnik ARMIN ĆOSIĆ će Umjetničku galeriju Bosne i Hercegovine odjenuti u korov. Uslijed nebrige vlasti o održavanju institucije Umjetničke galerije BiH, kako kaže Armin fundus UGBiH je ugrožen, ali ovaj korov je mnogo gori, on dolazi izvana, iz poslaničkih klupa, iz društva, iz nebrige za vlastitom kulturom, vrijednostima i duhom društva, a time i za vlastitim opstankom.

– Ovim radom želim ukazati javnosti na opasnost koja se pojavila, a čiji se korijeni nisu tek nedavno razvili. Pojavio se korov koji može da skonča život Umjetničke galerije BiH i njenog bogatog fundusa. Korov dolazi izvana i nastoji da obuzme cijelu Umjetničku galeriju BiH, ne mareći za kulturu i održavanje Umjetničke galerije BiH u životu. Taj korov je naš korov, i taj korov je potrebno očistiti. Ne dozvolimo da korov raste tamo gdje mu nije mjesto, kaže Armin.

Rad Korov je nastao nakon što je umjetnik prije gotovo mjesec dana pročitao različite tekstove u medijima kako bi Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine mogla uskoro zatvoriti svoja vrata.

– Odmah sam kontaktirao kustoski tim i predložio da dobrovoljno i samostalno uradim određeni rad u okviru osmišljene akcije ‘Umjetnici za galeriju’ kojom bi se skrenula pažnja na postojeći problem i uputio apel na hitno rješavanje istoga. Nakon niza konsultacija i razgovora sa timom kustosica UGBiH, odlučio sam da koncept moga rada bude ‘odvojiti žito od korova (kukolja)’, kojim bi se Umjetnička galerija BiH kao nacionalna institucija sa 75 godina rada, sa nacionalnom muzejskom zbirkom radova koja je od izuzetne važnosti za identitet i duh bosanskohercegovačkog društva, pozicionirala kao vrijedna muzejska, umjetnička i kulturna institucija unutar budžeta i time upravo kao ‘žito’ bila izdvojena od ‘korova’, kaže nam Armin.

Ideja samoga rada jeste rad u procesu, koji se sastoji iz performansa i javne instalacije. U performansu koji se zasniva na procesu šivenja unutar Galerije, umjetnik kreira crni artificijelni korov od otpadnog materijala (tekstila, većinom stare odjeće). Rad je zvanično prezentiran 8. decembra 2021. godine, kada je postavljen prvi dio instalacije na fasadi UGBiH, i njegovo trajanje je neodređeno, u skladu sa postojanjem problema.

– Artificijelni korov koji nastaje biva izložen na fasadi Umjetničke galerije BiH kao instalacija i tako rad u procesu traje sve dok se problem neriješenog statusa UGBiH ne riješi. Dakle, korov će rasti na fasadi UGBiH sve dok budžetski status ove institucije ne bude riješen. Do sada je, u proteklih osam dana sašiveno višeod 8 metara artificijelnog korova iz različitih dijelova koji su već izloženi na fasadi UGBiH i korov će nastaviti da raste po fasadi UGBiH. Sve dok ovaj rad bude izložen na fasadi UGBiH, znači da postojeći problem nije riješen. Želio sam da rad bude dio ulice, javno prezentiran, tako da instalacija korova na fasadi bude uočljiva, da poput neke nemani, čudovišta, opasnosti okupira UGBiH čime se kreira vizuelna metafora opasnosti – korova u društvu i vlasti, a kojemu mi dopuštamo da raste i da se svakodnevno razvija, ističe Armin.

Armin svojim radom želi zaustaviti širenje korova.

– Uskoro dolaze i izbori. Spriječimo širenje korova. Siromašni smo onoliko koliko je naša vlast siromašna. Bogati smo onoliko koliko je naša umjetnost bogata. U mnogim društvima ima korova, ali nigdje se korov ne uzgaja kao kod nas. Dok govorimo o suživotu, nismo ni svjesni da nama ustvari treba zdrav metabolizam, zaključuje.