Naš prvi intervju sa Elameri Škrgić objavljen je prije više od decenije – tada smo je upoznali kao urednicu i novinarku koja živi za pisanu riječ. Danas, Elameri tu istu riječ posmatra kroz prizmu tehnologije i društvenih nauka.
Elameri Škrgić je dugogodišnja novinarka, urednica, komunikacijska savjetnica i autorica, dok je njen startup ELIAN, alat za analizu obrazaca jezika u privatnoj digitalnoj komunikaciji, prepoznat u programu Fondacije 787, gdje se trenutno razvija kroz mentorski rad i fazu validacije. Ovaj alat za analizu jezičkih obrazaca u privatnoj komunikaciji ne bavi se samo onim što je napisano, već onim što je u porukama skriveno: gaslightingom, pritiskom i manipulacijom. ELIAN obećava postati ključni saveznik HR timovima i organizacijama koje se bave zaštitom žrtava nasilja.
Kako ste došli na ideju?
– Došla sam iz jezika, iz priča, iz novinarstva, iz privatnih kriza, I onih na radnom mjestu. Znam da komunikacija često ne govori ono što tvrdi da govori. Godinama sam gledala kako se moć sakriva u tonu, strukturi, ponavljanju, poricanju i prebacivanju krivice. U digitalnom dobu to više nisu samo ružne poruke, nego čitavi mikrosistemi pritiska. ELIAN je nastao iz potrebe da se tome priđe hladnije, poštenije i preciznije, da ljudi dobiju više jasnoće.
Šta zapravo radi ELIAN?
– ELIAN analizira nizove poruka, ne samo jednu rečenicu istrgnutu iz konteksta. Njegova vrijednost je u tome što pokušava prepoznati obrasce kao što su prebacivanje krivice, poricanje, pritisak kroz ponavljanje, određeni oblici gaslightinga ili coercive control, te ih prikazati kroz objašnjive oznake, citate, procjenu rizika i strukturirani izvještaj. To nije detektor laži nego decision-support sistem: pomaže ljudima da u haosu poruka vide obrazac.
Možete li nam dati konkretan primjer kako to izgleda u praksi?
– Naravno. Jedna poruka sama za sebe često ne znači mnogo. Ali ako u nizu poruka imate rečenice poput: To se nije desilo tako, Opet umišljaš, Sve je tvoja krivica ili Niko ti neće vjerovati, tada više ne gledate izolirane ispade, nego mogući obrazac poricanja, prebacivanja krivice i potkopavanja tuđe percepcije. ELIAN upravo tu pokušava pomoći: da iz haosa poruka izdvoji obrazac, označi ga i prikaže kroz objašnjive citate i strukturirani izvještaj.
Ko će činiti tvoj tim?
– ELIAN po definiciji mora biti interdisciplinaran. To znači da uz mene, kao osobu koja nosi viziju, problem framing i komunikacijsku stranu, tim mora uključivati tehnički profil koji može graditi proizvod, ljude koji razumiju NLP i obradu jezika, metodološki sloj koji zna praviti taksonomije i gold setove, te stručnjake za privatnost, ljudski nadzor i osjetljive domene primjene. Jedan startup ovakve vrste ne može nastati ni samo iz koda ni samo iz teorije; treba mu i jedno i drugo.
Kome je ELIAN namijenjen?
– U širokom smislu, ELIAN je namijenjen ljudima i organizacijama koje moraju razumjeti šta se zapravo dešava u konfliktnim, manipulativnim ili osjetljivim komunikacijama. Komercijalno najjači prvi ulaz, prema dosadašnjoj validaciji, jesu HR i employee-relations timovi u regulisanim kompanijama, posebno tamo gdje postoje istrage, pritužbe i potreba za odbranjivom dokumentacijom. Sekundarni segment su organizacije koje rade sa žrtvama nasilja i vode tekstualne intake procese. A dobar je alat za pojedince koje se nalaze u složenim emotivnim odnosima, fazi razvoda, borbe za starateljstvo, tinejdžerskim komunikacijama.
Zašto je ovakav alat danas uopće potreban?
– Zato što je sve više konflikta, pritiska i manipulacije migriralo u poruke, screenshotove, threadove i digitalne tragove. Ljudi danas ne donose samo emocije advokatu, HR-u, savjetovalištu ili prijatelju, donose stotine poruka. Problem više nije samo šta se dogodilo, nego kako iz gomile fragmentiranog jezika izdvojiti obrazac. ELIAN pokušava tu maglu pretvoriti u jasniju mapu.
Na kojim naučnim disciplinama se ELIAN zasniva?
– Ne na jednoj, i to je važno. ELIAN se ne može pošteno opisati kao puka forenzička lingvistika, jer je njegova osnova šira: psihologija i sociologija zlostavljanja i coercive control, pragmatika, diskursna i konverzacijska analiza, computer-mediated discourse analysis, korpusna lingvistika, anotacijska metodologija, NLP, te evaluacija. Ukratko: spoj društvenih nauka, jezika i računalnih metoda.
Imamo li podatke koji pokazuju da svijetu zaista treba alat poput ELIAN-a?
– Da, i to ne malo. U Ujedinjenom Kraljevstvu Acas procjenjuje da konflikt na radnom mjestu košta poslodavce oko £28,5 milijardi godišnje, dok CIPD navodi da samo 36% zaposlenih koji su iskusili konflikt smatra da je on u potpunosti riješen. Istovremeno, ONS bilježi da je National Domestic Abuse Helpline u Engleskoj i Walesu kontaktiran 171.490 puta u jednoj godini, što govori o ogromnom volumenu slučajeva u kojima ljudi i institucije pokušavaju razmrsiti obrasce nasilja, pritiska i manipulacije u komunikaciji.
U Bosni i Hercegovini slika je jednako ozbiljna, samo se o njoj manje sistematski govori. OSCE-ov izvještaj za BiH pokazuje da je gotovo svaka druga žena doživjela neki oblik zlostavljanja od svoje 15. godine, da je 36% žena iskusilo seksualno uznemiravanje, a 48% psihološko nasilje od intimnog partnera. SOS linija “Udružene žene” primila je više od 20.000 poziva od uspostavljanja, što govori da problem nije ni apstraktan ni mali, nego dug, gust i često pretvoren u poruke, prijetnje, iscrpljivanje u kojoj ljudi više ne znaju šta tačno gledaju. Tu ELIAN ulazi: ne kao sudija, nego kao alat za jasnoću.
Zašto ELIAN pripremaš za Bosnu i Hercegovinu i Ujedinjeno Kraljevstvo?
– Zato što BiH poznaje problem iznutra, a UK već ima tržište i regulatorni pritisak koji traže upravo ono što ELIAN gradi: strukturiraniju, objašnjivu i ljudski nadziranu obradu rizične digitalne komunikacije. BiH nam je prirodno polazište zbog jezika, konteksta i stvarnih slučajeva koje razumijemo. UK nam je logičan sljedeći korak jer tamo već postoji jaka institucionalna potreba: od radnih istraga i zaštite zaposlenih do šireg regulatornog pomaka prema odgovornijem upravljanju online štetama.
Važno je, međutim, govoriti precizno, ELIAN nije regulativni alat u uskom smislu niti tvrdimo da ga Online Safety Act direktno propisuje za naš use case. Ali UK ide u pravcu koji ovakve alate čini sve relevantnijim: dužnost poslodavaca da preduzmu razumne korake za prevenciju seksualnog uznemiravanja već je na snazi od 26. oktobra 2024., dok je režim Online Safety Act već aktivan, s Ofcomovim ilegal-harms dužnostima, obaveznim procjenama rizika i daljim ažuriranjima u martu 2026. oko novih prioritetnih povreda poput cyberflashinga i sadržaja koji podstiče ozbiljno povređivanje. Drugim riječima: UK više ne živi u eri vidjet ćemo, nego u eri pokažite procjenu rizika, mjere i evidenciju. A to je teren na kojem ELIAN ima smisla, pod uslovom da ostane ono što mora biti: alat za podršku odluci, uz ljudsku provjeru, a ne automatizirani sudac.
Je li to forenzički alat?
– Samo djelimično, i ne bih ga tako jednodimenzionalno predstavljala. Forenzička lingvistika jeste relevantna kada se radi o evidenciji, prijetnjama, uznemiravanju ili pravno osjetljivim slučajevima, ali kao glavni krovni pojam ona je preuska i može zvučati kao da alat nudi sudsku istinu. Ne nudi. ELIAN je prije svega interdisciplinarni alat za podršku ljudskom tumačenju obrazaca komunikacije. Drugim riječima: ne glumi sudiju, nego lampu.
Kako znate da ne griješi?
– Ozbiljan odgovor nije naš ELIAN je pametan, nego: mjerimo greške, uvodimo jasne kodne knjige i kriterije označavanja, pratimo nesigurne slučajeve, ostavljamo prostor za oznaku nedovoljan kontekst i insistiramo na ljudskom pregledu. Ako sistem nije siguran, mora to reći. U osjetljivim područjima bahata sigurnost je opasnija od priznate nesigurnosti.
Postoje li u svijetu slični alati i po čemu se ELIAN razlikuje?
– Da, postoje proizvodi iz susjednih kategorija. Na jednoj strani su trust & safety kompanije poput Spectrum Labs i ActiveFence, koje na velikoj skali detektuju toksično, nasilno ili štetno ponašanje u tekstu i glasu za platforme i moderacijske timove. Na drugoj su alati poput OurFamilyWizard ToneMetera, koji u co-parenting komunikaciji procjenjuje ton poruke i nudi neutralnije formulacije, te platforme poput Spot i AllVoices, koje AI koriste za prijavu, intake i upravljanje HR i harassment slučajevima. Tu su i compliance-orijentisani alati poput HarmChecka, koji u poslovnoj komunikaciji flaguje rizičan ili neprikladan jezik.
Ali, barem među javno vidljivim proizvodima koje sam mogla potvrditi, ne vidi se alat koji radi baš ono što ELIAN želi raditi u toj kombinaciji: analizu već postojećih privatnih threadova, screenshotova i poruka kroz objašnjivu taksonomiju obrazaca manipulacije, coercive control i srodnih taktika, uz citate, signal nesigurnosti i obaveznu ljudsku provjeru. Većina postojećih rješenja ili moderira platforme, ili pomaže da se ton poruke ublaži prije slanja, ili ubrzava prijavu i workflow istrage. Drugim riječima: postoji tržišni rod, ali se ne vidi očita identična kopija. To je dobra vijest. Znači da ELIAN ne nastaje ni iz ničega ni kao puka replika tuđeg proizvoda
Zanimljivo je dizajnersko rješenje Vašeg loga — tu je gavran. Zašto baš gavran?
– Najljepši dio te priče je to što se dizajner Edo Muminović zaljubio u samu ideju ELIAN-a i ponudio da uradi logo. A gavran se nametnuo gotovo prirodno. Htjela sam znak a ne čisti dizajn bez karaktera. Htjela sam nešto što neće govoriti silom, nego inteligencijom. Orao je moć, napad, dominacija. Gavran je nešto drugo: posmatrač, tumač, biće koje preživljava zahvaljujući pameti, prilagodljivosti i snalažljivošću i čitanjem terena. To je i logika ELIAN-a, da u složenoj komunikaciji prepozna obrazac koji drugima ostane skriven.
Uređivačka transparentnost:
Ovaj članak je pripremljen u skladu sa Uređivačkim smjernicama FBL magazina. Naša misija je osigurati tačnost, integritet i estetsku vrijednost svake objavljene informacije. Primijetili ste grešku ili želite uputiti ispravku? Javite nam se ovdje.
Sadržaj je autorsko vlasništvo FBL Creative, Mannheim.