Iz godine u godinu, naša YES/NO rubrika prerasta okvir pratećeg sadržaja i postaje jedan od centralnih i najgledanijih formata kojima FBL magazin prati crveni tepih Sarajevo Film Festivala. Format je jednostavan – svake od ukupno osam festivalskih večeri na Instagramu su objavljivana izdanja s crvenog tepiha, a publika je glasanjem (YES ili NO) birala dnevne favorite. Po završetku festivala, pobjednici i pobjednice pojedinačnih večeri ušli su u finale — ukupno 16 kombinacija u muškoj i ženskoj konkurenciji — gdje su se u direktnom glasanju borili za titulu najboljih.
Interesovanje publike potvrđuju i zvanični podaci. Kombinovani doseg objava na Facebooku i Instagramu FBL magazina tokom festivala dosegao je gotovo osam miliona pregleda.
Nakon završnog kruga glasanja i velikog broja pristiglih glasova, pobjedu u ženskoj konkurenciji odnijela je crveno-crna haljina dizajnera Marka Fehera, koju je posljednje večeri nosila voditeljica Maja Čengić Miralem. Titulu najbolje odjevenog muškarca ponio je Marko Vargek.
Kontrast koji je osvojio publiku
Haljina koju je nosila Maja Čengić Miralem u noći zatvaranja Sarajevo Film Festivala bazirana je na jasnom kontrastu boja i kroja. Donji dio haljine, u toploj narandžasto-crvenoj nijansi, usko prati liniju tijela i završava se dugim šlepom koji se proteže niz stepenice crvenog tepiha. Gornji dio čini crni, minimalistički korzet bez naramenica, čiji je centralni motiv predimenzionirani, drapirani element koji se širi izvan linije ramena. Spoj uske siluete i skulpturalnog gornjeg dijela daje haljini dinamičnost, pa kreacija iz svakog ugla djeluje drugačije, sprijeda svedeno i elegantno, a s leđa naglašeno dramatično. Zlatni nakit i visoka podignuta kosa ostavljeni su u drugom planu kako bi konstrukcija haljine ostala u fokusu.
Za cjelokupan beauty look Maje Čengić Miralem bili su zaduženi Ensar Dervišbegović i Adi Hasić, koji su frizurom i make-upom dodatno naglasili karakter odabrane kreacije. Pažljivo usklađen styling pratio je estetiku haljine, zadržavajući eleganciju i sofisticiranost potrebnu za crveni tepih, dok je završni rezultat djelovao skladno, moderno i nenametljivo.
Ovaj look izdvojen je i u FBL pregledu najboljih modnih izdanja osme večeri festivala.
Evolucija saradnje: Od pročišćene strukture do dramatičnih formi
Pobjednička kreacija nastavak je višegodišnje i uspješne modne sinergije Maje Čengić Miralem i dizajnera Marka Fehera. Njihov zajednički stilski put započeo je 2024. na 30. izdanju Sarajevo Film Festivala kad je Maja nosima crnim jumpsuit, savremenu interpretaciju balon-mantila koja je, zahvaljujući mekim linijama i izrezu bez revera, klasičnoj strukturi dala novu lakoću.
Godinu kasnije, na 31. Sarajevo Film Festivalu, dvojac je napravio iskorak sivim odijelom šireg kroja od svjetlucave tkanine, da bi ovogodišnjim izdanjem saradnja dostigla svoj najzreliji i vizuelno najsmjeliji oblik, spoj čiste elegancije i naglašene modne dramatike.
Priča iza haljine
Iza konstrukcije ovogodišnje pobjedničke haljine stoji i jasna koncepcijska poruka samog dizajnera. Marko Feher ističe da svaki njegov komad mora imati temeljnu misao te da ga kreiranje isključivo dekorativnih komada ne pokreće.
Inspiracija za ovaj look proizašla je iz preispitivanja društvenih očekivanja o poziciji i vidljivosti žena koje godinama traju u javnom prostoru: Mislim da je proces dizajna ove haljine pokrenulo pitanje: ‘Koliko prostora žena smije zauzeti i koliko dugo!?’ Maja već godinama vodi SFF, otvara ga i zatvara i postala je jedno od njegovih najprepoznatljivih lica. A kada žena dugo i jasno zauzima neki prostor, često joj se upravo to počne spočitavati — kao da bi trebala biti manja, tiša, manje vidljiva ili se jednostavno pomjeriti. Mene je zanimalo da odgovorim potpuno suprotno: ako želite da žena zauzme manje prostora, onda ćemo ga uzeti još više.
Ta zamisao direktno je oblikovala kroj i izbor materijala. Usko tijelo haljine u signalnoj narandžasto-crvenoj nijansi nosi jaku energiju i prisutnost koja ne dopušta skrivanje, dok crni predimenzionirani element preuzima ulogu vizuelnog i konceptualnog štita. Feher objašnjava da je klasični element dekoracije iskorišten kako bi prenio dublju simboliku: Uzeo sam mašnu, kao nešto što inače povezujemo sa fragilnošću, ženstvenošću i dekorativnošću, i pretvorio je u štit — Majin oklop, ali i teret. Jer vidljivost koju godinama nosiš sa sobom nije samo privilegija, nego i određeni teret, često nevidljiv. Volim tu kontradikciju kada nešto nježno postaje monumentalno, ukras postaje oklop, a ženstvenost prestaje biti sinonim za krhkost.
Spoj dvije suprotstavljene boje i linije kroja tako je pretvoren u jasnu poruku na crvenom tepihu. Na pitanje koliko prostora žena smije zauzeti, Feher daje odgovor: Koliko god želi!
Uređivačka transparentnost:
Ovaj članak je pripremljen u skladu sa Uređivačkim smjernicama FBL magazina. Naša misija je osigurati tačnost, integritet i estetsku vrijednost svake objavljene informacije. Primijetili ste grešku ili želite uputiti ispravku? Javite nam se ovdje.
Sadržaj je autorsko vlasništvo FBL Creative, Mannheim.