Nakon pretresa u aprilu u prostorijama Guccija, u vlasništvu Keringa, i drugih firmi, evropska tijela za zaštitu konkurencije istražuju praksu određivanja cijena modnih kuća prema njihovim distributerima, saznaje Reuters.
“as part of a preliminary investigation into the fashion sector in several countries under EU antitrust rules, the European Commission has started on April 18, 2023, an inspection at the Italian premises of Gucci” – from @Kering.
— Vanessa Friedman (@VVFriedman) April 19, 2023
Evropska komisija provodi istragu o politici cijena brojnih luksuznih brendova, fokusirajući se na to kako luksuzni brendovi određuju cijene torbi i kožne galanterije koje se prodaju preko multibrend prodavača. U aprilu su sjedišta nekoliko luksuznih brendova podvrgnuta opsežnim inspekcijama s ciljem utvrđivanja da li ove kompanije nameću preprodajne cijene svojim veletrgovcima i prijete da će obustaviti isporuke ako se trgovci ne pridržavaju već utvrđenim cijenama. Ovo uključuje prakse kao što su postavljanje marži, definisanje maksimalnih popusta, zahtijevanje saglasnosti proizvođača za reviziju cijena i korištenje sistema praćenja da bi se obeshrabrili popusti. Istraga je usredsređena na potencijalna kršenja zakona o konkurenciji Evropske unije.
Takve prakse su nezakonite u Evropskoj uniji, gdje svako kršenje može rezultirati kaznama do 10% globalnog prometa kompanije.
U aprilu je potvrđeno da Gucci sarađuje sa evropskim istražiteljima nakon što je Reuters objavio da su nadležni organi za zaštitu konkurencije izvršili raciju u sjedištu brenda u Milanu.
Evropska komisija, koja nije otkrila identitet kompanija koje su bile na meti racija, navela je tada da su one možda prekršile evropske propise o kartelima i restriktivnim poslovnim praksama, ne navodeći više detalja.
Istraga se vjerovatno fokusira na praksu luksuznih brendova koji nameću minimalne cijene za svoje proizvode koje prodaju spoljni trgovci. Iako su ovi uslovi cijena predstavljeni kao prijedlozi i preporuke, trgovci na malo rizikuju da izgube pristup zalihama ako ne usvoje preporučene cijene, čineći ove prakse oblikom prikrivene iznude. Kao rezultat toga, multi-brend prodavci teže da se pridržavaju prijedloga cijena svojih glavnih partnera (uključujući brojne modne brendove) kako bi održali svoje vrijedne poslovne odnose. Nepotrebno je reći da se ova nametanja cijena gotovo nikada ne primjenjuju na male nezavisne brendove, što ih stavlja u nepovoljan položaj u ovoj situaciji. U suštini, ono što brendovi žele izbjeći je da se isti proizvod prodaje po nižoj cijeni na web stranici trgovca u odnosu na njihov.
Ako bi Evropska komisija poduzela mjere protiv modnih kompanija, mogle bi se očekivati velike kazne, pod pretpostavkom, naravno, da istraga uključuje velike luksuzne grupe, posebno LVMH i Kering. U stvarnosti, u prošlosti je bilo kazni, ali ne i za luksuzne brendove. Američki brend Guess kažnjen je 2018. godine sa 40 miliona eura jer je spriječio distributere da samostalno određuju prodajne cijene svojih proizvoda.