Dodjelom Nagrade za doprinos očuvanju kulture sjećanja, koja će biti održana u petak, 4. aprila, u Muzeju književnost i pozorišne umjetnosti BiH sa početkom u 18 sati, bit će zvanično otvoreno jubilarno 30. izdanje Modula Memorije. Ovogodišnja laureatkinja je bosanskohercegovačka književnica Ferida Duraković.
Direktor J.U.MES-a, Nihad Kreševljaković, u svom obrazloženju o ovogodišnjoj dobitnici, rekao je: Fascinantna je bogata biografija Feride Duraković. Životna priča jedne od naših najznačajnijih književnica čini se poput neke historije principijelnog djelovanja utemeljenog na posvećenosti „nepoznatim daljinama i književnosti“. Stvar je čiste logike da se ime Feride Duraković nađe na listi dobitnica i dobitnika Nagrade koja se dodjeljuje sa idejom da njeni dobitnici kroz svoju umjetnost ne odvajaju estetsko od etičkog.
Prethodni dobitnici i dobitnice Nagrade za doprinos očuvanju kulture sjećanja su: Milomir Kovačević Strašni (2019), Paul Lowe (2020), Jasmila Žbanić (2021), Fondacija Karim Zaimović (2022), Rikard Larma (2023), te Danilo Krstanović – posthumno (2024).
Duraković je osnovnu školu Ahmet Fetahagić i Jezički smjer Gimnazije Pero Kosorić završila u Sarajevu. Diplomirala je na Odsjeku za jugoslavenske književnosti i sh/hs jezik na Filozofskom fakultetu u Sarajevu 1980. godine. Prvu zbirku poezije Bal pod maskama objavila 1977. i za nju dobila Nagradu Književne omladine Bosne i Hercegovine i Nagradu Svjetlosti za najbolju prvu knjigu mlade autorice. Objavila 25 knjiga različitih žanrova, između ostalih, knjige poezije Mala noćna svjetiljka, Oči koje me gledaju, Srce tame, Kao kiša u japanskim filmovima, te knjigu kolumni i eseja Pokret otpora 2013. i knjigu proze/roman Ne lažem Tita mi 2021. godine. Piše i knjige za djecu: Još jedna bajka o ruži, Mikijeva i Amilina abeceda, Vjetrov prijatelj i dr.
Prevodi s engleskog jezika. Objavila knjige izabranih pjesama u SAD, Bugarskoj, Italiji i Poljskoj, a knjigu proze u Srbiji. Pjesme su joj prevedene na četrdesetak jezika širom svijeta.
Dobila nagradu Fund for Free Expression USA 1993, Nagradu Vasyl Stus Freedom-to-Write 1999, Nagradu BH Radija 1 za najbolju radio-igru 2015, te Nagradu za najbolju priču za djecu manifestacije Ćopićevim stazama djetinjstva 2018. godine. Biser International proglasio ju je Ženom godine 2008. Nominovana za nagradu Astrid Lindgren za Amilinu i Mikijevu abecedu 2012.
Radila kao profesorica maternjeg jezika po BiH, kao programska urednica u Domu mladih Skenderija, urednica i lektorica, a kao izvršna direktorica PEN Centra BiH od 1992. do 2013. godine, kad je umirovljena prije vremena. U periodu agresije na Bosnu i Hercegovinu, sa kolegama i kolegicama koji su ostali u Sarajevu, osnovala prvu nevladinu organizaciju u RBiH – PEN Centar 1992., kao dio svjetske organizacije PEN, a potom 1993. godine i Društvo pisaca BiH. Jedan je od osnivača Radio ZID-a. Živi s mužem, kćerkom i četiri mačke u Sarajevu.
