Galerija Manifesto sa zadovoljstvom najavljuje izložbu jednog od pionira konceptualne umjetnosti u Bosni i Hercegovini — Jusufa Hadžifejzovića i umjetnice Lamije Halilagić, pod nazivom Prodavnica praznine i skladište nježnosti. Izložba će biti otvorena u petak, 21. novembra u 19:30 sati.
Postavka sučeljava dva pojma – prazninu i nježnost, predstavljajući dvije umjetničke prakse čija se srodnost ponajviše ogleda u formalnoj nesputanosti, te bliskosti prostora i vremena u kojem nastaju. Umjetnička praksa Jusufa Hadžifejzovića, koja je u historiju savremene umjetnosti upisana kao jedna od formalno i konceptualno najznačajnijih na prostoru jugoistočne Evrope, između ostalog obilježena je istraživanjem pojma praznine u kontekstu konzumerizma. Vođen idejama taoizma, Hadžifejzović s jedne strane prazninu tretira kao nuspojavu postojanja – da bi nešto bilo prazno, isprva mora biti ispunjeno, dok je s druge strane istovremeno razumijeva kao potencijal – nešto postaje iz ništavila i praznine. Pakovanja potrošenih proizvoda, kao ultimativne konzumerističke praznine, osnovno su Hadžifejzovićevo umjetničko sredstvo. Prazne kutije cigara označavanjem postaju umjetnička djela — Vlasništva praznine; omoti kafe, lijekova i čajeva Kolažirane praznine; a gipsani odlijevci flaša i posuda Materijalizacije praznine. Umjetnik-potrošač biva transformiran u konceptualnog depografa konzumerističkih praznina. Konglomerat Markiranih, Obučenih i Dekorativnih praznina, funkcionišući i kao umjetnikov autoportret, na koncu se iščitava kao Hadžifejzovićeva igra s monetarnim i umjetničkim vrijednostima.
Umjetnički izraz Lamije Halilagić utemeljen je u naslijeđu dadaizma, abstraktnog ekspresionizma i neoavangardnih istraživanja o odnosu slike i teksta. Halilagić također nerijetko poseže za umjetničkom strategijom pronalazak-transformacija. Tako nastaje niz umjetničkih knjiga pod nazivom Zelene knjige koje polazište imaju u pronađenim katalozima izložbi i publikacijama o umjetnosti. Parcijalnim ili potpunim preslikavanjem tekstova, dopisivanjem, markiranjem i drugim tekstuelno-vizuelnim intervencijama, Halilagić knjige kao materijalizacije diskursa transformira u umjetničke objekte, koji pozivaju na individualnu participaciju publike.
Intimnost koja se uspostavlja između posmatrača-čitatelja i knjige, korespondira s nenametljivom intimnošću umjetničinih intervencija. Potreba da se u umjetnički rad sakriju najintimnija promišljanja i doživljaji o životu i svijetu vidljiva je i u recentnijem ciklusu slika pod nazivom Zbogom tužni svijete, te instalaciji Kuća nježnosti. Stupajući u gotovo dijalektički odnos, ciklus slika i instalacija komuniciraju po principu uzrok-odgovor — dok slikama dominira osjećaj urgentnosti, te motivi uništenja i ništavila, instalacija se doima fragilnom, ali i nježnom. Suptilno tematizirajući pojam nježnosti, Halilagić materijalizira ključnu prazninu savremenog društva – onu emotivnu.
Izložba će biti otvorena do 7. decembra ove godine, a svi zainteresovani mogu je posjetiti u ustaljenom radnom vremenu – od utorka do subote u periodu od 12:00 do 20:00 sati, te nedjeljom od 12:00 do 14:00 sati.
Jusuf Hadžifejzović
Jusuf Hadžifejzović diplomirao je na Akademiji likovnih umetnosti u Beogradu, a postdiplomski studij završio je na Državnoj akademiji umjetnosti u Düselldorfu u klasi Klausa Rinkea. Jedan je od osnivača Jugoslovenskih dokumenta, bijenala savremene umjetnosti koji je ’80-ih godina sarajevsku umjetničku zajednicu doveo na vrh jugoslavenske i svjetske umjetničke scene. Jedan je od osnivača Kolekcije Ars Aevi. Učestvovao je u mnogim međunarodnim izložbama savremene umjetnosti od Berlina do Koreje. Bavi se analitičkim slikarstvom, te transformacijom svakodnevnih objekata u umjetničke. Razvio je posebnu umjetničku praksu s kojom tretira fenomen praznine. Već dugi niz vodi Galeriju Charlama Depot u Sarajevu.
Lamija Halilagić
Lamija Halilagić diplomirala je i magistrirala na Odsjeku slikarstvo Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu. Njena praksa, duboko zasnovana na principima slikarstva, proširila se u posljednjih nekoliko godina na kolaž, video, zvuk i instalaciju. Galerija Collegium Artisticum dodijelila joj je 2018. godine Grand Prix za najboljeg mladog umjetnika u Bosni i Hercegovini. Izlagala je na brojnim grupnim izložbama i samostalno, a njeni radovi objavljeni su u nekoliko evropskih umjetničkih publikacija. 2024. godine, na osmom Pop Art Festivalu u Sarajevu, dobija prvu nagradu Udruženja Pogon nazvanu po Anuru Hadžiomerspahiću. Trenutno živi i radi u Beogradu.