U petak, 20. decembra 2024. godine, sarajevska galerija savremene umjetnosti Charlama obnovila je svoj rad nakon jednogodišnje pauze, grupnom izložbom pod nazivom Random autora Alije Kambera. Na svečanom otvaranju, posjetiteljima su se obratili Jusuf Hadžifejzović, svjetski poznati umjetnik i osnivač galerije, te Jasmin Duraković, koji je istaknuo značaj Charlame za kulturnu scenu Sarajeva i Bosne i Hercegovine.
– Nakon godine pauze, uzrokovane voljom onih koji ne razumiju značaj ovog prostora, ponovo pokrećemo Charlamu. Radujemo se da možemo ponovo pokrenuti rad ove galerije. Radujemo se budućim projektima, uključujući Bijenale savremene umjetnosti u septembru naredne godine, koje će dodatno obogatiti kulturnu mapu Sarajeva, izjavio je Jasmin Duraković.
Pauza i borba za kulturni simbol
Prošlogodišnji incident, kada su radnici Kulturno-sportskog centra Skenderija nasilno upali u prostor Galerije, izazvao je šok u kulturnoj javnosti. Ovaj čin dobio je dodatnu težinu s obzirom na zdravstvene poteškoće osnivača galerije Jusufa Hadžifejzovića, koji je privremeno boravio u Prijepolju, te smrt Aleksandra Saše Bukvića, ključnog saradnika galerije.
Charlama, poznata po svojoj izuzetnoj zbirci umjetnina, uključuje radove velikana poput Aleksandra Saše Bukvića, Ivana Kožarića, Svena Stilinovića i Rajka Radovanovića. Prestiž galerije dodatno je potvrđen posjetom slavnog reditelja Wima Wendersa, a o njoj je pisao i The New York Times.
Random – modularna izložba Alije Kambera
Izložba Random, kako je autor opisuje, predstavlja grupnu izložbu samog sebe. Kustos izložbe je Jusf Hadžifejzović, a izložba obuhvata radove nastale tokom posljednjih 10 – 15 godina. Alija Kamber, svestran umjetnik iz Tuzle, poznat je po otvorenosti i modularnom pristupu umjetnosti. Kamber istražuje društvene slojeve, svakodnevna ponašanja i historijske fragmente, uz dozu humora i empatije. Kamberov rad spaja putopis, antropološki pristup i umjetnički eksperiment.
– Charlama je više od galerije – ona je proces u nastajanju, s ambicijom da postane muzej. Odavno poznajem Aliju i pratim pomalo na društvenim mrežama njegov rad. Sad kad sam vidio ovo što je postavio, shvatio sam da je on zapravo savremeni Evlija Čelebija. Jer je on i putopisac, hoda po dunjaluku i uzima artfekta, snima ih i pravi od toga radove. Predlažem da sljedeća neka izložba bude omaž Evliji Čelebiji, rekao je Hadžifejzović.
Posjetitelje je Alija Kamber vodio kroz svoj bogat opus, počevši od radova inspirisanih Havanom, preko Afganistana i Hindukuša, pa sve do Kariba i Mostara.
Jedan od najzanimljivijih artefakata na izložbi je grivasti vuk, komad koji je Kamber kupio kod jednog seljaka u Prijepolju i da bi podigao njegovu umjetničku vrijednost, Kamber ga je fotografisao sa Hadžifejzovićem, dodajući mu tako intrigantnu priču.
Posebno su predstavljeni i crteži nastali na iPadu, fotografske ekspresije, i na kraju, serija Midkamber. Ovo finale donosi spoj umjetnika i vještačke inteligencije, otkrivajući kako tehnologija i umjetnost zajedno kreiraju potpuno nove horizonte.
Izložba je emotivno, vizuelno i intelektualno putovanje koje spaja kontinente, kulture i razne medije u jedinstvenu cjelinu.