Remek-djelo bosanskohercegovačkog slikarstva, slika Juriš Ismeta Mujezinovića, bit će predstavljena njemačkoj publici na velikoj međunarodnoj izložbi u Münchenu. Ovaj kulturni događaj realizuje se u okviru ambicioznog projekta pod nazivom Antifašizam: Sad, koji istražuje savremene oblike otpora i historijsku memoriju.
Simbol otpora
Slika Juriš, nastala 1947. godine, predstavlja jedno od najvažnijih djela u opusu Ismeta Mujezinovića, ali i cjelokupne bosanskohercegovačke umjetnosti 20. vijeka.
Djelo, koje je dio fundusa Historijskog muzeja Bosne i Hercegovine, nije samo dokument jednog vremena, već snažna umjetnička ekspresija građanskog otpora i borbe protiv fašizma. Njegovo prisustvo u Münchenu potvrđuje Mujezinovićev status kao jednog od najznačajnijih autora regije čiji rad nadrasta lokalne okvire i postaje dio globalnog dijaloga o slobodi.
O projektu i izložbi
Izložba se održava u renomiranom prostoru Lothringer 13 Halle i traje od 30. januara do 31. maja 2026. godine. Koncipirana je kao polifoni i dinamični prostor koji ne nudi samo statične eksponate, već okuplja umjetničke radove, instalacije i performanse koji se često razvijaju direktno pred publikom. Kroz pažljivo kuriranu selekciju, projekt povezuje lokalne historijske perspektive Jugoistočne i Istočne Evrope s globalnim diskursima, analizirajući autoritarne strukture i društvene lomove koji su obilježili regiju.
Cjelokupna postavka izgrađena je oko centralnog prostora za okupljanje, povezujući radove etabliranih autora i autorica s inovativnim istraživačkim formatima. Poseban fokus stavljen je na interdisciplinarnost, pa će se tako uz Mujezinovićevo slikarstvo pojaviti i forenzičke istrage agencije Forensic Architecture, digitalna umjetnost fondacije Error 417 koja kritikuje tehno-fašizam, te zvučne instalacije Talye Feldman koje tragaju za otporom u prostorima traume.
Izložba svjesno napušta zidove galerije i širi se u javni prostor Münchena, čime se umjetnost direktno povezuje s aktivizmom i edukacijom. Radovi se infiltriraju u gradsko jezgro kroz saradnju s lokalnim institucijama, često na lokacijama koje su historijski povezane s nacionalsocijalizmom. Primjer takvog djelovanja je performativno aktiviranje antifasističkih simbola na velikim zastavama projekta Trzy Strzały, koje će se vijoriti na ključnim tačkama poput Haus der Kunst, stvarajući tako ritualizirani čin sjećanja u srcu savremenog grada.
Kroz ovaj heterogeni spoj arhivske građe, savremenih narudžbi i javnih akcija, projekt Antifašizam: Sad otvara prostor za kritičku refleksiju o današnjim geopolitičkim tenzijama i teritorijalnim konfliktima. U takvom okruženju, Mujezinovićev Juriš prestaje biti samo historijski artefakt i postaje aktivni sudionik u globalnom dijalogu o slobodi i budućoj društvenoj transformaciji.
Projektu će se priključiti i Elma Hašimbegović, direktorica Historijskog muzeja BiH, koja će učestvovati na panelu Against Fascism: Rethinking the Role of Cultural Institutions, te umjetnik Bojan Stojčić sa radom Seeking for a Person (2015–ongoing).