Nova epoha i novi album: [machina] predstavlja album FOLKLOR

Dvadeset godina nakon svog nastanka, muzički kolektiv [machina] ulazi u najhrabriju i najambiciozniju fazu svoje karijere s novim albumom Folklor. Ovo nije samo još jedna ploča u njihovoj diskografiji – to je prijelomna tačka, tranzicija iz digitalne hladnoće njihovih ranijih izdanja ka analognom, organskom zvuku. Bend, sada proširen na sedam članova, zvuči moćnije i slojevitije nego ikad prije, dok istovremeno ostaje vjeran svojoj filozofiji: progresivnost, mističnost i autentično traganje za smislom.

Ovo je i prvi album [machine] koji ne produciraju sami, već produkciju rade zajedno sa producentom Nikolom Dokićem.

 

Folklor budućnosti

Iako naslov albuma priziva prošlost, Folklor je zapravo zbir futurističkih bajki – priče o slobodarskom čovjeku koji odbija nametnute obrasce i traži vlastiti put u vremenu kada algoritmi, dogme i stara uvjerenja prijete da oblikuju naše živote. Bend nudi alegorije svijeta u tranziciji, ispisane kroz tamne i introspektivne stihove koji propituju smisao postojanja, slobode i identiteta. Ovo je folklor budućnosti – hronika vremena koje još nije došlo, ali nas već ujedno plaši i fascinira.

Analogni zaokret i žanrovska fluidnost

Folklor je najljudskiji album benda [machina] do sada. Folklor je najkompleksnije, najhrabrije i najiskrenije izdanje [machina] do sada. To je konceptualna ploča koja spaja futurizam i arhetipski mit, analogni zvuk i digitalne duhove, filozofiju i emociju. Bend je ovim albumom dokazao da ostaje vjeran sebi, ali i da ne bježi od evolucije.

Umjesto rigidnog minimalizma, sada dobijamo široku paletu instrumenata: živi bubanj i perkusiju, bass linije koje dišu, gudačke elemente, organske sinte i vokalne harmonije. Album oscilira između elektronskog noira, industriala, post-rocka, etnomotiva i eksperimentalnog popa, stvarajući fluidan zvučni pejzaž. Unatoč toj eklektici, pjesme su povezane zajedničkom niti – tamnom atmosferom i lirskom introspekcijom.

Ovo nije album za instant konzumaciju. Ovo je ploča koja traži strpljenje, introspekciju i otvoren um. U vremenu kada sve postaje trivijalno i prolazno, Folklor stoji kao monumentalno djelo – folklor čovječanstva koje još nije, ali postaje svijesno da ga samo sanjarski i slobodarski duh može odvesti tamo.

Novi album Folklor, kao i svi raniji albumi dostupni su za kupovinu i preslušavanje na njihovom službenom Bandcamp profilu. Podržite autentičnu muziku i nabavite svoje primjerke digitalno ili na fizičkim formatima direktno od izvođača: machineria.bandcamp.com

 

Autorefleksija u svijetu bez kompasa

Crna zvijezda priziva sablasnu mitologiju kroz priču o sjenovitom stvorenju koje lebdi nad selom dok na nebu tinja zlokobna zvijezda. Tekst miješa apokaliptične slutnje s narodnim praznovjerjem, stvarajući jezivu sliku svijeta na ivici propasti. Zvuk pjesme pulsira u sporom, prijetećem ritmu, nalik tami koja polako prekriva pejzaž. To je folklorni horor u formi pjesme, gdje mit i stvarnost postaju jedno.

 

Disko DžeheneM funkcionire kao halucinantni spoj Alise u zemlji čudesa i Matrixa, gdje Disko postaje portal u paralelne dimenzije. Tekst vodi slušatelja kroz vrtlog pilula, zeca i astralnih sfera, sugerišući gubitak granice između realnog i virtuelnog. Ritam nosi euforiju, dok ispod nje titra egzistencijalni strah od potpune disolucije identiteta. Pjesma je alegorija bijega u trans, gdje čovjek nalazi transformaciju svijesti i apsolutnu slobodu.

 

AtoM je kontemplativna meditacija o prolaznosti i vječnom kretanju svega što postoji. Tekst spaja naučnu preciznost i poetsku liriku, naglašavajući tranzitnu prirodu života. Melodija prati smireni ton riječi, stvarajući osjećaj beskrajne putanje. Pjesma je tihi podsjetnik da ništa nije stalno, osim promjene same.

 

Tragovi oštra je kritika opsesije novim identitetima i površnim promjenama u savremenom društvu. Tekst prepliće ironiju i tugu, dok se iza ritmične forme krije osjećaj otuđenja i gubitka autentičnosti. Refren ponavlja mantru o nedostatku vremena za ples, simbolizujući izgubljenu radost života. Pjesma ostavlja gorak trag modernog besmisla.

 

DoM je klaustrofobična poema: Ova kuća nije dom, himna svim izgubljenim dušama zatočenim u nasilnim obrascima prošlosti. Simbolika doma kao grobnice identiteta daje pjesmi jezivu snagu.

 

Metastaze je gnjevni obračun s naslijeđem mržnje i ideologija koje su stoljećima trovane dogmom. Tekst se kreće između proklinjanja i molitve, razotkrivajući licemjerje svetih pisama korištenih za nasilje. Zvuk gradi atmosferu tjeskobe i otpora, poput molitve pretvorene u krik. Pjesma je manifest protiv zla koje se prenosi kroz vrijeme poput smrtonosne bolesti.

 

Gnijezda tematizira paradoks sigurnosti i slobode, gdje zidovi pružaju spas, ali guše snove. Tekst prikazuje kolektiv koji, u potrazi za mirom, žrtvuje volju i identitet. Melodija nosi osjećaj lažne harmonije ispod koje vrije nemir. Pjesma završava slutnjom da sloboda uvijek pronađe put, makar kroz nemire duše.

 

Trepet je mračni katalog strahova, od mitskih čudovišta do savremenih demona, koji oblikuju kolektivnu paranoju. Tekst evocira atmosferu djetinjstva gdje bajke postaju prijetnja, a svijet straha norma. Ritmička repetitivnost stvara osjećaj opsesivne prijetnje. Pjesma je himna primordijalnom užasu koji nikad ne nestaje.

 

Munevera je senzualna oda ženi čija ljepota pokreće svijet i ruši prirodne zakone. Tekst gradi sliku neuhvatljive fatalne figure, praćene kosmičkim hiperbolama i zavodljivom nostalgijom. Iza plesnog ritma skriva se melankolija prolaznosti i kult obožavanja. Pjesma balansira između erotske strasti i mita o nedodirljivoj muzom.

 

Mrli novi svijet je distopijski lament nad civilizacijom koja je od pobune postala algoritamski uspavana. Tekst slika Prometeja lišen svrhe, pretvorenog u nijemog voajera u digitalnom transu. Zvuk pjesme gradi hladnu, gotovo meditativnu prazninu koja naglašava otuđenje. To je himna posthumanog doba, gdje je sloboda zamijenjena ravnodušjem beskonačnog polusna.

 

Morgana je introspektivno putovanje kroz pustinju i zablude, gdje žeđ za spoznajom vodi do fatamorgane istine. Tekst prepliće egzistencijalne dileme s paranojom teorija zavjere, stvarajući osjećaj kosmičke prevare. Atmosfera pjesme oscilira između meditativnog mira i halucinantnog ludila. Morgana ostavlja slušatelja u sumnji da li je istina oslobođenje ili nova iluzija.

 

Mongrelia je psihodelično putovanje kroz granice identiteta i stvarnosti, gdje se svjetovi spajaju u beskrajni hibrid.Tekst pulsira slikama kosmičkog rađanja i gubljenja forme, naglašavajući ideju totalnog stapanja. Muzika podržava trans stanje, pojačavajući osjećaj beskonačnog vrtloga. Pjesma djeluje kao ritual transformacije, gdje početak i kraj prestaju postojati.

 

Moljčevi spisi [Sveska Prva] je najmračniji narativ na albumu, gdje [machina] spaja biblijsku ikonografiju s motivima folklorne mistike. Tekst se razvija kao epska priča o iskušenju, izdaji i kolektivnoj histeriji, dok atmosferu grade molitvene invokacije Elohim Elohai koje kontrastiraju brutalnosti seljačke rulje. U srži pjesme leži surov prikaz ljudske prirode, gdje se od svetosti do linča prelazi u jednom dahu. Hipnotična muzika dodatno pojačava osjećaj fatalizma, ostavljajući slušatelja između mita i stvarnosti.

[Folk:Tour] 2025 — sedam ritualnih susreta u sedam gradova

U augustu 2025. kolektiv se vraća izvan digitalnog u prostor između stvarnog i simboličkog. Ova turneja nije koncertna serija u klasičnom smislu; to su strukturirane zvučne liturgije, obredi rekalibracije i kolektivnog prisjećanja, aktivacija audio-manifesta koji će biti predstavljen kroz album Folklor.

[machina] se ne bavi spektaklom. Njihove izvedbe nisu koncerti u klasičnom smislu — one su obredi, strukturirane zvučne liturgije koje brišu granicu između klasičnih muzičkih struktura monoplemenskog sistema i muzičkih kompozicija alternativnih dimenzija. U odsustvu lica, ega i fizičkih karakteristika, publika ostaje suočena sama sa sobom — i sa kolektivnim vizijama.

 [Folk:Tour] — zvanična putanja:

1. august — Banatski Sokolac (SRB) / Rock Village Festival
2. august — Tuzla (BiH) / Panonska Jezera – Vrtić
3. august — Srebrenica (BiH) / Stara Pivnica
4. august — Nikšić (MNE) / Mala Scena Tvrđava Bedem
5. august — Beograd (SRB) / Zappa Barka
6. august — Sarajevo (BiH) / Dom Mladih
7. august — Niš (SRB) / Nišville Jazz Fest

– Ovo nisu nastupi. Ovo su pozivi na unutrašnju mobilizaciju. Prisustvo može izazvati izmijenjena stanja percepcije, identiteta i duhovne orijentacije, poručuju iz kolektiva.

[Folk:Tour] predstavlja prvi direktni kontakt publike s novim materijalom, ali i svojevrsno polje testiranja – gdje frekvencije iz albuma Folklor prvi put ulaze u tjelesnu, zajedničku rezonancu. Svaka lokacija pažljivo je izabrana kao energetski portal, a prisustvo se preporučuje samo onima spremnim da slušaju i van zvuka.

 

O kolektivu [machina]

Muzički kolektiv [machina] nastao je 2004. godine u Leipzigu, Njemačka, kao ideja dvojice osnivača – Tonya Mahagonya i Edvarda Vulgariusa. Njihov jedinstveni koncept počivao je na stvaranju muzike u potpunoj anonimnosti, unutar digitalnog svijeta, gdje su, daleko od klasične estrade, izgradili kultni status. Njihov žanrovski fluidni zvuk i eklektična liričnost ubrzo su privukli slušaoce iz različitih muzičkih sfera – od ljubitelja melodičnog popa do fanova elektronske i rock muzike.

Kao dvojac, [machina] je objavila tri albuma:

• Sad ili nikad (2004)
• Drugi (2007)
• [VoliM] (2015–2021)

Godine 2020. nakon objavljivanja pjesme Sexy Šaman u kolaboraciji sa bendovima ODE i ZOSTER, bendu se pridružuju Robert Paloš (a.k.a. Kabul Rodriguez) i Davor Paloš (a.k.a. Slavuy Pizdeque) iz benda ODE i postaju stalni članovi benda [machina], što ujedno predstavlja strukturalnu, ali i kreativnu prekretnicu u stvaralačkom radu benda, i ovaj kvartet postaje kreativni i produkcijski pogon nove ere [machina]-e. Ovaj Kvartet objavljuje album Matria (2022).

Na 20-godišnjicu postojanja, [machina] izlazi iz anonimnosti i u oktobru 2024. organizuje prvu mini-turneju pod nazivom Prva oproštajna turneja (Tuzla, Sarajevo, Mostar, Beograd).

U 2024. godini, prije Prve oproštajne turneje bendu se priključuju još tri člana: Daniel Crane: Bubnjevi (Ode / Beats y Bateria), Alex Brescanu: bas gitara, Orhan Oha Maslo: Perkusije (ex Dubioza Kolektiv).

Danas, [machina] broji sedam članova i zvuči moćnije nego ikad prije.