U junu prošle godine, izmjene i dopune postojećeg zakona u Norveškoj, izglasan je zakon koji obvezuje influensere da jasno naznače je li fotografija koju su objavili obrađivana. Ukoliko se stanji struk, promijeni boja kože, povećaju usnice ili bilo šta slično, njihovi će pratitelji/ice morati znati da ne gledaju njihovu stvarnu fotografiju. Ovaj se zakon nije odnosio baš na sve fotografije influensera, već isključivo na plaćena partnerstva, odnosno saradnje s brendovima. Ove godine i Velika Britanija slijedi ovaj primjer. Novi zakon, također poznat kao Zakon o digitalno izmijenjenoj slici tijela, ima za cilj veću transparentnost, i posljedično, nadaju se da će fotošopiranje fotografija na taj način istrijebiti.
S brojnim filterima za mijenjanje lica i aplikacijama za retuširanje dostupnim prosječnom korisniku, mnogi su okrivili upravo društvene mreže za promicanje nerealnih ideala ljepote. Iako se na društvenim mrežama pojavljuju mnogi profili koji promiču stvarnu ljepotu i bore se protiv nametnutih ideala, činjenica jest ta da je to apsolutno nedovoljno i potrebno je rješavati problem iz korijena – koji uključuje i edukaciju mladih o korištenju društvenih mreža i učenju da razlikuju stvarno od nestvarnoga.
U kojoj će mjeri ova odluka, za koju se čeka da se prepiše i na druge države, zaista utjecati na to da konačno možemo gledati koliko je svijet raznolik i koliko će potaknuti iskrenost, tek treba vidjeti.