Narodno pozorište Sarajevo u sezoni obilježavanja stogodišnjice, publici je obećalo mnogo premijera i obećanja ispunilo, a posebno su se izdvojili naslovi za koje vežemo početke svakog od umjetničkih sektora. Tako smo u oktobru mogli gledati premijerno izvođenje Nušićeve Protekcije u režiji Kokana Mladenovića. Upravo to je naslov za koji se veže zvanični početak rada Narodnog pozorišta Sarajevo, govorimo o oktobru 1921. godine kada su izvođene samo dramske predstave. Petnaest godina kasnije, u novembru 1946. svoje premijerno uprizorenje na sceni Narodnog pozorišta Sarajvo doživljava prva operna predstava Prodana nevjesta autora Bedricha Smetane, tada u režiji Rudolfa Ertla, čime počinje zvanični rad stalne Opere u Narodnom pozorištu Sarajevo.
Istim naslovom, na samom koncu novembra, Narodno pozorište Sarajevo proslavilo je i 75. godišnjicu Opere. Smetanina Prodana nevjesta ugledala je moderni svijet zahvaljujući rediteljskom čitanju izvrsne splitske rediteljice Jelene Bosančić koja je okupila sjajnu umjetničku ekipu i koja garantuje operu kakvu sarajevska prilika nije imala priliku vidjeti.
Među izvrsnim mladim umjetnicama i umjetnicima je i mladi Ileš Bečei, dobro poznati i, kritičari tvrde, nesvakidašnje talentovani tenor hora sarajevske Opere.
Kakav je osjećaj kada znate da se Vaše ime veže uz naslov Prodana nevjesta za koji se veže početak rada sarajevske opere?
– Predstava Prodana nevjesta predstavlja jedan od kapitalnih projekata za historiju razvoja sarajevske opere. Kao prva operna predstava koja je izvedena u Sarajevu i BiH, ona nosi poseban značaj i težinu za sve izvodjače i učesnike u realizaciji, smatra Ileš i dodaje: Osjećam poseban polet što sam u svom radnom vijeku i profesionalnom angažmanu postao dijelom procesa ispisivanja stranica nove historije sarajevske opere.
Koliko je bilo zahtjevno raditi na ovoj operi? Kakva je saradnja s rediteljicom Bosančić?
– Opera Prodana nevjesta predstavlja komičnu operu za koju je potreban specifičan angažman pjevačkih, glumačkih i kreativnih sposobnosti koji nadilazi rad na dramskim operama. Sam proces pripreme je bio znatno otežan u odnosu na dotadašnju praksu, zbog epidemioloske situacije koja je ograničavala ili onemogućila vježbanje scena koje su uključivale bliske kontakte sa kolegama. Rediteljica Bosančić je svojim predanim radom i vividnim opisima likova uspjela nadomjestiti i izbjeći nedostatke prouzrokovane pomenutim okolnostima.
Šta možete reći o Vašoj ulozi? Kakav je bio proces otkrivanja i kreiranja Vašeka u tom savremenom ozračju?
– Inspiracija koja je vodila ka oblikovanju finalne i višeslojne uloge Vašeka proizilazi iz lične refleksije i studije osobenosti koje sam sretao tokom života, a koje su nosile dijelove Vašekovog karaktera – razmaženost, egocentričnost, bahatost, infantilnost i čovjeka nedozrelog avanturistickog duha. Takve indivudue možemo sresti podjednako u svim razdobljima i slojevima društva kao i u današnjici.
Obraduje li Vas više kada velikim naslovima, poput ovog, pristupate onako kako su napisani i kada su režijski koncepti standardni operni, ili ipak više izazova vidite u novim savremenim čitanjima?
– Prema ličnom iskustvu svoje likove češće pronalazim u savremenim adaptacijama opernih djela u koje mogu utkati i dijelove vlastite ličnosti, čija se iskrenost osjeti i od strane publike, no određeni klasici opernog stvaralaštva ne dozvoljavaju mijenjanje historijskog i kontekstualnog doživljaja.
Koliko je, prema Vašem mišljenju, važno da umjetnost bude refleksija sadašnjosti? Da prati ritam svakodnevice?
– Umjetnost prema svojoj ulozi u socijalnom okruženju i životima individua, predstavlja predmet užitka ali i obaveze koju ona nosi – aktivnog sudjelovanja u oblikovanju socijalne, društvene i političke realnosti. Umjetnost ima zadatak da prati ritam svakodnevice i bude angažirana na svim poljima koji utiču na kvalitet života svojih savremenika.
Kako vidite budućnost opere u BiH?
– Kao što sam već i spomenuo u tokom razgovora, svijetla budućnost opere u BiH ovisi značajno od svijetlog i novog pristupa izboru programa, obrade i razvoja umjetničkog života u BiH, koji treba dosezati i izvan okvira glavnog grada Sarajeva.
Zbog čega bi sarajevska publika trebala pogledati Prodanu nevjestu?
– Sarajevkoj publici posebno preporučujem operu Prodana nevjesta jer komična radnja i unikatna adaptacija svakog pojedinačnog lika unosi dinamiku u vrlo kompleksnu ljubavnu dilemu o kojoj će se više doznati na predstavi.