Miquela Sousa: Dolazi nova vrsta Instagram influensera i influenserica

Miquela Sousa je Instagram model iz Los Angelesa sa gotovo milion pratitelja. Na njenom Instagram profilu @lilmiquela možete vidjeti modne kombinacije, saradnje sa najpoznatijim svjetskim brendovima, društveni život i političke stavove. Na prvi pogled, ona živi kao tipična Instagram influenserica, osim jedne činjenice – ona nije živo biće.

 

Ako se bolje zagledate, primjetiti ćete da Miquela izgleda poput likova iz igrica, kompjuterski je generisan lik u koji je uloženo dosta truda. Miquelu su kreirali Trevor McFedries i Sara Decou i već sada je jasno da mogu lagodno živjeti bez potrebe da ustanu iz kreveta. Monetiziranje svega što Miquela radi ne predstavlja im problem.

Poznata vizažistica Pat McGrath uključila je Miquelu u kampanju svog make-up brenda, zajedno sa Naomi Campbell i sestrama Hadid. Nedavno je virtuelno prisustvovala i Prada reviji u Milanu. Uporedo gradi i svoju muzičku karijeru. Na YouTubeu možete poslušat tri njena singla, a uskoro sprema i album.

 

 

Miquela je u jednom od brojnih intervjua (da, daje i intervjue) izjavila da želi da je ostali vide kao umjetnicu i muzičarku, te zamolila da se prestanu baviti drugim aspektima njenog postojanja ili u ovom slučaju – nepostojanja.

Miquela se ne razlikuje previše od drugih poznatih Instagram ličnosti koje žive u digitalnom svijetu naših telefona. Naša percepcija njihovih života bazira se na fotošopiranim djelićima života koje žele prikazati. Čini se da ni brendovima i magazinima, također, nije bitno to što Miquela nije stvarna osoba, dokle god su utjecaj i pratitelji koje ima stvarni.

 

 

Ona svakako nije prva virtuelna slavna „osoba“. Bend Gorillaz to radi već godinama, a Japan ima šesnaestogodišnju Hatsune Miku, fiktivni ženski lik prvobitno kreiran u svrhu promocije programa za sintetiziranje glasa. Hatsune nastupa kao animirani hologram, a njeni koncerti su uvijek rasprodani.

Postoji zanimljiva teorija zvana „dolina sablasnosti“ (uncanny valley), a koja bi mogla objasniti njihovu popularnost. Naime, japanski teoretičari smatraju da što je fiktivni lik, robot (ili neko drugo neljudsko biće) sličniji čovjeku naša reakcija prema njemu će biti jača. Empatija ili potpuno neodobravanje, ili čak i gađenje, su najčešće reakcije.