U inspirativnom ambijentu vrta Historijskog muzeja Bosne i Hercegovine, održana je prezentacija web platforme Retroperspective 70 te panel-diskusija pod nazivom Dizajn kao kulturni i razvojni okvir društva, u organizaciji Udruženja likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti i dizajnera u BiH – ULUPUBIH.
Večer je otvorila predsjednica ULUPUBIH-a, Samina Tanović. Publici je predstavila projekt Retroperspective 70 – digitalnu platforma nastalu kao proširenje istoimene izložbe povodom 70. godina ULUPUBiH-a. Platforma predstavlja trajni, digitalizirani arhiv izložbenog materijala, s ciljem očuvanja, stručne obrade i javne dostupnosti građe. Posebnu zahvalnost uputila je Adnanu Kevriću, koji je pod mentorstvom profesora Ljubomira Todorovića započeo razvoj platforme kao svoj studentski rad na Internacionalnom Burch univerzitetu, a kasnije profesionalno oblikovao njen sadržaj. Retroperspective 70 web stranica zamišljena je kao otvoreni arhiv koji će se kontinuirano nadopunjavati novim materijalima, dostupnim istraživačima, studentima, institucijama i široj javnosti.
Panel-diskusiju moderirala je kustoskinja i historičarka umjetnosti Elma Hodžić, koja je u uvodnom obraćanju izrazila zadovoljstvo što učestvuje u projektu koji dizajn prepoznaje kao alat kolektivnog pamćenja, komunikacije i društvenog razvoja. Predstavila je paneliste i njihove bogate profesionalne karijere, naglasivši važnost dijaloga između struke i institucija.
Učesnici panela bili su: prof. dr Fehim Hadžimuhamedović, arhitekta i teoretičar prostora, Ismet Berbić, istaknuti grafički dizajner i član ULUPUBIH-a, Bojan Hadžihalilović, grafički dizajner i jedan od ključnih protagonista savremenog bh. dizajna i Suvad Džafić, savjetnik ministra za nauku i kulturu pri Ministarstvu civilnih poslova BiH.
U fokusu razgovora bile su ključne teme: Kako dizajn oblikuje kolektivno pamćenje i identitet? Može li postati javno dobro? I najvažnije – koju ulogu u tom procesu može i mora imati ULUPUBIH?
Prof. Hadžimuhamedović osvrnuo se na problem elitističkog pristupa dizajnu, naglašavajući nedostatak industrijskog dizajna koji je pristupačan široj javnosti. Istakao je kako današnji dizajn čeka da se društvo desi – da društvo najprije mora definisati vlastite vrijednosti kako bi dizajn mogao izražavati njegov identitet. Zaključio je da bez te definicije, teško možemo govoriti o jedinstvenom vizualnom identitetu.
Ismet Berbić je govorio o važnosti ulaganja u dizajn kao infrastrukturni segment društva, te kritički analizirao trenutnu vizuelnu komunikaciju u javnom prostoru. Posebnu pažnju posvetio je obrazovanju, kao ključnom faktoru za oblikovanje novih generacija, te se osvrnuo na simboličku i identitetsku problematiku dizajna zastave Bosne i Hercegovine.
Bojan Hadžihalilović je istakao kako institucije u BiH ne prepoznaju kreativce kao strateške partnere u oblikovanju prostora i kulture. „Ne da nas ne koriste, nego nas ne znaju ni zloupotrijebiti“, rekao je s dozom ironije, komentarišući marginalizaciju struke u institucionalnim okvirima.
Suvad Džafić, kao predstavnik državne institucije, osvrnuo se na potencijale za jačanje saradnje između umjetničke i dizajnerske zajednice i institucija vlasti. Posebno je govorio o mogućnostima uključivanja domaćih dizajnerskih projekata u evropske grantove, navodeći da u tom kontekstu često najbolje prolaze projekti koji imaju edukativnu i istraživačku komponentu, dok manifestacije i umjetnički projekti zahtijevaju jače umrežavanje i strateški pristup.
U završnom dijelu panela, učesnici su se osvrnuli na pitanje može li ULUPUBIH postati referentna tačka u razvoju dizajnerske strategije BiH. Zaključak je bio jednoglasan: može – ali samo uz proaktivnu ulogu. To podrazumijeva artikulaciju jasnih zahtjeva prema institucijama, saradnju s obrazovanjem i međunarodnim partnerima, te kreiranje konkretnih modela dobre prakse.
Na poziv moderatorice, razgovoru se ponovo pridružila Samina Tanović, koja je govorila o izazovima rada u udruženju koje već godinama funkcioniše bez institucionalne podrške. Umjesto da se bavimo strukom, mi se borimo za opstanak, naglasila je, ali i podsjetila na svijetle primjere – poput prošlogodišnje jubilarne izložbe Retroperspective 70, koja je pokazala koliko bogatu i vrijednu arhivu ULUPUBIH ima.
Nakon panela, kustosica Elma Hodžić najavila je kratku prezentaciju nove web platforme Retroperspective 70, koju je realizirao mladi dizajner Adnan Kevrić.
Web platforma je zamišljena kao dinamičan arhivski prostor, na kojem je trenutno dostupan kompletan sadržaj prošlogodišnje izložbe Retroperspective 70, a planira se njeno dalje širenje i nadogradnja sa budućim sadržajem i dokumentacijom rada ULUPUBIH-a. Kevrić je naglasio da je kroz proces rada na ovom projektu bolje shvatio značaj ULUPUBIH udruženja i njegovu bogatu historiju.
Publika je imala priliku pristupiti stranici putem QR koda, što je dodatno približilo platformu korisnicima i omogućilo direktan uvid u digitaliziranu arhivu udruženja.
Razgovor je otvorio brojna važna pitanja: o identitetu, institucionalnim prazninama, ulozi dizajna u javnim prostorima, obrazovanju, politici i tržištu. Iznad svega – o odgovornosti: ne samo onih koji donose odluke, već i svih onih koji posjeduju znanje, struku i viziju.
I zato ostaje ključno pitanje: Možemo li ULUPUBIH učiniti referentnom tačkom za promjenu tog odnosa? Odgovor, po svemu što je sinoć izrečeno, glasi: da – ali samo ako to učinimo sami.