Posjetili smo lokacije na kojima su snimljeni filmovi koji čuvaju historiju Berlina

Datum objave
02/02/2022
tekst i fotografije
Besima Svraka

Kad ste čest gost u nekom gradu, najljepše od svega je kad sretnete neku novu osobu, koja vam već poprilično poznat grad prikaže na neki novi, drugačiji način. Ovaj put naš domaćin je bio Alexander Vogel, turističi vodič Visit Berlin i VideoSihteeing agencija, a koji nam je otkrio posebnu berlinsku filmsku turu.

Visit Berlin i VideoSightseeing u turističkoj ponudi, između ostalih, imaju i vožnju autobusom kroz Berlin i upoznavanje sa lokacijama na kojima su snimani slavni holivudski filmovi, međutim, znajući da mi iz FBL redakcije mnogo volimo filmove njemačke produkcije, upriličili su za nas posebnu šetnju ulicama u kojima su snimljeni: Her Lehmann, Berlin: Symphony of a Great City, Emil und die Detektive, Wings of Desire, Babylon Berlin serija, te holivudski filmovi Vilyker i One, Two, Three

Šetnja je trajala sat i 46 minuta. Da bi sve bilo još intenzivnije i emotivnije, u trenutku kad smo došli u Berlin, grad je tek poslije nekoliko mjeseci bio oslobođen lockdowna, popustili su mjere, ali turistima nije još bio dozvoljen ulazak u državu, pa su ulice bile poprilično prazne.

 

 

 

Prvo da popijemo pivo

Naša polazna stanica je bio Kreuzberg, dio Berlina koji se nalazi južno od Mittea. Tokom hladnoratovske ere, to je bio jedan od najsiromašnijih područja Zapadnog Berlina, ali od ponovnog ujedinjenja Njemačke 1990. postao je džentrificiraniji i poznat po svojoj umjetničkoj sceni. U tom dijelu grada 2003. godine snimljen je film Her Lehmann. Riječ je o filmu snimljenom prema knjizi Svena Regenera, slavnog pisca i muzičara koji je 1985. godine osnovao bend Element of Crime zajedno sa Jakobom Friderichsom. Knjiga je prodata u više od milion primjeraka na njemačkom jeziku, a Regener je dobio zlatnu Deutscher Filmpreis nagradu za scenario.

 

Priča prati život Frenka Lemana, konobara iz Zapadnog Berlina koji radi u baru. Radnja je smeštena u 1989. godinu, nekoliko nedelja pred rušenje Berlinskog zida. Približava se njegov rođendan, trideseti, na poseban datum 9.11.1989. On sjedi u baru i gleda TV. Sjedi u baru s nekim nepoznatim ljudima i desi se sljedeće. Prilazi jedna žena i kaže: Zid je srušen! Ali niko ne reaguje. Ona ponovo govori: Zid je srušen! Leman ne pokazuje nikakvu zainteresovanost za politička događanja izvan njegove neposredne okoline i sopstvenog emotivnog života. Složili su se da bi trebali otići pogledati šta se dešava, ali prvo moraju završiti pivo.

Alexander Vogel, naš domaćin / foto_FBL
Jedno od mjesta gdje se nalazio Berlinski zid, od kojeg su sad ostali samo tragovi u asfaltu. S lijeve strane je muzej Topografija terora / foto FBL

 

Sve teže dobiti dozvolu za snimanje

filmova o Drugom svjetskom ratu

Iz Kreuzberga ulazimo u ulicu Wilhelmstrasse. Ulica je duga kilometar i bila je ispunjena zgradama vlade i ministarstvima do 1945, godine koja je promijenila sve. U toj ulici se nalazi muzej Topografija terora, dokumentacioni centar posvećen žrtvama nacističkog režima. Smješten je u zgradi u kojoj su od 1933.-1945. djelovali pripadnici nacističke tajne državne policije Gestapo. Pored Topografije nalazi se jedina zgrada preostala iz tog vremena. Izgrađena je 1879, a danas je tu smješteno Federalno ministarstvo finansija (Bundesministerium der Finanzen).

Na tom mjestu je 2008. godine snimljen dio iz holivudskog filma Valkyrie.

Federalno ministarstvo finansija / foto FBL
Federalno ministarstvo finansija / foto FBL

Radnja filma je smještena u nacističku Njemačku tokom Drugog svjetskog rata. Film prikazuje urotu njemačkih vojnih časnika čiji je cilj bilo ubistvo Adolfa Hitlera i pokretanje Operacije Valkira za izvršenje nacionalnog plana za preuzimanje vlasti. Film je režirao Bryan Singer u produkciji United Artistsa, a u glavnoj se ulozi pojavljuje Tom Cruise kao pukovnik Claus von Stauffenberg, jedan od glavnih urotnika. U ulogama ostalih zavjerenika pojavljuju se Bill Nighy, Eddie Izzard, Terence Stamp i Tom Wilkinson.

Cruiseov angažman izazvao je kontroverze među njemačkim političarima i članovima Von Stauffenbergove porodice jer glumac prakticira scijentologiju, koja se u Njemačkoj smatra totalitarnom organizacijom.

 

Producenti isprva nisu uspijevali izgraditi filmske lokacije u Njemačkoj zbog kontroverzi, ali im je poslije dopušteno snimanje na pripadajućim lokacijama. Prije pedeset godina je bilo lakše snimati slične filmove. Danas ako želite snimati uvijek je problematično, jer imate osjetljive zastave istaknute na osjetiljim mjestima. Uvijek postoji strah da će ljudi fotokati mjesto snimanja i da će u svijet otići pogrešna slika o Berlinu.

foto FBL
FBL redakcija i naš host Alex / foto_FBL

Semafor kao simbol novog Berlina

Naša filmska tura se iz Wilhelmstrasse ulice seli na slavni Potsdamer Platz, koji je posebno poznat po dokumentarcu Berlin: Die Sinfonie der Großstadt i filmovima Emil und die Detektive i Der Himmel über Berlin.

Berlin: Die Sinfonie der Großstadt je njemački nijemi film iz 1927. godine u režiji Waltera Ruttmanna, koscenarista Carl Mayer i Karl Freund. Kompozitor Edmund Meisel je dobio zadatak da napiše orkestarsku partituru za njeno originalno izdanje. Veliki dio pokreta u filmu, kao i mnogi prijelazi scena, izgrađeni su oko kretanja vozova i tramvaja. Film je primjer filmskog žanra city symphony. Oslikava život grada, uglavnom kroz vizuelne impresije u poludokumentarnom stilu, bez narativnog sadržaja.

foto FBL

U jednom dijelu filma prikazano je kako će izgledati Berlin 2000. godine. Nismo 2000-te, a ni danas nemamo, leteće automobile, ali se u jednoj sceni na Potsdameru prikazuje inovacija koja nije postojala tada. U to vrijeme Potsdamer Platz je bio vrlo prometan kružni tok sa pet cesta iz pet različitih smjerova. U sredini svega toga nalazio se vertikalno položeni semafor sa kabinom u kojoj bi sjedio policajac. To je bio prvi semafor u Evropi i dan danas se nalazi na isto mjestu. Taj semafor je simbol novog Berlina.

Nakon ovog filma dvije godine kasnije snimljen je Metropolis.

semafor i sat / Potsdamer Platz / foto FBL

Isti taj semafor se pojavljuje i u filmu Emil und die Detektive, koji je premijeru imao 1931. Riječ je crno-bijelom filmu za djecu u režiji Gerharda Lamprechta, prvoj adaptaciji popularnog istoimenog romana Ericha Kästnera, a poznat je po tome što je jedan od scenarista bio mladi Samuel Wilder (koji će pod imenom Billy Wilder ostvariti impresivnu karijeru u Hollywoodu).

Naslovni protagonist, koga glumi Roilf Wenkhaus je dječak iz provincije kome na putu za Berlin ukradu novac, ali koji uz pomoć berlinskih dječaka – detektiva nastoji pronaći kradljivca i vratiti novac. Kästner nije bio zadovoljan filmom, ali je on doživio veliki komercijalni uspjeh. Današnjim historičarima je važan zbog korištenja autentičnih berlinskih lokacija, od kojih su mnoge nestale u drugom svjetskom ratu.

Odmah u blizini semafora je mjesto gdje je snimana jedna od scena iz filma Der Himmel über Berlin (1987.) u režiji Wima Wendersa. U sceni anđeo Cassiel prati starca do Potsdamer Platza, najljepšeg gradskog trga prije Drugog svjetskog rata. Umjesto trga, starac nalazi zapušteno i obraslo polje, neku vrstu ničije zemlje, koju presjeca Berlinski zid. I čudi se kako ne može da nađe tobacco shop koji je prije bio na tom mjestu i ponavlja kako ovo ne može biti Potsdamer.

mjesto na kojem su prolazili likovi u filmu ‘Der Himmel über Berlin’ / foto_FBL

U filmu u hotelu Esplanade Nick Cave ima koncert. Hotel Esplanade je bio luksuzni hotel, koji se nekada nalazio na prometnom i noćnom centru Potsdamer Platzu. Tokom svoje šarene i burne historije prešao je put od jednog od najluksuznijih i najslavnijih hotela njemačke prijestolnice do bombardovane ruševine izgubljene u pustoši pored Berlinskog zida. Jedan dio hotela je ostao i kao fragment je ugrađen u moderni kompleks Sony centra.

dio bivšeg hotela Esplanade / 2021- / foto_FBL

U filmu imaju divne scene sa anđelima koji ‘opsjedaju’ Staatsbibliothek zu Berlin. Anđeli često dolaze u biblioteku kako bi se ‘družili’ s ljudima, tj. kako bi slušali njihove misli. Anđeli se ponašaju prema biblioteci kao prema svetom prostoru, sjede po ćoškovima ili šetaju kroz nju, osluškujući prigušena mrmljanja misli, koja podsjećaju na horsko pjevanje.

Staatsbibliothek zu Berlin / foto FBL

Berlinska državna biblioteka univerzalna je biblioteka i jedna je od najvažnijih akademskih istraživačkih biblioteka na njemačkom govornom području.

 

 

13. august 1961.

Nakon biblioteke naš filmski put se nastavio do Brandenburških vrata, trijumfalnih vrata, simbola njemačkog glavnog grada. Smještena su na Pariškom trgu i jedina su preostala vrata od vrata izgrađenih kao ulaz u Berlin. Sjeverno od vrata nalazi se Reichstag, a južno od nje stoji Memorijalni centar Evrope posvećen Židovima stradalim u Drugom svjetskom ratu. Vrata su spojena s obnovljenom avenijom Unter den Linden koja je izravno vodila do kraljevske rezidencije.

Brandenburška vrata / foto_FBL

Već smo spominjali reditelja Billyja Wildera. Pravim imenom Samuel Wilderbio je austrijsko-američki filmski reditelj i scenarist. Najviše je ostao zapamćen kao majstor inteligentnih komedija. Rodio se u gradu Sucha u tadašnjoj Austro-Ugarskoj. Nakon što je napustio fakultet novinarstva u Beču, preselio se u Berlin, gdje je počeo honorarno pisati kriminalističke i sportske priče za lokalne novine te je ubrzo dobio redovni posao u berlinskom tabloidu. Nakon dolaska nacista na vlast, Wilder se preselio u Francusku te zatim u SAD. Wilderova majka, baka i očuh su umrli u koncentracijskom logoru u Auschwitzu.

Vratio se kasnije u Berlin da snimi dva filma. Prvo je snimio komediju One, Two, Three. Riječ je o filmu koji predstavlja slobodnu adaptaciju istoimenog komada mađarskog pisca Ferenca Molnara, sa time da je scenario (koji je Wilder napisao zajedno sa I.A.L. Diamondom) radnju premjestio u tadašnji Hladnim ratom podijeljeni Berlin. Protagonist, koga tumači James Cagney, predstavnik je Coca Cole u Zapdnom Berlinu koji nastoji Coca Colu prodati na tržištu Istočnog bloka, a čije planove poremeti to da je za vrijeme boravka u Berlinu kćer njegovog šefa (čiji lik tumači Pamela Tiffin) zatrudnjela s mladim i fanatičnim istočnonjemačkim komunistom (čiji lik tumači Horst Buchholz).

Novi je film predstavljao još jednu priliku da se vrati u grad gdje je počeo karijeru. Jako je želio snimiti film na originalnim mjestima. Kako smo već spomenuli, danas je to teško, sve je uvijek puno turista i kad morate zatvoriti mjesto kao što je kapija, nastane panika. Teško je dobiti odobrenje za snimanje. Iskoristo je sve konekcije kako bi dobio dozvolu za snimanje filma One, Two, Three i dobio je tri dana. Bila su to tri dana u augustu 1961, 11. august, 12. i 13. august 1961. Snimali su petak i subotu i željeli su snimiti zadnju scenu u nedjelju. Međutim, kad su došli na mjesto snimanja svjedočili su historijskom trenutku kad je podignut zid. Želio je završiti film, ali to više nije mogao na originalnoj lokaciju, pa je u studiju izgradio repliku kapije.

Film je, naravno, loše prošao na box officeu. Danas predstavlja kultni film i predstavlja jedan od najsavršenijih filmova o Berlinu.

u hladu Branderburške kapije / foto_FBL

Nakon ovog filma Billy je želio snimiti još jedan film o Berlinu i snima Foreign Affairs. Godine 1947. izaslanstvo američkog kongresa predvođeno kongresnicom Phoebe Frost iz Iowe stiže u posjetu Berlinu, s ciljem obilaska američkih postrojbi koje su nakon Drugog svjetskog rata tu stacionirane. Do Phoebe su stigle glasine da kabaretsku pjevačicu Eriku von Schlütow, osumnjičenu da je tokom rata bila ljubavnica Hermanna Göringa ili Josepha Goebbelsa, štiti jedan od američkih časnika, pa kongresnica želi provesti vlastitu istragu i otkriti o kome je riječ. Stoga ona angažira satnika Johna Pringlea, časnika također porijeklom Iowe, da joj pomogne u istrazi, ne znajući da je upravo on Erikin novi ljubavnik.

Godine 1949. nominirana za Oscara u kategorijama najuspjelijeg scenarija i najbolje crno-bijele fotografije.

 

 

Filmovi o Berlinu su vremenske kapsule

Od Branderbuške kapije smo Ubahnom stigli na Alexanderplatz. Nevjerojatno ambiciozna njemačka TV serija Babylon Berlin snimljena je po bestseleru Volkera Kutschera i jedan je od najživopisnijih prikaza predratnog Berlina koji je ikada viđen na televiziji. U jednom prizoru prve epizode serije jedan od glavnih junaka stiže tramvajem na Alexanderplatz i dok izlazi iz tramvaja, scena se proširi na prikaz cijelog trga.

 

Berlin je najveći i glavni grad Njemačke i najveći grad Evropske unije. Berlin je veliki grad koji privlači filmaše da snimaju filmove, međutim, strahovito brzo se mijenja, svako malo pojavi se neka nova zgrada. Najveća vrijednost serije Babylon Berlin je upravo u toj vještini kombinovanja originalnih dijelova Berlina sa modernim.

Filmovi i serije snimljeni u Berlinu postaju nešto poput vremenskih kapsula koje čuvaju od zaborava grad kakav je nekad bio.

Alexanderplatz / foto_FBL

Zeen is a next generation WordPress theme. It’s powerful, beautifully designed and comes with everything you need to engage your visitors and increase conversions.

možda će vas zanimati
Smoothie od mrkve, đumbira, narandži i kokosa