Posjetili smo mYSLm: Putovanje u srce inspiracije Yvesa Sainta Laurenta

piše
Besima Svraka
fotografije
Fondation Jardin Majorelle

‘In Morocco, I realised that the range of colours I use was that of the zelliges, zouacs, djellabas and caftans. The boldness seen since then in my work, I owe to this country, to its forceful harmonies, to its audacious combinations, to the fervour of its creativity. This culture became mine, but I wasn’t satisfied with absorbing it; I took, transformed and adapted it,’ YVES SAINT LAURENT, 1983.

 

Yves Saint Laurent © Pierre Bergé
Yves Saint Laurent © Pierre Bergé

 

Prvi dan kad sam prolazila pored muzeja, nisam željela ulaziti, bila je neviđena gužva i bilo mi je mrsko čekati u redu za još jedno ‘klasično’ turističko mjesto, međutim, nakon Fesa, Chefchaouena i Casablanke imala sam još jedan dan u Marakešu, ipak sam odlučila da posjetim muzej. Onog momenta kad sam zakoračila u zgradu i kad su mi pred očima bljesnule modne kombinacije iz kojih je ‘vrištao’ Maroko, njegova buka sa ulica, miris začina, hrane, boja nara, planine Atlas i vodopada Ouzoud, shvatila sam šta je zapravo značilo kad je Yves Saint Lurent rekao da ga je Maroko naučio bojama.

Muzej YVES SAINT LAURENT Marrakech (mYSLm), smješten u Rue Yves Saint Laurent, otvorio je svoja vrata javnosti 19. oktobra 2017. Posvećen je djelu velikog modnog dizajnera i sadrži dio zbirke koja pripada Fondaciji Pierre Bergé – Yves Saint Laurent. Inače, zbirka je smještena u Parizu u ulici 5 Avenue Marceau, a uključuje 5.000 odjevnih predmeta i 15.000 modnih dodataka visoke mode, kao i desetine hiljada crteža. Četrdeset godina Laurentove karijere je izloženo u sklopu muzeja tik do jednako impozantnog Le Jardin Majorelle, Berberskog muzeja i dizajnerove privatne vile.

 

© Fondation Jardin Majorelle, Adnane Zemmama
© Fondation Jardin Majorelle, Adnane Zemmama

 

U čast velikom dizajneru, ideja za muzej je bila ideja Pierrea Bergéa, Laurentovog poslovnog i životnog partnera koji je preminuo samo mjesec dana prije otvaranja muzeja. Bili smo u Marakešu, posjetili muzej i uživali u božanstvenim komadima. Posjeta je započela u magičnom vrtu Le Jardin Majorelle, preselila se u Berberski muzej i nastavila u muzeju posvećenom veličanstvenom courtieru.

 

© Fondation Jardin Majorelle / Photo Nicolas Mathéus
© Fondation Jardin Majorelle / Photo Nicolas Mathéus

Yves Saint Laurent bi svake godine 1.12. i 1.6. putovao u Marakeš na dvije sedmice kako bi dizajnirao haute couture kolekcije. Maroko, zemlja koju je prvi put posjetio 1966, imala je veliki utjecaj na njegov rad, posebno na boje, kao i njegova zamišljena putovanja u Japan, Indiju, Rusiju, Kinu i Španiju.

– Kada je 1966. godine Yves Saint Laurent prvi put otkrio Marakeš, toliko je bio dirnut, da je odmah kupio kuću i redovno mu se vraćao. Bilo je sasvim prirodno, pedeset godina kasnije, izgraditi muzej posvećen njegovom djelu, a koje je bilo nadahnuto ovom zemljom, rekao je PIERRE BERGÉ.

Više od muzeja, mYSLm, prostire se na 4.000 m², a sadrži stalni izložbeni prostor površine 400 m² koji je dizajnirao Christophe Martin, istraživačku biblioteku sa više od 5.000 svezaka, auditorijum sa 150 mjesta i kafić s knjižarama i terasama. Muzej je osmislio Studio KO, arhitektonski tim, koji čine Olivier Marty i Karl Fournier, dva mlada arhitekta dizajnirali su brojne projekte u Maroku, Evropi i Sjedinjenim Državama.

Cigle na vanjskom dijelu zgrade složene su tako da podsjećaju na čipkasti pokrivač, a unutrašnjost zgrade je radikalno različita, baršunasta, glatka i sjajna. Izgradnju zgrade preuzela je marokanska firma Bymaro, koja se bavila svim aspektima projekta i rukovodila raznim dobavljačima, poštujući detaljne tehničke uslove za očuvanje kolekcije.

 

© Fondation Jardin Majorelle / Photo Nicolas Mathéus
© Fondation Jardin Majorelle / Photo Nicolas Mathéus

Grafičkim identitetom muzeja upravljao je Philippe Apeloig, koji je 2010. dizajnirao
poster za retrospektivu Yves Saint Laurent u Petit Palaisu u Parizu. Logo muzeja odražava savremenu zgradu i referira se na slikara Mondrijana i Maroko, dva važna faktora koja su utjecala na rad ovog velikog dizajnera.

 

predvorje muzeja, Oiseau Sénoufo © Fondation Jardin Majorelle / Photo Nicolas Mathéus
predvorje muzeja, Oiseau Sénoufo © Fondation Jardin Majorelle / Photo Nicolas Mathéus

 

© Fondation Jardin Majorelle / Photo Nicolas Mathéus
© Fondation Jardin Majorelle / Photo Nicolas Mathéus

 

Grafičkim identitetom muzeja upravljao je Philippe Apeloig, koji je 2010. dizajnirao poster za retrospektivu Yves Saint Laurent u Petit Palaisu u Parizu. Logo muzeja odražava savremenu zgradu i referira se na slikara Mondrijana i Maroko, dva važna faktora koja su utjecala na rad ovog velikog dizajnera.

Muzej je više od same retrospektive bitnih komada Yvesa Saint Laurenta, izložba nisu samo the pea kaput, Mondrian haljina, ‘le smoking’ i safari jakna, izložba je putovanje u srce inspiracije Yvesa Saint Laurena.

 

© Fondation Jardin Majorelle / Photo Nicolas Mathéus
© Fondation Jardin Majorelle / Photo Nicolas Mathéus

 

Pedesetak odabranih, rijetko viđanih u javnosti, komada iz kolekcije predstavljeni su kroz teme drage dizajneru – masculine-feminine, Afrika i Maroko, zamišljena putovanja, vrtovi i umjetnost – pružajući originalnu interpretaciju dizajnerovog rada. Muzejski dizajner Christophe Martin postavio je komade na crnoj, minimalističkoj podlozi i povremeno se komadi izmjenjuju kako bi se iznova oživljavala izložba. Odjeća je prikazana uz audio-vizuelne elemente, skice, fotografije i muziku, koji nas pozivaju u magični svijet dizajnera.

 

© Fondation Jardin Majorelle / Photo Nicolas Mathéus
© Fondation Jardin Majorelle / Photo Nicolas Mathéus

 

 « Le cabinet de curiosités » © Fondation Jardin Majorelle / Photo Nicolas Mathéus
© Fondation Jardin Majorelle / Photo Nicolas Mathéus

 

© Fondation Jardin Majorelle / Photo Nicolas Mathéus
© Fondation Jardin Majorelle / Photo Nicolas Mathéus

 

U predvorju istaknuti su radovi koje je YSL radio za pozorište, balet, kabare i kino. Od početka pedesetih godina pa sve do kraja njegove karijere dizajner je ostavio dubok trag na na pozornici i ekranu, o čemu svjedoče brojne skice, crteži i fotografije kostima koje je dizajnirao. Radio je zajedno sa Rolandom Petitom, Claudom Régyjem, Jean-Louisom Barraultom, Luisom Buñuelom i Françoisom Truffautom. Njegove kostime nosili su Jean Marais, Zizi Jeanmaire, Arletty, Jeanne Moreau, Isabelle Adjani i Catherine Deneuve, koja će mu kasnije postati jedna od najbližih prijateljica.

 

ulaz u galeriju fotografija © Fondation Jardin Majorelle / Photo Nicolas Mathéus
ulaz u galeriju fotografija © Fondation Jardin Majorelle / Photo Nicolas Mathéus

 

© Fondation Jardin Majorelle / Photo Nicolas Mathéus
© Fondation Jardin Majorelle / Photo Nicolas Mathéus

Na drugom spratu muzeja nalazi se izuzetna kolekcija rijetkih knjiga, neke datiraju i iz 17. vijeka, knjige su o Maroku, historiji Kraljevstva, književnosti i tradicionalnim umjetnostima. Zbirka biblioteke uključuje mnogo svezaka o umjetnosti, modi, arhitekturi, botanici, materijalnoj i nematerijalnoj baštini Maroka, kao i brojnu svjetsku literaturu. Biblioteka posjeduje važnu zbirku djela o Berberima. Ove studje, bilo da su etnološke, historijske, antropološke, jezičke ili sociološke, objavljivane su od početka 20. vijeka i daju neprocjenjiv uvid prilikom katalogiziranja zbirke Berberskog muzeja. Bibiloteka je zapravo jedan od ključnih instrumenata u razvijanju partnerstva s marokanskim univerzitetima i kulturnim institucijama.

© Fondation Jardin Majorelle / Photo Nicolas Mathéus
© Fondation Jardin Majorelle / Photo Nicolas Mathéus

Dvorana koja se koristi za privremene izložbe zamišljena je kao kulturni i umjetnički prostor u skladu s međunarodnim muzejskim standardima. Mi smo imali sreću vidjeti retrospektivnu izložbu Jacquesa Azeme, francuskog slikara, koji je Marakeš učinio svojim domom 1930. godine. Prvo je bio profesor slikanja u Marakešu, a kasnije je predavao na Akademiji lijepih umjetnosti u Kazablanki.

U sklopu muzeja nalazi se i THE PIERRE BERGÉ AUDITORIUM opremljen naprednom tehnologijom ispunjenje je svih želja.

 

Auditorium, Fondacija Jardin Majorelle © Nicolas Mathéus

 

Knjižara muzeja bila je inspirisana prvim ready-to-wear butikom, Saint Laurent rive gauche. U sptemebru 1966. Saint Laurent je postao prvi couturier koji je otvorio ready-to-wear butik pod svojim imenom. Umjesto da ready-to-wear bude jeftinija verzija houte couture kolekcija, on je kreirao totalno odvojenu kolekciju i tretirao je s jednakom pažnjom kao i couture. Bila je to linija industrijski, masovno proizvedene dizajnerske odjeće, koja je bila dostupna u istoimenom lancu prodavaonica. Popularizirajući na taj način ready-to-wear, pridonio je demokratiziranju mode, koja je postajala dostupnija širem krugu potrošača. Dizajner je odabrao arhitekticu Isabelle Hebey za dizajn butika. Muzejska knjižara je reinterpretacija njenog dizajna.

 

terasa cafea 'Le Studio' © Fondation Jardin Majorelle / Photo Nicolas Mathéus
terasa cafea ‘Le Studio’ © Fondation Jardin Majorelle / Photo Nicolas Mathéus

Muzej u Parizu i muzej u Marakešu, privlače brojne ljubitelje mode i umjetnosti, koji žele otkriti revolucionarno modno djelo Yvesa Saint Laurenta i njegov značaj za historiju 20. vijeka. Uz divni Le Jardin Majorelle, Musée Yves Saint Laurent Marrakech je svakako obavezna posjeta na putovanju po Maroku.

Zeen is a next generation WordPress theme. It’s powerful, beautifully designed and comes with everything you need to engage your visitors and increase conversions.

možda će vas zanimati
Brend LOLA.tees proslavio sedmi rođendan