SHE:YOU je kreativni tim iz Sarajeva koji djeluje na polju produkt, grafičkog, i modnog dizajna, kostimografije, scenografije, lutkarstva i videa. Čine ga tri jake žene Adisa Vatreš-Selimović, Naida Begović i Neira Sinanbašić akademske produkt dizajnerice, diplomirale na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu. Individualno djeluju kao grafičke, produkt i modne dizajnerice, kostimografkinje i scenografkinje, dizajnerice pozorišnih lutaka i animatorice.
Fotografija_Vanja Lisac / Make-up_Maja Koristović-Talović / Stayling_Hatidža Nuhić i Neira Sinanbašić / Odjeća_Mango / rukavice_privatna kolekcijaZajednički interes usmjeravaju ka aktualnim i atraktivnim temama na koje reaguju praktično, sarkastično i inovativno. Cilj im je da njihov rad bude pristupačan, kako posmatraču, tako i potrošaču. Prepoznate i nagrađivane na mnogim festivalima i sajmovima, izlagale su u Bosni i Hercecegovini, Srbiji, Hrvatskoj, Makedoniji, Sloveniji, Italiji, Bugarskoj, Velikoj Britaniji, Njemačkoj, Francuskoj, SAD-u. Razgovarale smo s njima, nakon što smo predstavile Neiru Sinanbašić, pa Naidu Begović, danas predstavljamo Adisu Vatreš-Selimović, kostimografkinju, scenografkinju i modnu dizajnericu.
Kako i zašto ste odabrali baš kostimografiju i scenografiju?
– Kao učenica Srednje škole primijenjenih umjetnosti sam prvi put bila angažovana na scenskoj dekoraciji za predstavu Hamlet, Narodnog pozorišta u Sarajevu, u režiji Dubravka Bibanovića. Tada sam prvi put zavirila iza scene i poželjela tamo ostati. Tokom studija na Akademiji likovnih umjetnosti – Odsjek za produkt dizajn, sarađivala sam i rasla zajedno sa svojom generacijom na Akademiji scenskih umjetnosti. Moj odabir nije nastao u određenom momentu, jednostavno me je gradilo i usmjeravalo okruženje koje je prepoznalo moj afinitet i talent.
Fotografija_Vanja Lisac / Make-up_Maja Koristović-Talović / Stayling_Hatidža Nuhić i Neira SinanbašićMožete li nam približiti proces nastanka kostima?
– Predstava, kao konačni cilj, uvijek je rezultat procesa u kojem su svi saradnici ujedinjeni (ili bi trebali biti) u stvaranju cjeline. Svi autori bi trebali pratiti rediteljski koncept, tako i kostimograf. Moj proces počinje čitanjem teksta, vizualizacijom, skiciranjem, a u većini slučajeva moj rad rezultira kompromisom sa saradnicima, a sve to u svrhu kreiranja tačanog i maštovitog kostima koji može itekako pomoći glumcu da bolje shvati i oživi lik kojeg igra.
Koliko uopše na Vas utječu redatelji i koliko njihove vizije utječu na stvaranje kostima?
– Saradnja sa svakim rediteljem je drugačija, i zavisi od senzibiliteta i sinergije. Vizija i stav reditelja je ključna i usmjerava me. Zahvaljujući tome ja kao autor mogu zadržati lični rukopis unutar estetike, ali svaki put doći do drugačijeg i zanimljivog rezultata koji mi je izazov.
A kada govorimo o BiH i kostimografima, recite nam kakvo je tržište i postoji li potražnja za Vašim zanimanjem? I mislite li da ljudi dovoljno cijene kostimografiju?
– Samo u Sarajevu postoje četiri teatarske kuće na državnom budžetu i nekoliko neovisnih teatarskih kompanija koje vrlo uspješno rade. S obzirom na oskudnu potražnju i skromno tržište, ponuda je relativno raznolika. Ono što je ključno za egzistenciju teatra jeste edukacija mladih ljudi, približavanje teatra najmlađima, zapravo teatarska politika bi trebala biti u sprezi sa obrazovnim sistemom kako bi se mladi ljudi profilirali u kvalitetne teatarske gledatelje i konzumente. Potrebno je edukovati nove generacije kako bi kultura bila potreba u budućnosti, a samim tim i kostimografija i scenografija. Univerzitet u Sarajevu ne proizvodi ovaj kadar, svi scenografi i kostimografi su mahom arhitekte i produkt dizajneri koji su tokom studiranja svoja interesovanja usmjerili na ovo djelovanje.
Fotografija_Vanja Lisac / Make-up_Maja Koristović-Talović / Stayling_Hatidža Nuhić i Neira Sinanbašić / Odjeća_Mango / rukavice_privatna kolekcijaPredstava Teferič koju je prema tekstu Derviša Sušića režirao Aleš Kurt, na 32. Kazališnim susretima u Brčkom osvojila je pet nagrada, između ostalog i za kostimografiju, kakav odnos imate prema nagradama, koliko Vam one znače?
– Moja saradnja sa Alešom Kurtom je jedinstvena formula u kojoj smo pomješali naše energije i maštu. Svaka saradnja iznjedri uspješan proizvod. Prvobitno je to bila predstava Koncert ptica (Dževad Karahasan), a zatim Teferič (Derviš Sušić) koje su se okitile nagradama na svakom festivalu na kojem su gostovale. Meni priznanja znače mnogo, jer u ambijentu i okruženju u kojem stvaramo često manjka satisfakcije i motivacije.
Nedavno je SARTR predstavio novu lutkarsku predstavu Mala sirena, možete li nam reći nešto više o procesu rada na toj predstavi?
– U Studiju lutkarstva sam počela, voljela bih sa Studijem lutkarstva i završiti na kraju svoje karijere. Saradnja sa Dubravkom Zrnčić-Kulenović me prati od početka djelovanja u teatru, ona mi je ukazala na ljepote lutkarstva i prenijela ljubav prema teatru. Mala neovisna scena koja je sve više zanemarena i preživljava zahvaljujući entuzijazmu pojedinaca i koprodukcijama, a svaki put iznjedri divnu bajkovitu predstavu koja oduševljava, počevši od predstave Hranjiva priča, Mali princ, Odkamena priča, Patuljak nam priča do Male sirene. Proces nastanka takvih predstava je često kompleksniji od drugih jer zahtjeva stvaranje kompletnog svijeta na sceni; počevši od lutaka, kostimografije, scenografije, zapravo, djeci ne treba podilaziti, niti ih podcjenjivati kao publiku.
Kada bi netko rekao da možete raditi kostimografiju i scenografiju na kojoj god predstavi, filmu ili seriji poželite – šta bi bio Vaš izbor?
– Neovisno o mediju, uživam u saradnji sa rediteljima koji se bave aktualnim i angažiranim temama, a čiji senzibilitet podržava maštovitu, raskošnu i atraktivnu vizualizaciju, a da uz sve to raspolažemo sa dovoljno finansijskih sredstava.
Fotografija_Vanja Lisac / Make-up_Maja Koristović-Talović / Stayling_Hatidža Nuhić i Neira Sinanbašić / Odjeća_Mango / rukavice_privatna kolekcijaŠto se događa s kostimima nakon završetka snimanja nekog filma ili nakon što se predstava skine sa repertoara?
– Kostimi u većini slučajeva ostaju u fundusu produkcije ili se vraćaju prvobitnim vlasnicima ukoliko su posuđeni. U nedostatku budžeta poneki oživi u apsolutno drugoj priči.
Make-up_Maja Koristović-Talović
Stayling_Hatidža Nuhić i Neira Sinanbašić