U čast 40. godišnjice Zimskih olimpijskih igara, sarajevski brend Revolt Clothing, nastavlja sa serijalom projekata posvećenih kulturno-umjetničkim i historijskim znamenitostima grada Sarajeva. Kroz ideju zajedničkog umjetničkog stvaranja ovaj streetwear brend inicirao je projekat pod nazivom Greetings from the Olympic city 1984-2024 kao omaž tom veličanstvenom događaju koji je ujedinio svijet.
Cilj projekta bio je okupiti afirmisane umjetnike iz BiH, Hrvatske, Srbije, Slovenije i Makedonije, koji su na sebi svojstven način kreirali jedinstvena dizajnerska riješenja na temu Olimpijade, a koja su prenesena na odjevne komade brenda REVOLT Clothing.
Nastavljajući sa promocijom umjetnika i njihovih radova kroz limitirane kolekcije odjevnih modela brenda Revolt Clothing, nakon Prlja Esmira predstavljamo Dinu Hujića.
O autoru: kratka biografija do 300 riječi ( Ime i prezime, odakle dolazite, vaša profesionalna orijentacija-zanimanje. Upoznajte nas sa nekim od najznačajnijih i najprepoznatljivijih radova/postignuća koja su obilježila Vašu dosadašnju karijeru.
– Dino Hujić iz Sarajeva je apsolvent master studija grafičkog dizajna na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu. Kao visual designer nije fokusiran na samo jedno polje djelovanja, već se koristi podjednako: ilustracijom, dizajnom, fotografijom, animacijom. Od projekata bi izdvojio vizuelna rješenja za festival kao sto su WARM i BOOKSTAN, umjetničke izložbe, animacije za pozorišne predstave, te spotove za Edu Maajku –Moćno i Zlatni Koker.
XIV Zimske olimpijske igre koje su se održale u Sarajevu 1984. godine i danas evociraju divna sjećanja i uspomene na jedan od najznačajnijih i po mnogo čemu najljepših događaj na našim prostorima. Kakve Vas uspomene vežu za Olimpijadu? Koja je Vaša prva asocijacija kada se spomenu Zimske olimpijske igre u Sarajevu?
– Fenomen nostalgije za ZOI84 je specifičan jer nije rezervisan samo za one koji su proživjeli taj događaj. Kako prostor Balkana jaše na nekom duhu uspjeha iz vremena Jugoslavije tako je i moja generacija rođena nakon olimpijade imala priliku razviti nostalgiju za nečim što nije ni doživjela, slušajući razna predavanja o tome kako je bilo nekad, a posebno u Sarajevu za vrijeme Olimpijade.
Uoči Olimpijskih igara u Sarajevu 1984. godine prvi put je raspisan konkurs na kome su dizajneri mogli da predlože idejna rješenja olimpijske maskote. Od više hiljada pristiglih radova čitatelji dnevnih listova i gledatelji televizije za zvaničnu maskotu izabrali su Vučka, djelo akademskog slikara iz Slovenije Jože Trobeca. Kao profilirani dizajner, kako biste komentarisali tadašnje idejno rješenje olimpijske maskote – Vučka, i da li je Vučko na određeni način u nekom periodu imao utjecaj na Vas kao umjetnika?
– Definitivno najveća kampanja koja se desila na ovim prostorima, sve što je dizajnirano za potrebe Olimpijade je poslužilo kao školski primjer kako se radi taj posao. Od kreacije logotipa, knjige standarda, preko vizuala koje je radio jedan od najvećih umjetnika sa ovih prostora Ismar Mujezinović, vizuala historijskih velikana dizajna Andy Warhola I Milton Glasera do maskote – Vučka. Ono što posebno naglašava jačinu kampanje su: specijalna izdanja limenki Coca Cole i prva internet vijest koja je iz Sarajeva poslana u svijet upravo sa olimpijade.
Sarajevo 2024.- četrdeset godina poslije. Saradnja sa sarajevskim brendom Revolt Clothing i oživljavanje uspomena na Olimpijadu ’84. Kako percipirate ideju sarajevskog brenda Revolt Clothing da animira umjetnike iz BiH i regiona na međusobnu saradnju u cilju zajedničkog stvaranja, prisjećanja na divna vremena i održavanja olimpijskog duha i 40 godina poslije.
– Ideja RC-a je mala olimpijada koja skuplja energiju umjetnika iz regiona na jednom mjestu. Autori koji su na ovom projektu za mene predstavljaju temelj umjetnosti koju ja posmatram kao umjetnost kakva bi trebala biti i biti dio ove priče je novo postignuće koje bih pridružio onima iz odgovora na pitanje broj 1.
I za kraj prezentujte nam svoj rad i ideju.
– Ideja je jednostavna – pokazati da we still got it, da nove Olimpijade i uspjesi nisu nemogući. Uz sve što nas danas pokušava podijeliti, ta stara oprema je svjedok da samo jednu generaciju prije nas uz sve te imaginarne razlike su čuda ipak bila moguća.