U srijedu, 10. decembra 2025. godine, u Australiji je stupila na snagu nova regulacija koja zabranjuje korištenje društvenih mreža osobama mlađim od 16 godina. Ova mjera predstavlja prvu značajniju nacionalnu akciju usmjerenu na zaštitu mentalnog zdravlja mladih od negativnih posljedica digitalnog okruženja. Australija je prva zemlja koja je uvela ovako stroge mjere, dok druge države poput Danske planiraju slične restrikcije, postavljajući pragove dobi i alate za provjeru korisnika.
Australski zakon, donesen u decembru 2024. godine, propisuje stroge sankcije za tehnološke platforme poput TikToka, Snapchata, Instagrama, Facebooka, X-a, YouTubea i Reditta koje dozvole pristup korisnicima mlađima od zakonske granice. Platforme su sada obavezne provjeravati dob korisnika i deaktivirati račune koji ne zadovoljavaju uvjete.
Većina javnih rasprava o regulaciji fokusira se na mentalno zdravlje mladih i tehničke izazove provjere dobi korisnika. Negativni utjecaji društvenih mreža na adolescente sve su prepoznatljiviji globalno. Istraživanja u SAD-u pokazuju da gotovo polovina mladih smatra kako društvene mreže štete njihovim vršnjacima.
Već u prvim danima primjene zakona, kako piše Reuters, mnogi tinejdžeri pokušali su sačuvati svoje profile mijenjajući korisnička imena ili koristeći račune u saradnji s roditeljima, nadajući se da zabrana neće rezultirati brisanjem njihovih profila. Iako profesionalni i kreativni računi vjerojatno neće nestati, očekuje se postupni pad broja lajkova, komentara i pratitelja. Ograničenje pristupa mladim korisnicima može također smanjiti prihode kreatora koji zarađuju putem sponzorstava, promotivnih proizvoda ili mikrotransakcija.
Jedno od ključnih pitanja zakona je kako učinkovito provjeriti dob korisnika. Sistemi provjere moraju biti dovoljno precizni da spriječe zloupotrebe, ali istovremeno ne smiju ugroziti privatnost. Ipak, postoji rizik da maloljetnici nastave koristiti društvene mreže putem računa svojih roditelja ili drugih mehanizama, stvarajući nevidljivu publiku koja je teško mjerljiva u marketinškom smislu.
Utjecaj na ekonomiju kreatora sadržaja i modnu industriju
Ograničenje pristupa mlađim korisnicima imat će direktne posljedice na ekonomiju kreatora sadržaja. Brendovi koji grade svoju vidljivost kroz kratke formate, trendove i angažman mladih zajednica mogli bi doživjeti značajan pad svoje ciljne publike. Sektori poput mode, beauty industrije, gaminga i šire zabave posebno su pogođeni jer mlađa publika, iako još ne predstavlja neposredne kupce, oblikuje ukuse i buduće trendove. U modnoj industriji postoji poslovna filozofija da je najbolji potrošač uvijek sljedeći, što čini mlade generacije ključnim za dugoročnu strategiju. Već od rane dobi današnja i buduća djeca oblikuju svoje razumijevanje kulture i mode putem platformi poput TikToka i Instagrama. Algoritmi koji prate njihove preferencije omogućuju im brzu orijentaciju u modnoj historiji i trendovima, što mladim generacijama daje ulogu ključnih trendsetera.
U širem kontekstu digitalne publike, zabrana dolazi u trenutku kada marketing sve više gleda prema Generaciji Alpha, generaciji rođenoj nakon 2010. godine koja se smatra prvom istinski digitalno urođenom generacijom, odrastajući u svijetu interneta i aplikacija od najranije dobi. Pored Gen Alpha industrija već sada okreće pažnju i prema Generaciji Beta, djeci rođenoj od 2025. do 2039. godine, prema definiciji australijskog futuriste Marka McCrindlea. Ova generacija odrastat će u digitalnom okruženju u kojem umjetna inteligencija igra ključnu ulogu, a društveni i ekonomski pritisci oblikovat će obrasce formiranja obitelji i potrošačke navike. Predviđa se da će do 2035. godine Generacija Beta činiti oko 16% svjetske populacije i trošiti više od 113 milijardi dolara na potrošačku elektroniku, što je 2,4 puta više od očekivanih troškova Generacije X u sljedećih deset godina.
S obzirom na zabranu društvenih mreža za mlađe od 16 godina, brendovi se suočavaju s pitanjem: kako doprijeti do generacije koja se sve više odjavljuje sa tradicionalnih društvenih kanala? Ako društvene mreže postanu manje dostupne ili manje relevantne kao kanal komunikacije s ovom publikom, marketing se mora prilagoditi ili potencijalno vratiti starijim modelima angažmana, koristeći platforme koje generacija Alpha već koristi, kao što su gaming i interaktivne zajednice (npr. Twitch ili Roblox).
Mentalno zdravlje na prvom mjestu
Zabrana pristupa društvenim mrežama mlađim od 16 godina dugoročno će mijenjati strategije brendova, preusmjeravati ih na druga tržišta i povećati važnost platformi koje još uvijek dopuštaju mlađim korisnicima pristup. Ova dinamika jasno pokazuje kako zakonske regulative ne utječu samo na korisnike, već i na čitav ekosistem digitalnog marketinga i industrije koje ovise o mladim zajednicama.
Australski primjer postavlja globalni presedan: zaštita mentalnog zdravlja mladih stavlja se u prvi plan. Istovremeno, dugoročno može utjecati i na potrošačku politiku, potičući promišljeniji odnos prema kupovini i potencijalno smanjenje konzumerizma među novim generacijama, jer bi se smanjio fokus na neprestanu digitalnu izloženost i profiliranje potrošačkih ukusa, a više na kvalitetu, vrijednosti i iskustva izvan ekrana.