Sa svojim jezerima, rijekama i bezbrojnim potocima, Austrija je prva zemlja među Alpama sa vodenim blagom. Potrebe za pitkom vodom mogu se 100% pokriti iz podzemne i izvorske vode, a voda u Beču je čak i poznata po svom vrhunskom kvalitetu. Beč se, međutim, dobro brine o ovom blagu.

Iz bečkih slavina već 150 godina teče kristalno čista planinska voda za piće. Jedinstvenog okusa pruža važan doprinos kvalitetu života u jednom od najsavršenijih, a ujedno i najstarijih svjetskih metropola.

Ono što mnoge Bečlije prvo urade po povratku sa svog odmora u inostranstvu je da uživaju u pitkoj bečkoj vodi. U mnogim zemljama svijeta, voda iz slavine nije sigurna za piće. Ukus vode zavisi od njenog porijekla i historije. Kako dospijeva u stijenu kroz koje slojeve stijene teče utiče na sastav minerala u vodi, a samim tim i na ukus i izgled. I to je ono što bečku vodu čini posebnom.

– Na jeziku možete osjetiti baršunasto-mekanu konzistenciju ove planinske izvorske vode. Na putu niz jezik dobija slatku notu, a lagano gorku notu klizeći niz grlo. To je izuzetno harmonična izvorska voda koja se lako pije, sa uravnoteženom mineralizacijom bez aditiva, kaže obučena sommelijerka, turistički vodič i stručnjakinja za vodu, Long Luna Lin-Maurer, koja već godinama živi u Beču. Tvrdoća vode se kreće od 6 do 11 stepeni, dakle meka je do srednje meka.

 

Prvi cjevovod pušten u rad 1873. godine

Bečka voda vodi porijeklo iz donjih austrijsko-štajerskih Alpa. U bečkoj gradskoj upravi postoji služba za vodu MA 31 zadužena za vodosnabdijevanje. Područje izvora je veće od grada Beča i pod zaštitom je. Voda teče direktno u Beč preko dva cjevovoda. Prvi cjevovod pušten je u rad 1873. godine, s ciljem sprječavanja bolesti i epidemija poput kolere. Cjevovod je i danas dio bečke vodovodne mreže što pokazuje koliko je planiranje tada bilo inovativno i orijentirano ka budućnosti.

Održivost kao pojam još nije postojala 1873. godine, pa ipak je projekt prvog bečkog cjevovoda s planinskog izvora upravo to. Voda teče nizbrdicom bez ikakve pumpe. Najdalji izvor je udaljen 150 kilomatara od Beča. Ovim cjevovodom dnevno stiže 220 miliona litara izvorske vode u grad. Uzorci vode se uzimaju nekoliko puta dnevno kako bi se provjerio kvalitet.

Na svom putu do Beča, voda preko prvog cjevovoda prolazi kroz ukupno 30 impresivnih akvadukta, od kojih su svi pod zaštitom spomenika. Sa arhitektonske tačke gledišta vrijedi spomenuti i vodeni toranj u okrugu Favoriten, impresivnu građevinu u stilu industrijskog istoricizma. Oko njega se prostire najveće vodeno igralište Evropi na 15.000 m2 površine. Unikatni park nudi vodovode, potoke, jezera, mostove i prostrane površine za odmor i opuštanje. Izgrađena 1898./99. godine, markantna vodena kula je služila za vodosnabdijevanje 10. i 12. okruga do izgradnje drugog bečkog cjevovoda, koji je počeo s radom 1910. godine. Pomoću ovog cjevovoda voda u Beč stiže iz Hochschwaba u Štajerskoj. Potrebno joj je do 36 sati da stigne do grada ovim nešto dužim cjevovodom.

Oba cjevovoda pokreću ukupno 16 elektrana i proizvode dovoljno električne energije da vodom snabdiju mali grad kao sto je Wiener Neustadt sa 40.000 stanovnika. Za mnoge ljude, skup dovod vode sa Alpa bio je teško shvatljiv obzirom da je Dunav bio blizu.

Car Franz Joseph je  24. oktobra 1873. godine, otvorio prvi bečki cjevovod puštanjem u rad fontane visokog mlaza na Schwarzenbergplatzu napunjene sa 520.000 litara planinske izvorske vode. Fontana sa 365 malih fontana na svom velikom rubu koje simbolizuju dane u godini i danas predstavlja simbol oslobođenja grada od epidemija i nestašice vode. Svake godine na Svjetski dan voda 22. marta, fontana se nakon zime puni vodom sa planinskog izvora. 1906. godine postala je svjetlosna fontana koja svake večeri sija u raznim bojama.

 

1300 česmi s pitkom vodom

Brojne česme u gradu pokazuju koliko je grad Beč ponosan na svoju svježu izvorsku vodu. Bečku vodu možete piti besplatno na preko 1.300 česmi u gradu. Do jeseni 2023. godine u 10. bečkom okrugu bit će postavljena i jubilarna fontana u znak sjećanja na 150 godina bečke vode, koju je dizajnirao međunarodno poznati umjetnički kolektiv Gelatin.

Beč je jedini grad na svijetu koji je svoju izvorsku vodu stavio pod ustavnu zaštitu kako bi bila sačuvana za buduće generacije. Gradska uprava upravlja sa oko 1.300 česmi i 55 monumentalnih i memorijalnih fontana. Česme su postavljene u parkovima, na igralištima i pijacama.

U proljeće se fontane i česme čiste i ponovo puštaju u rad. Isključuju se preko zime kako bi se spriječilo smrzavanje na temperaturama ispod nule. Od aprila do septembra, u Beču je dostupno 75 dodatnih mobilnih česmi. Pokretne česme se koriste na veoma posjećenim mjestima kao što su Trg ispred Vijećnice, poznata trgovačka ulica Marihilfer Strasse i na velikim događajima poput Festivala na Dunavskom ostrvu Donauinselfest. Aparati za vodu – mobilne fontane od nehrđajućeg čelika simpatičnog naziva Brunnhilde koje su im dodijelili sami građani, rade pritiskom na dugme. Također nude i dodatno hlađenje uz sistem vodene magle.

Na različitim lokacijam u gradu postavljeno je 100 instalacija za raspršivanje vodene magle tokom toplih dana za koju su potrebne samo minimalne količine vode. Napravljene su od nehrđajućeg čelika, visoke su 3 metra i imaju 29 vodenih mlaznica. Tako se pozitivno utječe na mikroklimu u neposrednoj blizini.

 

Neptunova državna nagrada za vodu

Koliko grad cijeni svoje blago pokazuje i činjenica da je 1999. godine uvedena i posebna nagrada koja ukazuje na značaj vode za oblasti okoliša, obrazovanja, nauke, umjetnosti i društva. Neptunova državna nagrada za vodu se dodjeljuje za tri najljepše i najinovativnije slike, fotografije i video snimke, svake godine uz drugu temu, a ove godine povom 150. jubileja bečke vode. Tri pobjednika dobijaju novčanu nagradu od po 1.000 eura.

U sklopu UNESCO-vog programa Obrazovanje za održivi razvoj u bečkim školama je već 2016. godine pokrenut projekat podizanja svijesti o značaju vode. Oko tri četvrtine osnovnih i oko polovine srednjih škola učenici svakodnevno na svojim stolovima u učionicama imaju vodu za piće, a piju je iz plastičnih flaša koje je gradska uprava napravila namjenski100 posto bez štetnog bisfenola A i plastifikatora.