Kada je Petar Iljič Čajkovski 1892. komponovao divnu muziku na priču Orašar i Kralj miševa, nije mogao slutiti da će njene pojedine numere postati toliko poznate, da ih danas, na primjer, supermarketi koriste kao obaveznu zvučnu kulisu tokom decembarskih praznika.
Orašar se izvodi kao klasični balet tokom božićne sezone u mnogim teatrima širom svijeta. Ovaj balet je postao klasičan i omiljen dio božićne tradicije, a muzika Čajkovskog, posebno čuveni Ples šećerne vile, postao je neodvojiv dio božićnih koncerta i predstava.
Priča o Orašaru je postala popularna i kroz različite adaptacije, uključujući i brojne knjige, filmove, crtane filmove te različite verzije baleta. Ova priča je duboko ukorijenjena u božićnoj tradiciji, a likovi poput Orašara često se pojavljuju u božićnim ukrasima i dekoracijama.
Balet prvi put izveden prije 131 godinu
Ščelkunčik ili Krcko Oraščić ili Orašar je balet kojeg je napisao ruski kompozitor Pjotr Iljič Čajkovski, a koji predstavlja jedan od njegovih najpopularnijih i najviše izvođenih djela čuvenog kompozitora. Temelji se na priči koja potječe iz njemačke kulture, a postala je posebno popularna zahvaljujući bajci E.T.A. Hoffmanna pod nazivom Orašar i kralj miševa objavljenoj 1816. godine, a komponiran je po narudžbi Ivana Vsevološkog, direktora Carskih teatara. Prvi put je izvedena 19. decembra 1892. u postavci Mariusa Petipe.
Čajkovski je napravio izbor od osam kompozicija za balet, koje je nastojao prilagoditi koncertnom izvođenju. One su zajedno poznate kao Ščelkunčikova suita.
Priča prati djevojčicu Klaru koja ispod bora pronalazi nesvakidašnji poklon, drvenu krckalicu za orahe – lutku Orašara, oblikovanog kao zgodnog uniformiranog mladića, vojnika. Nakon božićne proslave ukućani, sretni i zadovoljni odlaze na počinak, a Klara ostaje sama sa svojom noćnom morom – čuje miševe koji postaju predimenzionirani u njezinim snovima. Orašar se pretvara u mladića, vojnika, koji je predstavljen kao hrabri vojni kapetan, a koji pomaže Klari u pobjedi nad kraljem miševa. Nakon toga, Clara i Orašar putuju kroz različite bajkovite zemlje, uključujući i Zemlju Snježnih pahulja i Zemlju Slatkiša. Klara i Orašar proživljavaju čudesne trenutke u izmaštanom svijetu.
Interesantno je da pri rvom gledanju balet bio proglašen promašajem. Savremenici su, nažalost, propustili prepoznati muzičku genijalnost ovog djela, koje je oblikovano karakterističnim elementima muzičke romantike, groteske i satiričnog prikaza likova. Orašar je bio ispred svog vremena, čekajući da ga svijet u potpunosti razumije i cijeni. Nakon Oktobarske revolucije, ovo remek-djelo se ponovno vratilo na ruske pozornice, a zatim munjevitom brzinom osvojilo srca publike diljem svijeta, zadržavajući neizmjeran sjaj originalne muzike Čajkovskoga i magiju Petipaove koreografije.
Od tog perioda popularnost baleta Krcko Oraščić stalno je rasla i danas ovo djelo predstavlja osnovu repertoara svih evropskih i svjetskih pozorišnih kuća.
Godinama unazad, balet Orašar prerastao je u pravi međunarodni fenomen, postavši simbolom decembarskog i božićnog ugođaja. Njegova priča, ispričana kroz ples i muziku, iznova osvaja srca generacija, šireći radost i čaroliju prazničnog razdoblja.
Orašar nije samo balet, već i kulturno nasljeđe koje se prenosi s koljena na koljeno, ostavljajući snažan utisak na ljude svih uzrasta. Ova predstava nije samo umjetničko djelo; ona je iskustvo koje nas povezuje s prošlim vremenima, podseća na univerzalnu važnost ljubavi, magije i zajedništva tokom praznika.
Baletnu bajku obožavaju djeca različite dobi i ona je neizostavan dio svake adventske čarolije u svim dijelovima zemaljske kugle.
Figura Orašara dio njemačkog folklora
Figura orašara zapravo je dekorativna je inačica drobilice za orahe koja se danas najčešće izrađuje u obliku koji podsjeća na igračku vojnika. U njemačkoj tradiciji figura orašara je simbol sreće koja tjera zle duhove. Figure su kroz historiju često bile predmet darivanja, te su se u nekom trenutku počele povezivati s Božićem.
Postale su popularne u 19. vijeku kada su se počele širiti u obližnje evropske zemlje. Kako je rasla potražnja, tako je započinjala i masovna proizvodnja figura. Friedrich Wilhelm Füchtner (1844. – 1923.) je u Njemačkoj poznat kao otac figure orašara. Koristeći tokarski stroj započeo je njihovu masovnu proizvodnju 1872. godine u svojoj radionici u Seiffenu, Saskoj.
Dekorativne figure orašara postale su popularne izvan Evrope nakon Drugog svjetskog rata, kada su brojni američki vojnici koji su bili stacionirani u Njemačkoj, pri povratku u Sjedinjene Američke Države sa sobom donosili figure orašara kao suvenir.
Gotovo svi orašari koji su nastali prije prve polovice 20. vijeka su funkcionalni, dok velik dio modernih orašara ima samo dekorativnu svrhu, odnosno nemaju mogućnost da se njima drobe orasi. Prosječna ručno izrađena figura orašara sastavljena je od oko 60 zasebnih komada. Razni dizajni su se počeli javljati vrlo rano, već početkom 19. vijeka figure su bile odjevene kao rudari, policajci, plemići ili vojnici različitih vojski.
Krcko Oraščić u Sarajevu
Sarajevo ovog decembra postaje središte magije baleta, jer je najavljeni spektakl Orašar u Bosanskom kulturnom centru brzo postao apsolutni hit, rasprodan u rekordnom roku. Planirani termin za 20. decembar privukao je toliko interesovanja da su organizatori odlučili puštene u prodaju dodatne ulaznice za 21. decembar. I one su, bez iznenađenja, munjevitom brzinom našle svoje sretne vlasnike.
U Sarajevo stiže prestižni baletni ansambl Ukrainian Classical Ballet, okupljen oko prvaka i solista iz ukrajinskih nacionalnih kazališta, te nagrađivanih baletnih plesača. Oni donose najpopularniju baletnu bajku za sve generacije. Obogaćeno svjetlosnim efektima, raskošnim kostimima i impresivnom produkcijom, Orašar će zasigurno zadovoljiti i najzahtjevnije ljubitelje baleta. Ključnu ulogu u stvaranju nezaboravnog doživljaja ima i briljantna muzika Petra Iljiča Čajkovskog, uz koreografiju Valerija Petroviča Kovtuna, jednog od najpoznatijih koreografa, baletnih majstora i dobitnika brojnih nagrada.
Ukoliko niste uspjeli kupiti kartu za neka od igranja u BKC-u, nemojte očajavati, ovaj magični balet ćete moći i ove godine pogledati na repertoaru Narodnog Pozorišta Sarajevo. Bit će upriličena dva igranja, 23. decembra s početkom u 19:30, te 26. decembra u 19:30.
Za svojih 131 godina postojanja, Orašar je izrastao u naslov koji svaka, iole ozbiljna baletna kuća, treba imati na repertoaru. Balet NPS posljednji put je izvodio ovo djelo 1973. godine u koreografiji Slavka Pervana. Ponovo su postavili balet na scenu 2017. u koreografiji ukrajinskog stručnjaka s angažmanom u Beogradu, Konstantina Kostjukova, u čijem projektu su učestvovale tri sarajevske baletske škole.
Nemojte propustiti ovu baletnu bajku obogaćenu svjetlosnim i specijalnim efektima te inovativnim kostimima. Krcko Oraščić donosi čaroliju vrhunske plesne i umjetničke izvedbe zasigurno će i ove zime svima pružiti nezaboravan doživljaj. Čeka vas čarolija vrhunske plesne i umjetničke skupine u impresivnoj produkciji.
Uživajte u čudesnom svijetu Orašara koji će vas odvesti kroz božićnu bajku raskoši, šarenila, veselja i mašte.