Admira Tahirović aka Adnoir je u svijet DJ-inga ušla prije četiri godine, danas je DJ-ing njen stil života. Nakon uspješno završene Modular DJ škole pod vodstvom A Skitza, njezin prvi nastup odigrao se u klubu Silver&Smoke, označavajući tako početak njene muzičke avanture pred publikom. Danas je rezidentica u jednom od najcjenjenijih klubova u BiH, klubu Trezor, i ima svoj vlastiti event koncept nazvan Legato, koji je postao prava muzička poslastica za ljubitelje elektronske muzike. Razgovarali smo s njom o njezinom muzičkom putovanju.
DJ-ingom si se počela baviti prije 4 godine nakon uspješno završene Modular DJ škole, koju je vodio A Skitzo. Tvoj prvi nastup se desio u klubu Silver&Smoke, možeš li s nama podijeliti kakav je bio osjećaj stajati prvi put pred publikom?
– Tako je! Krajem 2019. godine sam održala svoj prvi nastup u klubu Silver&Smoke u sklopu završnog časa Modular DJ škole što je tada bilo izvan svih mojih očekivanja. Zahvaljujući A Skitzu, svi polaznici i polaznice su dobili priliku da se kratkim setom predstave publici koju su većinom činile grupe naših prijatelja tako da je osjećaj miksanja pred publikom po prvi put bio prilično ohrabrujući i opušteniji nego što bi bilo u nekim drugačijim okolnostima. Puno veći pritisak sam imala na drugim eventima koji su uslijedili, ali svakako da je taj prvi nastup odigrao bitnu ulogu.
Danas si rezidentica u klubu Trezor. Kako je došlo do saradnje?
– Jako sam sretna i ponosna što sam rezidentica u Trezoru, jer to vidim kao jedno od mojih postignuća koje je rezultat neumornog rada i neizmjerne želje. Vrlo brzo nakon što je okončana DJ škola, desila se globalna pandemija koronavirusa koja je zaustavila održavanje svirki u klubovima, pa su u fokus došli online setovi. Tom prilikom sam naletjela na setove koji su snimljeni za Trezor podcast, gdje sam ugledala poziv svim zainteresovanim DJ-evima da pošalju svoj miks. Miks sa svojom biografijom i fotografijom sam poslala na mail menadžeru kluba (Edib D) nakon čega sam dobila poziv za nastup kada se klub ponovo otvori što se i desilo. Prvog vikenda kada je klub nastavio s radom, Edib D me pozvao da zajedno miksamo i tako je zapravo došlo do saradnje.
Ubrzo nakon toga si pokrenula event koncept Legato. Reci nam kako si došla na ideju? Kako je izgledala prva godina?
– Ideja da pokrenem Legato se pojavila kao logični slijed koraka kada je u pitanju moj lični razvoj po uzoru na mnoge uspješne DJ-eve koji su ovakvim pristupom uspjeli približiti muziku kojom se bave velikom broju publike. Prvobitno, željela sam svirati u punom klubu kada je energija publike na samom vrhuncu što je osjećaj koji opet želite da proživite kada to jednom iskusite. Također, željela sam sebe da muzički isprofiliram i publici predstaviti one artiste koje profesionalno cijenim i poštujem, te za koje smatram da imaju šta ponuditi. Za početak sam se okrenula isključivo regionalnim imenima. Do sada su na Legato eventima nastupali artisti iz BiH, Srbije i Hrvatske, a 24. novembra održat će se 10. izdanje kada ću po prvi put ugostiti jednog DJ-a iz Slovenije, a radi se o Lilsonu. Prva godina je imala uspona i padova, ali vjerujem da je konzistentan rad neophodan da bi se postigli rezultati. Pozitivno iskustvo ovog poduhvata, na koje nikako nisam računala, jeste stvaranje kontakata i potencijalnog partnerstva u smislu da sam bila bukirana da nastupam u regiji. S druge strane, neugodno iskustvo sam imala na pojedinim eventima kada je bio slab odziv publike što je generalno problem techno scene u Sarajevu.
Spominješ probleme na techno sceni, šta je najveća mana na našoj klupskoj sceni, a šta bi izdvojila kao najsvjetliju tačku?
– Kao najveću manu bih izdvojila nedostatak podrške klubovima i klupskoj sceni, jer se to na lokalne artiste višestruko odražava u negativnom kontekstu. S druge strane, najsvjetlija tačka mi je entuzijazam pojedinaca kako DJ-eva i organizatora/menadžera, tako i publike. Konkretno u Sarajevu je nedavno s radom počeo još jedan klub, a to je Frka. Ovom prilikom bih pozvala sve ljubitelje elektronske muzike na svoja dva sljedeća nastupa koji će se održati 6. oktobra u klubu Trezor i 7. oktobra u klubu Frka.
Kao najveću manu bih izdvojila nedostatak podrške klubovima i klupskoj sceni, jer se to na lokalne artiste višestruko odražava u negativnom kontekstu
U kojoj mjeri lokalni (i regionalni) kolektivi međusobno sarađuju i je li ta saradnja na neki način nužna za opstanak cijele scene?
– Ta vrsta saradnje postoji, ali u nedovoljnoj mjeri. Mislim da je čak regionalna saradnja puno više zastupljena u odnosu na saradnju između lokalnih kolektiva. Generalno, nedostaje nam taj neki osjećaj zajedništva i više imamo individualni pristup. Treba biti svjestan da neki artisti nisu relevantni za saradnju ili ne pristaju na kompromise. Naravno da bi nam svima bilo mnogo bolje kada bi više zajedno radili, ali je za to potrebna intervencija s neke veće instance.
Šta misliš generalno o našoj domaćoj klupskoj sceni, kolektivima, njihovoj sposobnosti/uspješnosti da promoviraju svoj program?
– S obzirom na uslove i okruženje, stvarno mislim da svim pojedincima koji nešto pokušavaju napraviti u segmentu elektronske muzike treba odati veliko priznanje. Što se tiče naše elektronske scene, mi imamo dobre DJ-eve i ima dosta prostora za napredak. Prije svega polazim od sebe i svjesna sam da moram još mnogo raditi na sebi u smislu učenja i usavršavanja. U posljednje vrijeme je primjetan veći broj producenata među mlađom ekipom što je ohrabrujuće. Među kolektivima koji organizuju evente postoji velika razlika po pitanju organizacije i promocije evenata. U tome prednjači nekoliko uspješnih organizacija u Sarajevu, uključujući i Sarajevo Matinee koji imaju veliku podršku institucija i sponzora iako oni nisu primarno klupski orijentisani. Posebno bih izdvojila Fresh Wave u Banjoj Luci koji rade sjajan posao, ali imaju opstrukcije od institucija koje povećanim i neadekvatnim policijskim mjerama odbijaju publiku i tako nastoje sabotirati održavanje festivala. U svakom slučaju, drago mi je što su pojedine institucije prepoznale značaj elektronske muzike u svrhu jačanja kulture i turizma, ali isto tako mislim da minimalno ulažu u ovu oblast, selektivni su i igraju na sigurno. Mislim da program podrške i sponzorstva treba obuhvatiti i klupske kolektive kako bi se njihov rad stimulisao što bi rezultiralo većom i sadržajnijom ponudom za publiku, posebno mlade. Ono što je meni lično poražavajuće jeste apsolutni izostanak podrške klubovima koji su presudni za opstanak naše scene. Klubovi su matica i mjesto gdje se svaki DJ afirmiše i razvija. Mnogi gradovi u našoj državi uopšte nemaju klubove. Promjena svijesti i percipiranje klubova kao kulturnih umjesto ugostiteljskih objekata je ključna. U Njemačkoj i drugim zemljama EU, to je najnormalnija pojava i vlasti ogromna sredstva izdvajaju za rad klubova, mada je ponekad suludo uopšte praviti bilo kakvo poređenje BiH i ostatka Evrope.
…mi imamo dobre DJ-eve i ima dosta prostora za napredak… U posljednje vrijeme je primjetan veći broj producenata među mlađom ekipom što je ohrabrujuće
Znamo da dobar party zavisi od publike, izvođača, organizatora i promocije. Šta je po tebi peti element, odnosno dobitna formula za žurku koju će dugo da pamti i publika i izvođač(i)?
– Mislim da je to koncept ili ideja koji stoje u pozadini eventa, poveznica koja spaja nespojivo. Nešto što ima neku veću svrhu ili opštu društvenu korist.
Kada si rezident DJ tvoj zadatak je nešto drugačiji nego kada gostuješ u nekome klubu? Kako se pripremaš za svoje setove i što sve moraš odraditi kada pripremaš teren za nekog velikog DJ-a?
– Definitivno je drugačiji osjećaj kada prvi put gostujem u nekom klubu u odnosu na Trezor. U Trezoru sam na svom terenu, opuštena sam, često su tu i moji prijatelji. S druge strane, kada prvi put sviram u nekom klubu, uopšte ne znam šta da očekujem, imam veću tremu, adrenalin je na maksimumu. S obzirom na to da tada kao gost često dobijem dobro vrijeme za nastup, to shvatim kao priliku koju trebam iskoristiti i trudim se da dam sve od sebe. U suštini, uvijek nastojim da svaki moj naredni nastup bude bolji od prethodnog nevezano od toga gdje sviram. Jako je važno odvojiti vrijeme za odmor pred nastup. U slučaju kada pripremam set neposredno prije nekog velikog DJ-a, obavezna praksa mi je dodatno istražiti DJ-a, poslušati set ili dostupne audio zapise sa posljednjih nastupa kako bih napravila njihovu muzičku procjenu u tom trenutku. Nastojim da se prilagodim headlineru, ali istovremeno provučem svoj prepoznatljivi stil.
Jesi li inače tip osobe koja unaprijed priprema set ili puštaš da te vodi intuicija i atmosfera na plesnom podiju/klubu?
– Tu se vodim 50:50 pristupom. Pred svirku pripremim poseban folder sa trakama za koje mislim da će tematski i energijski odgovarati toj vrsti svirke. Zapravo, isfiltriram i smanjim veličinu svoje baze sa trakama. U suprotnom, izgubila bih jako puno vremena na traženje traka u toku miksanja zbog čega ne bih stigla odreagovati na vrijeme i izraziti sebe na način kako bih željela. U toku nastupa, trake većinom biram iz filter foldera po osjećaju i procjeni šta bi publici odgovaralo u određenom dijelu seta i pratim njihovo kretanje i energiju. Taj dio je proizvoljan i eksperimentalan posebno kada je sama tehnika miksanja u pitanju.
I, kakav je osjećaj kad si za pultom pred punom salom?
– Taj osjećaj je neopisivo dobar! Kombinacija adrenalina i euforije. Uvijek priželjkujem taj scenario iako sam svjesna da nije realno da sala uvijek bude puna, ali jednostavno nije isto svirati u praznom i punom klubu. Kada je pun klub, energija je dosta jača, doživljaj publike je intenzivniji, njihov feedback je otvoreniji i prirodniji, te se i ja više trudim da iznesem party na najbolji mogući način. Nastojim da se energija između mene i publike prenese i da su ljudi na kraju svirke sretni i ispunjeni. Volim kada vidim ljudima osmijeh na licu.
DJ-ingom si se počela baviti prije 4 godine, relativno brzo si se pozicionirala na sceni. Koji bi savjet dala mladim i nadolazećim DJ-evima koji traže svoje prve gaže, rezidencije…
– Prije svega je potrebno da ste sigurni u svoju odluku da se bavite DJ-ingom i da ste uvjereni da je to vaš pravi poziv i onda kada mislite da je sve protiv vas. Bez obzira na uslove i nepovoljno okruženje da se bavite elektronskom muzikom ovdje u poređenju sa nekim drugim zemljama, postavite sebi visoke ciljeve, jer vjerujem da samo tako možete napredovati. Vjerujte u sebe, slušajte prvenstveno svoju intuiciju i konstantno radite na sebi. Ukoliko namjeravate da se profesionalno bavite DJ-ingom, uložite u opremu i učenje, miksajte kada god vam se ukaže prilika, izgradite svoj stil i budite prepoznatljivi. Budite proaktivni i kontaktirajte klubove i promotere za nastup, nemojte samo čekati na poziv.