Stevan Bodroža: Umjetnost može pružiti utjehu

U posebnom fokusu petog dana Festivala MESS bit će predstava beogradskog reditelja Stevana Bodrože, Balkanski rekvijem, zasnovana na dramskim tekstovima Doruntine Bashe, Almira Bašovića i Almira Imširevića, koja će imati svoje premijerno igranje pred sarajevskom publikom 7. oktobra 2014. u 18h u Međunarodnom centru za djecu i omladinu Novo Sarajevo.

 

Balkanski rekvijem / foto_BNP Zenica
Balkanski rekvijem / foto_BNP Zenica

 

Balkanski rekvijem je projekt koji se bavi problemom nestalih ljudi u ratovima na teritoriji bivše Jugoslavije. Aktuelnost ovog fenomena nije u dovoljnoj mjeri prepoznata ni od strane političkih struktura ni od strane kulturnih institucija na Balkanu, a na prostorima bivše Jugoslavije još uvijek se čak 10.000 ljudi vodi kao nestalo.

 

Balkanski rekvijem / foto_BNP Zenica
Balkanski rekvijem / foto_BNP Zenica

 

– Sama predstava se bavi fenomenom koji je neobično aktuelan, a opet u većini zemalja bivše Jugoslavije gurnut pod tepih. Mnogo ljudi je nastalo tokom ratova devedestih, odvedeni su, ubijeni i njihovi ostaci nisu pronađeni i vode se kao nestali. Sve dok se ne desi taj trenutak pronalaženja ostataka neke osobe koja ima svoju porodicu, nije moguće zatvoriti taj proces nade, čežnje i početi proces oplakivanja. Sama činjenica da se više od 10 000 ljudi na teritoriji BiH, Kosova, Hrvatske smatra nestalim, čini taj fenomen aktuelnim, rekao je reditelj Stevan Bodroža.

 

Balkanski rekvijem / foto_BNP Zenica
Balkanski rekvijem / foto_BNP Zenica

 

Ono što je u predstavi specifično jeste da je rađena po tekstovima tri različita pisaca. Prvi tekst je tekst Kino-oko pisca Almira Imširevića, drugi tekst je Prst spisateljice Doruntine Bashe, a treći tekst Lica koji govori o ubici je tekst Almira Bašovića.

 

– Imamo tekst koji je zapravo ispovjest žrtve, duha, nekoga ko je odveden, zatim tekst koji se bavi porodicom te osobe i onime kako žive oni koji su ostali, čemu se nadaju, kako se suočavaju s istinom i posljednji tekst je ispovjest ubice, ali ne onoga koji je uhapšen i procesuiran, već ubice koji živi među nama, vodi svoj mali život, ali se itekako sjeća onoga šta je radio. Ono što je zanimljivo za ovaj projekt, koji je jedna austrijsko-bosanskohercegovačka produkcija, prvi i treći tekst su posebno za ovu predstavu naručeni i napisani kako bi nastala ta trilogija, istakao je reditelj.

 

Balkanski rekvijem / foto_BNP Zenica
Balkanski rekvijem / foto_BNP Zenica

 

Predstavu izvode glumci koji žive i rade u Austriji i igra se na njemačkom jeziku.

 

– Jedan glumac je zapravo porijeklom iz istočne Njemačke, jedan je Švajcarac, jedna glumica je Austrijanka, a jedna glumica je iz Beograda, tako da kada smo sjeli i počeli razgovarati o tome i počeli gledati dokumentarne filmove o tome, o Srebrenici i kad sam i pokušao prenijeti kompleksnost onoga što se ovdje desilo svi oni su počeli otkrivati detalje svojih porodičnih historija koje mogu da se uklope u taj kontekst, samo što su se ti događaji desili prije pedeset godina, za vrijeme Drugog svjetskog rata, za vrijeme pada Berlinskog zida… Svako ima neku svoju asocijaciju i porodično iskustvo koje može da se na neki način uporedi s ovim. Mislim da je tema čežnja za nekim ko je izgubljen. Postavlja se pitanje da li je život moguć poslije gubitka voljene osobe, pitanja da li postoje neke nade, koje su opasnije, malignije od suočenja s istinom, može li se s istinom suočiti, postoje li ljubavi koje pobjeđuju smrt, ta pitanja su pitanja koja umjetnost može postaviti. Umjetnost može pružiti neku utjehu i to je prostor gdje umjetnost treba biti. U tom smislu su to univerzalna pitanja i po meni su ti glumci to osjetili, rekao je reditelj.

Zeen is a next generation WordPress theme. It’s powerful, beautifully designed and comes with everything you need to engage your visitors and increase conversions.