Clet Abraham, francuski umjetnik, nakon Academia di Belli Arti koju je zavrลกio u Rennesu, preselio se u Rim kako bi studirao skulpturu i slikarstvo uljanim bojama. Nakon dugo vremena provedenog po Toskani, svoje mjesto je naลกao u Firenci u kojoj je otvorio svoj art studio. Iako je radio kao barmen i stolar jedno vrijeme, danas se moลพe pohvaliti da je viลกe od deset godina profesionalni slikar i kipar.
Iako su mu primarno polje djelovanja slikarstvo i skulptura, poznate su njegove figure Statua sul Ponte alle Grazie u Firenci, ฤiji poloลพaj ima dvojako znaฤenje: ili se divi pogledu na Ponte Vecchio, ili se sprema da izvrลกi samoubistvo skokom u rijeku Arno, i Uomo Comune (Obiฤan ฤovjek), koja simbolizuje spremnost umjetnika da napravi odluฤujuฤi korak u mijenjanju svakodnevnice i svijeta, zadnje tri godine u fokusu su njegovi โgerilski napadiโ na saobraฤajne znakove.
Naime, Clet noฤu postavlja posebne naljepnice na saobraฤajne znakove koje su postavljene tako da ne ugroลพavaju njihovu osnovnu funkciju, dajuฤi im dozu humora. Tim svojim โintervencijamaโ ovaj ฤetrdesetosedmogodiลกnjak pokuลกava se izboriti sa pravilima i propisima, natjerati vas da poฤnete razmiลกljati o slijepom pokoravanju โnareฤenjimaโ koja donose saobraฤajni znakovi, da poฤnete razmiลกljati o standardizaciji druลกtva koje ograniฤava slobodu izraลพavanja i miลกljenja.
Bio je 14. juli 2010. (godiลกnjica od zauzimanja Bastille, poฤetak Francuske revolucije 1789. godine) kad je postavio prvu naljepnicu. Bila je to naljepnica Isusa na saobraฤajnom znaku slijepe ulice. Postavio je na znak u blizini svog studija smjeลกtenog u ulici dell’Olmo u Firenci. Od tog dana ne prestaje sa postavljanjima naljepnica. Najviลกe ih moลพete vidjeti u Firenci, ali i na ulicama Arezzou, Bologni, Milanu, Torinu, Rimu, Sassari, Parizu, Londonu, Valenciji…
Odluฤili ste dati drugo znaฤenje saobraฤajnim znakovima, kako je zapravo sve poฤelo?
– ย Prije tri godine odluฤio sam da radim na uliฤnim znakovima iz liฤne potrebe kako bi dobili veฤu paลพnju izvan tradicionalnih okvira, takoฤer, to je bio moj odgovor na potrebu da se pobunim protiv vlasti i potraga za vlastitom slobodom. Uliฤni znakovi su univerzalno sredstvo vizualne komunikacije, ฤiju sam vrijednost simbola zakona i zapovijedi naruลกio. Normalno je za jednog โvizuelnog umjetnikaโ da u odreฤenom trenutku odluฤi intervenisati kako bi izbalansirao poruku: Nismo ovdje da bismo se ikome pokoravali!
Stikere postavljate noฤu, koliko dugo traje postavljanje jednog?
– Vrlo kratko, sve se desi u nekoliko sekundi!
Koliko ฤesto imate probleme s organima reda prilikom postavljanja naljepnica?
– Trenutno sam u sporu sa toskanskim gradom Pistoi. Uskoro spremam ลพalbu, cilj mi je poniลกtiti optuลพbu.
Vi ste slikar i skulptor, zadnje tri godine se bavite street artom, koje je Vaลกe miลกljenje o urbanoj umjetnosti?
– Urbana umjestnost je danas moลพda jedini naฤin slobodnog izraลพavanja kroz koji uspostavljate direktnu vezu sa javnoลกฤu i druลกtvom, jedan oblik pobune individualca protiv standardizacije i ลพelje institucija da ga uniformiลกu.
I koja je razlika izmeฤu Vaลกeg rada i grafita?
– Moj rad je obiฤno smjeลกten u kontekst mjesta, tema i mjesto su u dijalogu, dok grafiti, obiฤno odudaraju od mjesta na kojem se nalaze.
Ko je Vaลก omiljeni street artist?
– Volim sve street artiste koji su originalni u sadrลพaju i obliku, sve one koji me uspijevaju iznenaditi porukom i kvaliteteom njihovog razmiลกljanja.
ล ta mislite o Banksyju?
– Banksy je otvorio put, on je pionir street arta, dao je dostojanstvo street artu, ลกto je vrlo bitno. To nije bilo lako, ali nije lako ni ponoviti.
Gdje pronalazite inspiraciju?
– ลฝivot je moja inspiracija.
Izjavili ste kako je na Vaลก cjelokupan rad najviลกe utjecao umjetnik Pieter Buegel, zaลกto?
– Pieter Brughel je slikar koji je mogao misliti slobodno i znao predstaviti svoju misao (joลก dublje) na naฤin kako bi je svi razumjeli. Za mene je to znaฤajnije od slikarstva.
Vaลก rad moลพemo vidjeti u razliฤitim gradovima Firenci, Torinu, Londonu, Valensiji, postoji li ikakva ลกansa da jednog dana vidimo Vaลก rad i u gradovima u BiH?
– Moลพda. Volio bih jednom neลกto uraditi i u vaลกoj zemlji.
Kad pomislite na BiH ลกta je Vaลกa prva asocijacija?
– Prva asocijacija mi je rat i nasilno nacionalno i kultroloลกko odvajanje.
Veฤ viลกe od dvadeset godina ลพivite u Italiji, zaลกto baลก Firenca?
– Sudbina???
ล ta Vam najviลกe nedostaje vezano za Francusku?
– Francuzi. To su ljudi koji imaju samopouzdanja, revolucionari koji pridaju vaลพnost pojedincu i njegovim pravima.
Planovi?
– Trenutno radim na jednoj skulpturi. To je moj sljedeฤi street art izazov.
