Lindberghovi supermodeli? Ne, ovo su djevojke iz Afganistana i Gambije, predstavljamo vam ‘djevojke u pokretu’

Supermodeli Petera Lindbergha? Ne, ovo su djevojke iz Afganistana i Gambije. Merima, Meliz, Rosse, Amina i Fatma*, nisu supermodeli ’90-ih, one su mnogo više od toga, one su djevojke u pokretu koje zaslužuju istu šansu da ostvare svoje snove, da imaju ista prava, da se nadaju i budu uspješne.

U sklopu IOM projekta, a uz podršku EU kroz projekt Odgovor na Covid19 i izazove za migrante i izbjeglice na zapadnom Balkanu otvorena su dva kutka za šivanje u privremenim prihvatnim centrima Blažuju i Ušivak u Hadžićima gdje migranti i migrantice, kako za sebe tako i za druge, kreiraju jedinstvene ručno rađene odjevne predmete. Boraveći svakodnevno sa kreativnim stvaralačkim dušama u kampovima modna dizajnerica, Aleksandra Lovrić poželjela je da svijetu pokaže njihove sposobnosti, snove koje prikazuju kroz umjetničko stvaralački rad i time osnažuju sebe prikazujući svoj puni potencijal kroz emotivno duhovnu stranu koja je razvijena uz životni opstanak.

– Iz toga se razvila velika ideja i želja da kreiramo brend i da damo identitet svim dušama osobama koje se nalaze na putu u pronalasku svojih snova. Tako nastaje ‘Made in BiH by people on the MOVE’ opipljiv simbol nade – pružajući ljudima u pokretu priliku da unaprijede svoje vještine ili da steknu sasvim nova znanja u kreiranju i šivanju, a pritom da očuvaju svoju kulturu i doprinesu zajednicama domaćinima. Kroz kreiranje, dizajniranje i šivanje cilj nam je osnažiti projekt socijalne inkluzije, te ga oživjeti kroz razvoj i razmjenu praksi i promicanje saradnje, uzajamnog učenja i razmjene iskustava u područjima tekstilne industrije, modnog i grafičkog dizajna, fotografije i tradicionalnih vještina sa različitih kulturoloških područja Bliskog istoka i šire, te i ostalih srodnih djelatnosti, kaže nam Aleksandra Lovrić.

Aleksandra je došla na ideju da sa djevojkama napravi fotografiju, homage slavnoj fotografiji Petera Lindbergha sa supermodelima, a koja je objavljena 1990. u britanskom izdanju magazina Vogue.

–Zašto komparacija sa supermodelima? Posmatrajući talentovane, preljepe i obrazovane djevojke nastala je ideja inspirisana fotografijom svjetski poznatog Petera Lindbergha, a koja je obilježila početak ere supermodela. Posmatrajući djevojke u kampu razmišljala sam o tome koliko često kao društvo zatvaramo oči pred ljepotama zbog predrasuda. Zbog predrasuda zaziremo od svega drugačijeg, različitog. Razmišljala sam, a šta ukoliko bih ih izmjestila u ideju Lindberghove fotografije i kreirala sličnu kompoziciju da li bi predrasude nestale?! Željela sam da im vratim osjećaj identiteta i samopoštovanja. Same su osmislile šminku i frizure i tako je nastala je fotografija. One su djevojke u pokretu koje zaslužuju istu šansu da ostvare svoje snove, da imaju ista prava, da se nadaju i budu uspješne, kaže nam Aleksandra.

Međunarodna organizacija za Migracije (IOM) u BiH zajedno sa Aleksandrom planira s djevojkama i modnu reviju 18. decembra povodom obilježavanja Međunarodnog dana migranata, na kojoj će biti prikazane osobe u pokretu uz veliku želju da u bliskoj budućnosti dobiju podršku i ostvare saradnju sa članovima lokalne i šire zajednice, kao što su stručnjaci različitih profila, domaćim modnim kućama i dizajnerima, umjetnicima, obrtima, školama, privredni i privatni sektor, medijima i volonterima.

– Umjetničkim stvaralaštvom i izražavanjem kroz izradu odjeće te promicanjem socijalne integracije kroz tekstilnu industriju do jednakosti i inkluzije u društvu. Time se stvara preduslov da se pojedinac razvije u prepoznatog i prihvaćenog člana društvene zajednice, koji će moći da iskoristi svoj pun potencijal i stekne znanje za rad u savremenom, konkurentnom svijetu, ističe Aleksandra.

 

 

Impresionirani fotografijom željeli smo saznati više o djevojkama, nismo htjeli da to budu samo lijepa mlada lica sa fotografije, željeli smo upoznati malo bolje, upoznati njihove želje. U tome nam je pomogla Aleksandra, a djevojke su podijelile svoje želje s nama.

 

Fatma iz Gambije (prva s lijeve strane)

Nedostaje mi moja sestra koja je ostala u Gambiji. Nedostaju mi naši roditelji koji nisu više s nama. Veoma rano smo ostale bez roditelja, nisam mogla da se školujem, niti da radim. Odlučila sam se na veliki životni put u želji da slijedim svoje snove. Želim da svojoj sestri i sebi obezbjedim sigurnu budućnost, da se školujem i da postanem frizerka. 

 

Merima iz Afganistana (druga s lijeve strane)

Zbog situacije u Afganistanu morali smo napustiti svoj dom. Već četiri mjeseca sam na putu i najviše mi nedostaju moji prijatelji i lokalna hrana. Želja mi je da nastavim studij i postanem nezavisna žena.

 

Rosse iz Afghanistana (treća s lijeve strane)

Talibani su zauzeli moju zemlju. Kao žena u Afganistanu nemate mnogo izbora, ne možete studirati, niti raditi. Nisam se osjećala sigurnom u svojoj zemlji, pa sam je odlučila napustiti i otići negdje gdje mogu studirati i raditi. Jako mi nedostaje moj dom, hrana i moji prijatelji koji su ostali tamo, ali moj san je da jedan dan budem uspješna nezavisna žena. Želim biti uspješna i raditi svoj posao iz snova, napraviti nešto više od svog života, a ne sjediti kod kuće i traćiti talent koji sam dobila od Boga. 

 

Meliz iz Afganistana (četvrta s lijeve strane)

Morali smo napustiti svoju zemlju zbog situacije, Talibani su okupirali moju zemlju i kao žena u takvom režimu možete samo sjediti kući, ne možete studirati niti raditi. Ne osjećate se sigurno u takvom okruženju. Već četvrti mjesec sam na putu. Najveća želja pored te da nađem svoj dom jeste da budem uspješna i nezavisna, da nastavim studij i da radim što želim. 

 

Amina iz Afganistana (peta s lijeve strane)

Otišla sam iz svoje domovine zbog situacije. Moja najveća želja je da mogu da budem sve ono što želim. Nedostaju mi moji prijatelji jako.

 

U međuvremenu, dok je ovaj tekst nastajao, Fatma i Amina su otišle dalje, gdje, ne možemo reći, ali njima i ostalim djevojkama želimo ispunjenje svih želja i da prije nađu svoj smiraj i svoj dom.

 

*imena djevojaka su promijenjena, zbog zaštite identiteta