Svjetski dan pčela ove, 2021. godine se obilježava danas, u četvrtak, 20. maja. Obilježavanje Dana pčela podiže svijest o prijetnjama oprašivačima poput pčela od strane nekontrolisanih ljudskih aktivnosti. U decembru 2017. UN su odobrili ovaj dan, a Prvi svjetski dan pčela obilježen je 2018. Neke države u svijetu, poput Sjedinjenih Američkih Država (SAD) nemaju samo jedan dan, nego obilježavaju dodatno i Nacionalni dan medonosne pčele svake treće subote u avgustu (ove godine u subotu 21.8.).
UN je datum za Svjetski dan pčela odabrao po datumu rođenja Slovenca Antona Janše (1734.), dvorskog pčelara Habzburškog dvorca i carice Marije Terezije, autora nekoliko udžbenika i knjiga o pčelarstvu, koji i danas imaju primjenu širom svijeta. Svrha dana pčela je prepoznati ulogu pčela i drugih oprašivača za ekosistem.
Njeh ubod jako boli, ali ako nestane, boljet će mnogo više. Institut Earthwatch zaključio je u posljednjoj raspravi Londonskog kraljevskog geografskog društva da su pčele najvažnije živo biće na planeti, ali su znanstvenici također objavili da su pčele već ušle u rizik od izumiranja.
Novija istraživanja nam kažu da su pčele širom svijeta nestale do 90%. Razlozi su različiti ovisno o regiji, ali među glavnim su masovna krčenja šuma, nedostatak sigurnih mjesta za gnijezdo, nedostatak cvijeća, upotreba nekontroliranih pesticida i promjene u tlu.
Provedenom studijom u Čileu je utvrđeno da su pčele jedino živo biće koje nije nositelj bilo koje vrste patogena, bez obzira radi li se o gljivi, virusu ili bakteriji, tako da poljoprivreda svijeta ovisi o 70% ovih insekata. Oprašivanjem pčele omogućavaju biljkama da se razmnožavaju, te se tako milioni životinja hrane. Bez ovog bića, fauna bi uskoro počela nestajati. Med koji proizvode pčele ne samo da služi kao hrana, već pruža i mnoge dobrobiti za naše zdravlje i našu kožu.
Savezni institut za tehnologiju u Švicarskoj, predlaže teoriju koja krivi valove proizvedene zahvaljujući mobilnoj telefoniji. Objašnjavaju da su valovi, koji se emitiraju tokom poziva, sposobni dezorijentirati pčele, uzrokujući da gube smjer i stoga im je život ugrožen.
Istraživač i biolog Daniel Favre, zajedno s drugim istraživačima, napravio je 83 pokusa koji pokazuju da pčele u prisutnosti tih valova stvaraju buku deset puta veću od uobičajene, a to je ponašanje koje pčelama daje signal da se nalaze u opasnosti i da je važno da napuste košnicu.
Nesumnjivo je najveći razlog izumiranja pripisan stalnom dimljenju usjeva. Takav primjer imamo u Kolumbiji, gdje je tokom posljednje tri godine 34% pčela umrlo od trovanja agrotoksinima.
RJEŠENJA PROBLEMA?
Zaista postoje rješenja, ali ih je vrlo teško provesti, jer postoje vrlo ukorijenjene prakse u proizvodnji i poljoprivredi. Predložena su tri rješenja s nadom da će se oni moći realizovati u kratkom vremenu:
1. Zabraniti, a ne smanjiti upotrebu toksičnih pesticida.
2. Promicati potpuno prirodne poljoprivredne alternative.
3. Obavljati stalna istraživanja i praćenja zdravlja, dobrobiti i očuvanja pčela.
Od vitalnog je značaja utvrditi stratešku prirodu zaštite i repopulacije pčela i drugih oprašivača.
Posebnost i zadivljujući podaci o pčelama
Medonosna pčela (latinski Apis mellifera) najvažniji je oprašivač među insektima. Pčele doprinose složenim, međusobno povezanim ekosistemima koji omogućavaju suživot raznovrsnom broju različitih vrsta. Ovi fascinantni insekti, koji planet nastanjuju oko 110 miliona godina. Shvaćajući značaj i ulogu pčele u prirodi, brojni drevni narodi su je smatrali svetom, ističu iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.
Na svijetu postoji skoro 20.000 različitih vrsta pčela. Pčele naučnike oduševljavaju brojnim nevjerovatnim sposobnostima poput memorije, osjećaja za vrijeme i prostor, mogućnosti lokaliziranja tačnog odredišta cvijeta, ali i razlikovanja više od 130 mirisa s 98-postotnom tačnošću. Jednako je čudesan i njihov društveni život, jer žive u zajednicama koje predstavljaju najviši nivo organizacije životinjske društvenosti, uspostavljen davno prije socijalnih mreža savremenog Homo sapiensa.
Unutar DNK pčele, naučnici su otkrili iznenađujuće sličnosti i veze pčela sa sisarima i čovjekom. O posebnosti pčela govori i istraživanje koje su sproveli Centar za pčelarsko preduzetništvo Univerziteta Major i Pčelarska korporacija Čilea, koje je pokazalo da su pčele jedina stvorenja na svijetu koja ne nose bilo kakve patogene, bilo da je riječ o gljivicama, virusima ili bakterijama.
Pčele su, s obzirom na njihovu izuzetnu osjetljivost, najbolji pokazatelj zagađenja i okolišnih uvjeta. Biljke i pčele su prirodno povezane neraskidivom vezom, koja im osigurava međusobni opstanak. Ovaj socijalni insekt ima važnu ulogu u očuvanju i poboljšanju biodiverziteta, a svojim oprašivanjem biljaka doprinosi funkcionisanju lanca ishrane. Pčele i ostali polinatori oprašuju skoro 90 posto cvjetnica i 70 posto svih svjetskih usjeva.
Prema američkom Ministarstvu poljoprivrede, oprašivanje od strane samo jedne medonosne pčele vrijedi 14,6 milijardi dolara vrijednosti usjeva godišnje. Ako se ima u vidu da svaki treći zalogaj u ishrani čovjeka zavisi od pčela i njihove oprašivačke djelatnosti, nije teško zaključiti da bi sa nestankom pčela polako nestao i čovjek.
Međuvladina naučno-politička platforma o biodiverzitetu i uslugama ekositema (IPBES) procijenila je da pčele ne samo da osiguravaju sigurnost u hrani, nego obavljaju i ekonomske aktivnosti vrijedne 577 milijardi dolara. U svakoj zemlji ukupna korist od pčela koja se ostvari oprašivanjem, sto puta je veća od vrijednosti dobijene od svih pčelinjih proizvoda zajedno.