JU Bosanski kulturni centar KS u okviru scene Metropolis najavljuje književni razgovor sa bosanskohercegovačkom pjesnikinjom i spisateljicom Feridom Duraković, koji će se održati u Galeriji BKC-a, u četvrtak, 24. aprila, sa početkom u 19,30 sati. Razgovor o njenom stvaralaštvu i trenutnim književnim preokupacijama će voditi književna kritičarka Ivana Golijanin.
Ferida Duraković je rođena 18. aprila 1957. godine u Olovu, živi i radi u Sarajevu, gdje je 1980. godine na Filozofskom fakultetu diplomirala jugoslovensku književnost i srpskohrvatski jezik. Osim poezije, Duraković je pisala i kratke priče, prozu za djecu – bajke i slikovnice, dramske tekstove, kolumne i eseje. Radila je kao lektorica Oslobođenja, od 1983. do 1984. godine, a do 1992. godine uređivala je književne programe u sarajevskom Domu mladih na Skenderiji.
Za pjesnički prvijenac Bal po maskama (1977.) dobila je nagradu Književne omladine BiH te nagradu Svjetlosti za najbolju prvu knjigu mladih autora i autorica. Uslijedila su zatim zbirke poezije Oči koje me gledaju (1982.), Mala noćna svjetiljka (1989.), Selidba iz lijepog kraja gdje umiru ruže (1993., poezija i proza), Srce tame (1994.), Locus minoris − Sklonost Bosni kao melanholiji (2007.), Putnici kroz (ne)vrijeme − 50 godina Sarajevskih dana poezije (2011., koautorstvo).
Duraković je još objavila i slikovnice Još jedna bajka o ruži (1989. godine) te Ezopove basne (2007., koautorstvo), prozu za djecu Mikijeva abeceda (1994.) i Amilina abeceda (1999.), bajku Vjetrov prijatelj (2009., koautorstvo), te knjigu kolumni i eseja Pokret otpora (2012.).
Kasniji dio njenog stvaralaštva su obilježile pjesme ratne tematike zbog aktivno proživljenog tog iskustva.
– Imala sam 36 na početku rata, taman dovoljno da mi sve što mi nije bilo jasno pukne pred očima zajedno sa granatama posred kuće u Sarajevu, i da se poetički potpuno osvijestim i shvatim šta u književnosti (i životu) hoću, a šta više neću i ne smijem: neću više pisati lahoraste pjesme koje se ne dotiču stvarnosti, neću više biti sama sebi poetička meta i domet, a posebno ne mogu ili ne smijem više živjeti izvan društveno-političkoga konteksta – što sve skupa veli kako se nikada više neću izvući iz živoga pijeska ratnih događaja i doživljaja. To koliko je dobro, nisam sigurna, ali pošteno govoreći, nije mi više ni stalo da se izvučem iz tog konteksta, jer je cijena koju sam platila u toj graničnoj situaciji, s ove tačke gledišta, bila visoka i valja taj kredit vraćati cijeli život, kaže Ferida Duraković u intervjuu za Prometej.
Njena je poezija prevedena na dvadesetak svjetskih jezika, a za svoj književni rad dobila je i nagradu Hellman-Hammet Fund for Free Expression 1992. godine, a za pjesničku knjigu Heart of Darkness (New York, 1999.) – nagradu Vasyl Stus Freedom-to-Write, koju dodjeljuje PEN New England, SAD.