Predstava Laibach – Wir sind das Volk (Mi smo narod) zatvorit će ovogodišnje izdanje Modula Memorije 9. maja 2023, na Dan pobjede nad fašizmom. Ovaj muzičko-scenski spektakl bit će održan na sceni Narodnog pozorišta u Sarajevu što nosi određenu simboliku s obzirom na činjenicu da je upravo u Narodnom pozorištu grupa Laibach nastupala u decembru 1995. godine, u opkoljenom Sarajevu, želeći na taj način obilježiti potpisivanje Daytonskog sporazuma. Na press konferenciji Ivan Novak se prisjetio tog dolaska u Sarajevo.
– Velika nam je čast biti u ovoj značajnoj zgradi za nas. Imali smo tu dva koncerta 1995, prije potpisivanja i odmah nakon potpisivanja Daytonskog sporazuma. Preko Igmana smo konvojem ulazili u Sarajevo. Prolazili smo i kroz dio Hrvatske, bilo je posebno apokaliptičko stanje koje malo podsjeća na danas. Svirali smo naš NATO program i kad smo mi izlazili iz Sarajeva, u grad je ulazio NATO.
Wir sind das Volk zasnovan je na tekstovima velikog njemačkog dramaturga i pjesnika Heinera Müllera (1929-1995), jednog od najznačajniji pisaca njemačkog govornog područja još od Brechta. Laibachova veza sa pozorištem počinje kada su 1984. godine komponovali muziku za Müllerov Kvartet, čija premijera je bila u Slovenačkom narodnom pozorištu Ljubljana. Sljedeće godine, članovi benda se u Berlinu lično susreću sa Müllerom i tada im on predlaže saradnju. Na žalost, do te vrste saradnje je došlo tek postuhmno, kada je Laibach producirao performans baziran na Müllerovim tekstovima.
Fašizam je svugdje i jedan je od najotpornijih virusa
Za predstavu, tj. music kako je nazivaju članovi benda, Wir sind das Volk korišteni su fragmenti iz Müllerovih tekstova, koji govore o denacifikaciji Njemačke i njegov intiman odnos o Drugom svjetskom ratu. Rediteljica Anja Quickert je izabrala tekstove, a prate ih pjesme Laibacha koje su posebno kreirali za predstavu.
– Biti u Sarajevu na historijski Dan pobjede nad fašizmom za mene veoma značajno. U vrijeme kada smo počeli raditi na ovom tesktu politička klima u Njemačkoj se promijenila. Te 2016. godine je prvi put nakon Drugog svjetskog rata u Njemački parlament ušla stranka krajnje desnice. Došlo je do porasta desnog ekstremizma, a to je, naravno, utjecalo i na kulturu Njemačke. Upravo zato mi se Heiner Müller činio relavantnim. To je autor koji nikad nije tražio dopuštenje, forsirao je tu tematiku. Čak je jedno vrjeme iritirao ljude koliko se vraćao na probleme Drugog svjetskog rata. Nakon ponovnog ujedinjenja Njemačke, kad je zaladala opšta euforija, on je čak i tad upozoravao da će to ujedinjenje dovesti do novog nacionalističkog pokreta i vraćanja religiji, rekla je rediteljica Anja Quickert.
Predstava je prvenstveno rađena za Njemačku publiku, ali da je njena ideja toliko univerzalna da će može biti prepoznata svugdje, jer su fašističke tendencije u porastu svugdje.
– Strukture i ideologije koje su u osnovi fašizma i fašističke tendencije nisu mrtve. One postoje u svim društvima tako da ova predstava može biti katalizator potrebnih diskusija i u bilo kojoj drugoj zemlji. Laibach sam vidjela kad su nastupali na jednom festivalu u Poznanu i odmah sam shvatila da su njihov nastup i estetika savršeni i da bi se jako dobro uklopila sa tekstovima Heinera Müllera. Pozvala sam Laibach na saradnju zbog njihove specifičke estetike koja je provokativna, ali odgovarajuća za ovu predstavu, istaknula je rediteljica.
Müllerovi tekstovi govore o problemima koji su i danas prisutni. Ima to veze sa procesima denacifikacije u poslijeratnoj Njemačkoj, a to je tema koja je i danas aktuelna, pa čak i u BiH.
– Fašizam je svugdje i jedan je od najotpornijih virusa koji postoji u različitim oblicima svugdje. Čak je i Müller rekao da to što se događalo u Evropi u Prvom i Drugom svjetskom ratu nije ništa posebno. Takve stvari su se ranije događale u Africi, Južnoj Americi, na Istoku, stoljećima, a ovo za Evropu je posebno samo zato što se dešava u Evropi, to što se dešava nama. Fašizam se odavno preselio u politiku, ekonomiju, kapital, medije, društvene mreže. To je virus s kojim moramo naučiti živjeti. Postao je naša stvarnost. Svi smo gledali disutopične filmove Blade Runner, Matrix, mi jesno na tom jednom putu. Moramo se adaptirati na taj način života. Tu nema jedno ili drugo, jednostavno nije moguće. Društvo se ne može potpuno očistiti od fašizma i nema te nade. Živimo u razoblju haosa, sve je normalno i sve je ok, samo gore od haosa je iluzija reda. Toga nema. Onda smo u svijetu romana Margaret Atwood ‘Sluškinjina priča’. Zato treba krenuti od sebe, moramo se oduprujeti tamo gdje je to moguće, rekao je Novak.
Laibachu priznanje za doptinos kulturi sjećanja
Tradicionalna Nagrada za doprinos kulturi sjećanja koju dodjeljuje festival Modul Memorije, ove godine dodijelit će se umjetničkom kolektivu Laibach. Najavio je to direktor festivala MESS Nihad Kreševljaković na današnjoj konferenciji za medije
– Laibach je duhovna inspiracija od osamdesetih godina dvadesetog stoljeća pa sve do danas. Mi koji se sjećamo njihovog nastupa u opkoljenom Sarajevu kažemo da postoje dvije dobre stvari koje se tiču Deytona – što je potpisivanjem zaustavljeno krvoproliće, i što je u vrijeme potpisivanja nastupio Laibach, rekao je Kreševljaković.
Ovogodišnji Modul Memorije uspješno je realiziran u estetskom i pogeldu odaziva publike. Od 6. aprila do 9. maja održane su tri fotografske izložbe, jedna multimedijalna, dvije predstave i projekcije dvaju dokumentarnih filmova. Program se završava predstavom Laibacha.