Moda je arhitektura โ rijeฤ je o proporcijama, izjava je znamenite Coco Chanel, iz koje bi se moglo ispravno zakljuฤiti da se moda i arhitektura preklapaju, te da su kodirane istim kodom. Danas se preklapanja izmeฤu arhitekture, mode i modnog dizajna prouฤava na mnogim poljima, i mnogo je umjetnika i arhitekata koji su danas aktivni na tom polju.
Veza izmeฤu arhitekture i mode je zasnovana na zajedniฤkim postulatima. Arhitektura i moda dijele sliฤne koncepte, teorije i obje se temelje na praksama vizuelnog. Bliske su po svojoj strukturi, te se harmoniฤno gibaju izmeฤu umjetnosti, znanosti i tehnologije. Spoj arhitekture i mode je takoฤer, vidljiv i pri upotrebi materijala, membrana, laganog stakla i fleksibilnih plastiฤnih masa. Ta praksa oฤituje se u radu mnogih dizajnera i arhitekata. Arhitekti kao ลกto su Rem Koolhaas, Zaha Hadid, Frank Gehry ili Junya Ishigami u saradnji sa modnim dizajnerima poput Alexandera McQueena, Comme des Garรงon, Husseina Chalayana, Junya Watanabea, Isseya Miyakea, Yohji Yamamotoa, ukazuju na tijesnu povezanost i preklapanja koja se deลกavaju pri spoju arhitekture i mode. Na tim primjerima moguฤe je istraลพivati korelacije, odnose i uzajamnu interakciju, te kroz njih analizirati i promiลกljati specifiฤnosti tog simbiotiฤkog odnosa.
Utjecaj arhitekture na modu
U oฤima obiฤnog ฤovjeka ne postoji veza izmeฤu arhitekture i mode, ali kada se te dvije discipline poฤnu prouฤavati, dolazi do otkrivanja jake veze. Danas se njihov odnos istraลพuje na mnogim poljima, poฤevลกi od umjetnosti, estetike, oblika, teksture, forme, i strukture. Arhitekti, umjetnici, modni dizajneri, dizajneri eksterijera i enterijera zajedniฤkim snagama pokuลกavaju da naฤu idealna rjeลกenja. Oni spajaju razliฤite oblasti, tehnike, tehnologije, pokuลกavajuฤi dobiti razliฤitim medijima nove eksperimente. Rezultatom takvog odnosa dobivamo nove tehnike, i inovativna rjeลกenja. Primjenom novih tehnologija dolazi do svakodnevnog spoja arhitekture i mode, taj spoj moลพemo vidjeti kroz radove mnogih dizajnera, umjetnika i arhitekata.
Za razvoj mode kakva je danas poznata, zasluลพan je jedan od najinovativnijih dizajnera 20. vijeka, Paul Poiret. Titulu prvog modnog dizajnera u historiji stekao je svojim eksperimentisanjem i uvoฤenjem inovaciju u modu. Danas nakon 100 godina, sluลพi kao inspiracija mnogim dizajnerima. Njegova glavna inspiracija bile su zemlje poput Turske i Japana. Svoje je klijente pretvorio u harem kreirajuฤi turbane, dimije, hobble suknju i kapute nalik kimonu. Svoje je kreacije, nalik umjetniฤkim djelima, izraฤivao od bogatih istoฤnjaฤkih tkanina, ukraลกavao perlama, ลกuลกkavim barลกunom, ฤipkom kao spomen proลกlim vremenima. Pored titule prvog modnog kreatora Paul Poiret je bio prvi zaฤetnik odnosa arhitekture i mode, njegovu kreaciju na tu temu moลพemo vidjeti na primjeru iz 1913. godine, gdje mu je inspiracija bio minaret od dลพamije. Minaret kao arhitektonsko djelo, posluลพilo je za inspiraciju, iz toga je nastala Minaret haljina. Minaret je jedinstveno arhitektonsko djelo koje se nalazi u sklopu dลพamije kao dekorativni element dok u islamskom svijetu sluลพi za poziv na molitvu. Najฤeลกฤe napravljen kao samostojeฤa struktura, sa lukastom krunom na vrhu.
Pod utjecajem istoฤnjaฤkih kultura nastala je Minaret haljina koja se sastoji od kruลพne konstrukcije, koja haljini daje volumen, sluลพi da drลพi suknju, a ujedno i podsjeฤa na balkon minareta. Haljina je napravljena od svile i ลกifona. Bila je prva couture haljina, koju je nosila miss Anita Blair, na debitantskom balu Gladys High school. Napravljena je 1913. godine u Parizu, haljinu ฤini tunika sa krinolinom, i suknja. Nalazi se u muzeju FIT.
Poฤetak 20. vijeka obiljeลพen je pokretom, napretkom i inovacijama na polju modne industrije. Paul Poiret je uveo inovacije u modnom svijetu i pruลพio sasvim novo gledanje na modu. Na polju inovacija je nastavio i dizajner Issey Miyake, koji je modnom svijetu pruลพio novi pogled na stvaranje mode i modnog dizajna. Poznat je po svojoj elegantnoj jednostavnosti, njegov rad odiลกe dinamikom, pokretom, i bojom. Issey Miyake se istiฤe po eksperimentiranju sa neobiฤnim materijalima, kao ลกto su plastika, papir, konopac, pletene trave, pomoฤu tih materijala razvio je nove metode drapiranja i nabora, koje njegovom radu omoguฤuju fleksibilnost pokreta.
Zapaลพeni dizajn u njegovom radu je haljina koja takoฤer nosi naziv Minaret dress. Minaret haljina je haljina sa pretjerno kruลพnim oblicima, sa 3D konstrukcijom, i moลพe se slobodno reฤi nosiva umjetnost. Nastala je davne 1995 godine, skoro 100 godina nakon Poiretove haljine. Za razliku od Poiretove haljine koja je napravljeana od prirodnih materijala, haljina Isseyja Miykea napravljena je od poliestera (plastike) sa upotrebom novih tehnologija gdje se taฤno moลพe vidjeti napredak tekstilne industrije. Haljina Poirat je bila prilagoฤena njegovom vremenu, a opet je bila inovativna, i pokazivala je buduฤi dizajn. Inspiracija za ovu haljinu je takoฤer arhitektonsko djelo.
Na samoj kreaciji primjeti se unikatni dizajn, ฤvrsta konstrukcija, i geometrija. Konstrukcija haljine ima naglasak na materijale, njene nabore i plastiฤne obruฤi. Haljina je napravljena 1995 godine, i nalazi se u Tokyo/Japan.
Poslije Miyakea ime koje je u modnoj industriji obiljeลพilo 21. vijeka je Hussein Chalayan. Najinovatiniji modni dizajner danaลกnjeg vremena u svome dizajnu koristi neobiฤne materijale, tehnike, kombinirajuฤi ih na svoj naฤin i prezentirajuฤi ih razliฤitim tehnikama. Inspiraciju najฤeลกฤe nalazi u arhitekturi, spajajuฤi arhitekturu i modu na njemu samo specifiฤan naฤin. On u svom dizajnu spaja ljudsko tijelo i odjeฤu sa tehnologijom, naukom i arhitekturom. Svoju modu naziva Umjetnost koja se nosi.
Pored Isseya Miyakea, Husseina Chalayana, i mnogih drugih modnih dizajnera spoj arhitekture i mode vidljiv je u radu modne kuฤe Marchesa. Marchesa je brend specijaliziran za visoku ลพensku modu. Osnovali su je 2004. godine Georgine Chapman i Keren Craig. Marchesa proizvodi couture kolekcije, a najฤeลกฤa inspiracija za njihov rad su upravo arhitektura i moda. Kolekcija ready-to-wear za jesen/zimu 2008. inspiriraana je arhitekturom i njenim karakteristikama.
Nabrane tkanine podsjeฤaju na strehe pagode i ako haljina djeluje lagano i prozraฤno, Pagoda izgleda kruto i ฤvrsto, opet moลพemo vidjeti sliฤnost i vezu izmeฤu njih. Obje sadrลพe nekoliko slojeva, nabora i rubova. ล to je veฤi sloj haljine, manji je opseg. Isti pravilo vrijedi i za Pagodu. Tkanina koja se je koristila za pravljenje haljine je svila, a u rubove haljine je umetnuta ribarska mreลพa, kao bi se mogli stvoriti volani.

Marchesa ukljuฤene arhitektonske elemente u oba oblika i u formi. Materijali se koriste tradicionalno kao i oni ลกto se koriste veฤ stoljeฤima, a to je tehnika drapiranja, koriลกtene su i drugi popratni materijali koji su napravili kolekciju mode i arhitekture.
Kolekcija ready-to-wear odaje poฤast kraljici Elizabeth I, kolekcija podsjeฤa na zaลกiljene zvonike, katove Pagode koji se mogu naฤi na hramovima i svetiลกtima. Da bi posmatraฤ mogao vidjeti sliฤnosti, svaka haljina je uparena uz arhitektonsko remek djelo.
Tekstilne inovacije u arhitekturi
ย
Tekstilne inovacije u arhitekturi se istraลพuju intenzivno posljednjih ฤetrdeset godina. U tom vremenskom periodu pojavila su se tekstilna vlakna sa specifฤnim strukturama i mehaniฤkim svojstvima. Vlakna koja su obiljeลพila i utjecala na novi naฤin proizvodnje 20. i 21. vijeka se nazivaju visokokvalitetna vlakna. To su vlakna koja su svojom strukturom dali bolji naฤin ลพivljenja, prilagodili se danaลกnjem vremenu, tehnologiji i proizvodnji. Pod visokovrijednim vlaknima se podrazuimjevaju ona razliฤitog sirovinskog porijekla koja su izraฤena pomoฤu najsavremeniji tehnoloลกkih postupaka, koja ฤe se moฤi primjenjivati u arhitekturi, graditeljstvu, modi.
Utjecaj tekstilne tehnologije je vidljiv kroz radove brojni ahritekata, inลพenjera znanstvenika. Radovi se baziraju na upotrebi novih vrsta tehnologija na projektima kao ลกto su izgradnja cesta, zgrada, sportski stadiona. Znanstvenici, arhitekti i inลพenjeri pomoฤu tehniฤkih i strukturalnih interesa grade stvaraju nova idejna rjeลกenja koja su postala njihova svakodnevnica. Posljednjih godina svjedoci smo novim idejni rjeลกenjima, konstrukcija od pneumatiฤnih struktura i oblika. Primjeri objekata koji su ukljuฤeni u nove tehnologije su Ptiฤje gnijezdo i Vodena kocka u Pekingu, napravljena za Olimpijske igre 2008.
Stadion Ptiฤje gnijezdo je neobiฤno arhitektonsko rjeลกenje arhitekta ลฝaka Hercoga i Pjera de Meurona. Konstrukcija stadiona je sastavljena od iskrivljenih, nepravilnih i nesimetriฤno ฤeliฤnih cijevi, zauzima povrลกinu od nevjerojatnih 258 hiljada ฤetvornih metara, ลกirok je 220, dugaฤak 330, a visok 69,2 metra. Nacionalni stadion Ptiฤje gnijezdo se sastoji od konstruktivnih elementa koji se meฤusobno podupiru i stapaju u oblik koji podsjeฤa na granฤice i mreลพu gnijezda. Projekt Ptiฤje gnijezdo je zamiลกljeno da odaje impresivan dojam sa svake udaljenosti, da pruลพi poseban utjecaj posjetiteljima koji hodaju kroz sam stadion.
Stadion Ptiฤje gnijezdo je ispunjen sa ETFE jastucima, oni ispunjavaju prostor izmeฤu same konstrukcije stadiona, kao ลกto i same ptice ispunjavaju prostor izmeฤu isprepletenih granฤica u gnijezdu. ETFE folija (Ethylene Tetra Flouro Etheylene) upotrebljava se kao komponenta sustava oblaganja. EFTE jastuci osiguravaju lagano, cjenovno uฤinkovito i geometrijski fleksibilno rjeลกenje s dobrim toplinskim karakteristikama i visokom prozirnoลกฤu.
ETFE folija je floropolimer izuzetnih karakteristika: nizak koeficijent trenja, visoka otpornost na vremenske uslove, hemijske utjecaje i UV zraฤenje, zanemarljiva apsorpcija vlage, sadrลพi izvanredne karakteristike pri ekstremnim temperaturama, uz odliฤne vizuelne i estetske kvalitete. ETFE folija moลพe da se koristiti u jednom ili viลกe slojeva.
Pored stadiona Ptiฤje gnijezdo, za Olimpijske igre izgraฤena je i olimpijski centar za vodene sportove, poznatiji kao Nacionalni centar za vodene sportove, ili kao Vodena kocka. Vodena je kocka dugaฤka 177 metara, visoka 31 metar, a zauzima povrลกinu od 65 hiljada ฤetvornih metara. Vanjski zid zgrada je obloลพen u poluprozirnu konstrukciju koja nalikuje balonฤiฤima sapunice. Vodena kocka na sebi ima obloลพeno oko 1437 vodenih kocaka odnosno vodenihmjehura, koji su graฤeni od ETFE jastuka. ETFE jastuci su graฤeni od vrlo ฤvrstog i kvalitetnog materijala. To je najveฤa graฤevina na svijetu izgraฤena od tog materijala projektirana je tako da ลกtedi vodu i ลกtiti okoliลก. U svojim zidovima ima najsavremeniji sistem koji ima funkciju da prelama Sunฤeve zrake, sistem je osmiลกljen da ljeti hladi, a zimi zagrijava objekt.
Spoj mode i arhitekture na primjeru prodajnog mjesta (boutique)
Prodajni prostor je posljednja znaฤajna faza odjevnog dizajna, poฤevลกi od oblikovanja, proizvodnje, pa sve do kontakta s kupcem i same prodaje. Stoga je vaลพno osmisliti odgovarajuฤi prostor u kojem ฤe se odreฤeni modni stil kvalitetno predstaviti, te proces kupnje uspjeลกno realizirati. Proteklih 200 godina vrh modnog svijeta od oglaลกivaฤa i urednika do dizajnera, bio je orijentiran upravo na odnos kupca i proizvoda u prodajnom prostoru. Jedan od kljuฤnih faktora opredjeljivanja potroลกaฤa da kupuje u odreฤenom objektu jeste samo ureฤenje prodajnog prostora. Potroลกaฤi vrlo ฤesto donose sud o prodajnom prostoru na osnovu njegovog izgleda. Prvi utisak koji stiฤe potencijalni kupac o prodajno prostoru jeste izlog, glavni ulaz i sama reklama tog brenda. Veoma vaลพnu ulogu da atraktivnije budu predstavljeni igraju unutraลกnjost i spoljaลกnost prodajnog prostora. Dizajn prodajnog prostora mora reflektovati personalnost i imidลพ koji od njega oฤekuje ciljna publika odnosno sam potroลกaฤ.
Louis Vuitton je svjetski poznati brend, poznat po svojoj posveฤenosti modi, stilu ลพivota, kulturi, a povrh svega umjetnosti i arhitekturi. Njihov novi koncept trgovine je zamiลกljen je na jugoistoฤnom dijelu Azije. Flagship trgovina smjeลกtena je u Singapuru. Koncept trgovine napravljen je da djeluje kao galerija za LV proizvode, i da ostavlja dojam visoke mode i elegancije po kome je Louis Vuitton poznat.
Arhitekt Moshe Sadifie i modni dizajner Petar Marino stvorili su strukturu i interijer prodajnog prostora modne kuฤe Louis Vuitton. Zgrada se sastoji od samostalne staklene strukture i Kristalnog paviljona koji se sastoji od ฤeliฤne strukture. The Crystal Pavilion je asimetriฤno uokvirena staklena zgrada, sa zakoลกenim uglovima fasade. Kombinacija zgrade sa lokacijom, nalazi se jedan stepen od ekvatora, tako da struktura zgrade prima sunce sa svih strana.
Nadalje, Prada Marfa je trajno instalirana skulptura umjetnika Elmgreena i Dragseta. Predstavlja luksuznu trgovinu smjeลกtenu usred pustinje, okruลพenu sa nekoliko kuฤa i malim brojem ljudi kojima visoka moda zasigurno nije ลพivotna preokupacija. Skulptura je sagraฤena od ลพbuke, nepeฤene cigle, staklenih ploฤa, aluminijskog okvira, nefunkcionalnih vrata. Na fasadi se nalaze dva velika prozora, kroz koja su dostupna oku promatraฤa originalne Pradine torbe, cipele odabrane osobno od Miuccie Prade. Ovaj rad na kojem se nisu smjeli vrลกiti popravci, jer je vaลพna znaฤajka ovog projekta bio tok njegovog ลพivota, tj. propadanje u prirodnom pejzaลพu. Umjetnici su ovaj projekt nazvali pop-arhitektonski land art projekt.
Nov naฤin promiลกljanja o prodajnom prostora nije bio dobro prihvaฤen u okruลพenju u kojem se naลกao. Unatoฤ neslavnom zavrลกetku projekta, rad predstavlja umjetniฤko djelo. Kroz praฤenje propadanja objekta u pustinji, promatraฤ iz civilizacije prisiljen je preispitati prolaznost i ovisnost o trendovima. Pitanje mnogih medija je bilo da li je Prada Marfa trgovina? Sama instalacija ukazuje da se ne radi o klasiฤnoj trgovini veฤ o utopijskom konceptu. Arhitekt Michael Elmgreen je rekao Prada Marfa je djelo koje predstavlja kritiku industriji luksuzne robe.
Arhitektonska zvijezda Rem Koolhas dizajnirao je objekat za modnu kuฤu Prada koji se manifestira kao neboder. U arhitektonskom smislu objekat je napravljen sa nizom jednakih podnih ploฤa s potpuno jedinstvenim karakterom, naslagane jedne na druge i omotane neutralnom fasadom koja otkriva osjeฤaj unutarnje razliฤitosti, a opet ne otkriva sve. Na taj naฤin osmiลกljenom fasadom javlja se potpuno novo stanje shoppinga: prisutnost dnevnog svijetla.
Oblikovanje enterijera i eksterijera za modnu kuฤu Yohjija Yamamota na specifiฤan naฤin je postigao Junya Ishigami. Drastiฤna adaptacija stare zgrade ukljuฤuje brisanje boje sa fasade, dodavanje velikih prozora i rezanje zgrade na dva dijela. Jedan dio je osvijetljeni showroom, a drugi skladiลกte i ured. Na fasadi dominiraju prozori, a svjetlo unutar showrooma osvjetljava eksterijer, ulicu po noฤi, dok preko dana postaje glatko zaoลกtren klin na rubu dviju ulica. Yamamotijevi radovi posloลพeni su na bijele linije (vjeลกalice) okruลพene pokojom nakupinom tkanine (garderobe). O odnosu arhitekture i mode a sa fokusom na prodajni trenutak, pisao je i zagrebaฤki arhitekta i teoretiฤar arhitekture Kreลกimir Rogina u svojoj knjizi Jutarnji ogledi o arhitekturi (Zagreb, godina izdavanja: 2004).
Prouฤavanjem raliฤitih faktora na relaciji odnosa arhitekture, mode i tekstila, uoฤava se tijesna i simbiotiฤke povezanosti. Razvojem nauke, kulture, umjetnosti, mode i arhitekture kao i tehnologije odijevanja i graditeljstva, doลกlo je do jaฤanja tih veza. Istovjetni koncepti, utilitarnost prema mjeri ฤovjeka i estetika kao odraz duha vremena uฤinile su modu i arhitekturu ฤesto nerazdvojim, tj. tijesno povezanim dizajnerskim disciplinama. Dakako taj odnos mijenjao je svoj oblik i bio je podloลพan stalnim promjenama ukusa i stila. ฤinjenica da je moda druga a arhitektura treฤa ฤovjekova koลพa ukazuju na njihov humanistiฤki karakter. Intersekciju mode i arhitekture te njihovu meฤusobnu interakciju interesantno je pratiti na njihovoj razliฤitosti. Dok je moda fluidna i neuhvatljiva a arhitektura statiฤna i ฤvrsta, taฤke na kojima se preklapaju postaju time znakovite i predmetom interdisciplinarnih analiza koje je potrebno produbljivati i ลกiriti.
Piลกe_Naฤa ล ahinoviฤ