Pagoda, Ready-to-Wear, Marchesa, Kawasaki Daishi, Japan, 2008.

Preklapanje mode i arhitekture

Moda je arhitektura โ€“ rijeฤ je o proporcijama, izjava je znamenite Coco Chanel, iz koje bi se moglo ispravno zakljuฤiti da se moda i arhitektura preklapaju, te da su kodirane istim kodom. Danas se preklapanja izmeฤ‘u arhitekture, mode i modnog dizajna prouฤava na mnogim poljima, i mnogo je umjetnika i arhitekata koji su danas aktivni na tom polju.

 

Veza izmeฤ‘u arhitekture i mode je zasnovana na zajedniฤkim postulatima. Arhitektura i moda dijele sliฤne koncepte, teorije i obje se temelje na praksama vizuelnog. Bliske su po svojoj strukturi, te se harmoniฤno gibaju izmeฤ‘u umjetnosti, znanosti i tehnologije. Spoj arhitekture i mode je takoฤ‘er, vidljiv i pri upotrebi materijala, membrana, laganog stakla i fleksibilnih plastiฤnih masa. Ta praksa oฤituje se u radu mnogih dizajnera i arhitekata. Arhitekti kao ลกto su Rem Koolhaas, Zaha Hadid, Frank Gehry ili Junya Ishigami u saradnji sa modnim dizajnerima poput Alexandera McQueena, Comme des Garรงon, Husseina Chalayana, Junya Watanabea, Isseya Miyakea, Yohji Yamamotoa, ukazuju na tijesnu povezanost i preklapanja koja se deลกavaju pri spoju arhitekture i mode. Na tim primjerima moguฤ‡e je istraลพivati korelacije, odnose i uzajamnu interakciju, te kroz njih analizirati i promiลกljati specifiฤnosti tog simbiotiฤkog odnosa.

 

 

 

Utjecaj arhitekture na modu

 

U oฤima obiฤnog ฤovjeka ne postoji veza izmeฤ‘u arhitekture i mode, ali kada se te dvije discipline poฤnu prouฤavati, dolazi do otkrivanja jake veze. Danas se njihov odnos istraลพuje na mnogim poljima, poฤevลกi od umjetnosti, estetike, oblika, teksture, forme, i strukture. Arhitekti, umjetnici, modni dizajneri, dizajneri eksterijera i enterijera zajedniฤkim snagama pokuลกavaju da naฤ‘u idealna rjeลกenja. Oni spajaju razliฤite oblasti, tehnike, tehnologije, pokuลกavajuฤ‡i dobiti razliฤitim medijima nove eksperimente. Rezultatom takvog odnosa dobivamo nove tehnike, i inovativna rjeลกenja. Primjenom novih tehnologija dolazi do svakodnevnog spoja arhitekture i mode, taj spoj moลพemo vidjeti kroz radove mnogih dizajnera, umjetnika i arhitekata.

 

 

Za razvoj mode kakva je danas poznata, zasluลพan je jedan od najinovativnijih dizajnera 20. vijeka, Paul Poiret. Titulu prvog modnog dizajnera u historiji stekao je svojim eksperimentisanjem i uvoฤ‘enjem inovaciju u modu. Danas nakon 100 godina, sluลพi kao inspiracija mnogim dizajnerima. Njegova glavna inspiracija bile su zemlje poput Turske i Japana. Svoje je klijente pretvorio u harem kreirajuฤ‡i turbane, dimije, hobble suknju i kapute nalik kimonu. Svoje je kreacije, nalik umjetniฤkim djelima, izraฤ‘ivao od bogatih istoฤnjaฤkih tkanina, ukraลกavao perlama, ลกuลกkavim barลกunom, ฤipkom kao spomen proลกlim vremenima. Pored titule prvog modnog kreatora Paul Poiret je bio prvi zaฤetnik odnosa arhitekture i mode, njegovu kreaciju na tu temu moลพemo vidjeti na primjeru iz 1913. godine, gdje mu je inspiracija bio minaret od dลพamije. Minaret kao arhitektonsko djelo, posluลพilo je za inspiraciju, iz toga je nastala Minaret haljina. Minaret je jedinstveno arhitektonsko djelo koje se nalazi u sklopu dลพamije kao dekorativni element dok u islamskom svijetu sluลพi za poziv na molitvu. Najฤeลกฤ‡e napravljen kao samostojeฤ‡a struktura, sa lukastom krunom na vrhu.

 

Pod utjecajem istoฤnjaฤkih kultura nastala je Minaret haljina koja se sastoji od kruลพne konstrukcije, koja haljini daje volumen, sluลพi da drลพi suknju, a ujedno i podsjeฤ‡a na balkon minareta. Haljina je napravljena od svile i ลกifona. Bila je prva couture haljina, koju je nosila miss Anita Blair, na debitantskom balu Gladys High school. Napravljena je 1913. godine u Parizu, haljinu ฤini tunika sa krinolinom, i suknja. Nalazi se u muzeju FIT.

 

Minaret haljina (Minaret dress), Paul Poiret, Pariz 1913.
Minaret haljina (Minaret dress), Paul Poiret, Pariz 1913.

 

Poฤetak 20. vijeka obiljeลพen je pokretom, napretkom i inovacijama na polju modne industrije. Paul Poiret je uveo inovacije u modnom svijetu i pruลพio sasvim novo gledanje na modu. Na polju inovacija je nastavio i dizajner Issey Miyake, koji je modnom svijetu pruลพio novi pogled na stvaranje mode i modnog dizajna. Poznat je po svojoj elegantnoj jednostavnosti, njegov rad odiลกe dinamikom, pokretom, i bojom. Issey Miyake se istiฤe po eksperimentiranju sa neobiฤnim materijalima, kao ลกto su plastika, papir, konopac, pletene trave, pomoฤ‡u tih materijala razvio je nove metode drapiranja i nabora, koje njegovom radu omoguฤ‡uju fleksibilnost pokreta.

 

Zapaลพeni dizajn u njegovom radu je haljina koja takoฤ‘er nosi naziv Minaret dress. Minaret haljina je haljina sa pretjerno kruลพnim oblicima, sa 3D konstrukcijom, i moลพe se slobodno reฤ‡i nosiva umjetnost. Nastala je davne 1995 godine, skoro 100 godina nakon Poiretove haljine. Za razliku od Poiretove haljine koja je napravljeana od prirodnih materijala, haljina Isseyja Miykea napravljena je od poliestera (plastike) sa upotrebom novih tehnologija gdje se taฤno moลพe vidjeti napredak tekstilne industrije. Haljina Poirat je bila prilagoฤ‘ena njegovom vremenu, a opet je bila inovativna, i pokazivala je buduฤ‡i dizajn. Inspiracija za ovu haljinu je takoฤ‘er arhitektonsko djelo.

 

Na samoj kreaciji primjeti se unikatni dizajn, ฤvrsta konstrukcija, i geometrija. Konstrukcija haljine ima naglasak na materijale, njene nabore i plastiฤne obruฤi. Haljina je napravljena 1995 godine, i nalazi se u Tokyo/Japan.

 

Minaret Haljina (Minaret dress), Isseyy Miyake, 1995.
Minaret Haljina (Minaret dress), Isseyy Miyake, 1995.

 

Poslije Miyakea ime koje je u modnoj industriji obiljeลพilo 21. vijeka je Hussein Chalayan. Najinovatiniji modni dizajner danaลกnjeg vremena u svome dizajnu koristi neobiฤne materijale, tehnike, kombinirajuฤ‡i ih na svoj naฤin i prezentirajuฤ‡i ih razliฤitim tehnikama. Inspiraciju najฤeลกฤ‡e nalazi u arhitekturi, spajajuฤ‡i arhitekturu i modu na njemu samo specifiฤan naฤin. On u svom dizajnu spaja ljudsko tijelo i odjeฤ‡u sa tehnologijom, naukom i arhitekturom. Svoju modu naziva Umjetnost koja se nosi.

 

 

moda-i-arhitektura-4
Demostracija kako sto postaje suknja, Hussein Chalayan, 2000.
moda-i-arhitektura-5
Demostracija kako sto postaje suknja, Hussein Chalayan, 2000.

 

Pored Isseya Miyakea, Husseina Chalayana, i mnogih drugih modnih dizajnera spoj arhitekture i mode vidljiv je u radu modne kuฤ‡e Marchesa. Marchesa je brend specijaliziran za visoku ลพensku modu. Osnovali su je 2004. godine Georgine Chapman i Keren Craig. Marchesa proizvodi couture kolekcije, a najฤeลกฤ‡a inspiracija za njihov rad su upravo arhitektura i moda. Kolekcija ready-to-wear za jesen/zimu 2008. inspiriraana je arhitekturom i njenim karakteristikama.

 

Marchesa, 2008.
Marchesa, 2008.

 

Nabrane tkanine podsjeฤ‡aju na strehe pagode i ako haljina djeluje lagano i prozraฤno, Pagoda izgleda kruto i ฤvrsto, opet moลพemo vidjeti sliฤnost i vezu izmeฤ‘u njih. Obje sadrลพe nekoliko slojeva, nabora i rubova. ล to je veฤ‡i sloj haljine, manji je opseg. Isti pravilo vrijedi i za Pagodu. Tkanina koja se je koristila za pravljenje haljine je svila, a u rubove haljine je umetnuta ribarska mreลพa, kao bi se mogli stvoriti volani.

 

 

Pagoda, Ready-to-Wear, Marchesa, Kawasaki Daishi, Japan, 2008.
Pagoda, Ready-to-Wear, Marchesa, Kawasaki Daishi, Japan, 2008.

 

Marchesa ukljuฤene arhitektonske elemente u oba oblika i u formi. Materijali se koriste tradicionalno kao i oni ลกto se koriste veฤ‡ stoljeฤ‡ima, a to je tehnika drapiranja, koriลกtene su i drugi popratni materijali koji su napravili kolekciju mode i arhitekture.

 

Kolekcija ready-to-wear odaje poฤast kraljici Elizabeth I, kolekcija podsjeฤ‡a na zaลกiljene zvonike, katove Pagode koji se mogu naฤ‡i na hramovima i svetiลกtima. Da bi posmatraฤ mogao vidjeti sliฤnosti, svaka haljina je uparena uz arhitektonsko remek djelo.

 

 

 

 

Tekstilne inovacije u arhitekturi

ย 

 

Tekstilne inovacije u arhitekturi se istraลพuju intenzivno posljednjih ฤetrdeset godina. U tom vremenskom periodu pojavila su se tekstilna vlakna sa specifฤnim strukturama i mehaniฤkim svojstvima. Vlakna koja su obiljeลพila i utjecala na novi naฤin proizvodnje 20. i 21. vijeka se nazivaju visokokvalitetna vlakna. To su vlakna koja su svojom strukturom dali bolji naฤin ลพivljenja, prilagodili se danaลกnjem vremenu, tehnologiji i proizvodnji. Pod visokovrijednim vlaknima se podrazuimjevaju ona razliฤitog sirovinskog porijekla koja su izraฤ‘ena pomoฤ‡u najsavremeniji tehnoloลกkih postupaka, koja ฤ‡e se moฤ‡i primjenjivati u arhitekturi, graditeljstvu, modi.

 

Utjecaj tekstilne tehnologije je vidljiv kroz radove brojni ahritekata, inลพenjera znanstvenika. Radovi se baziraju na upotrebi novih vrsta tehnologija na projektima kao ลกto su izgradnja cesta, zgrada, sportski stadiona. Znanstvenici, arhitekti i inลพenjeri pomoฤ‡u tehniฤkih i strukturalnih interesa grade stvaraju nova idejna rjeลกenja koja su postala njihova svakodnevnica. Posljednjih godina svjedoci smo novim idejni rjeลกenjima, konstrukcija od pneumatiฤnih struktura i oblika. Primjeri objekata koji su ukljuฤeni u nove tehnologije su Ptiฤje gnijezdo i Vodena kocka u Pekingu, napravljena za Olimpijske igre 2008.

 

Stadion Ptiฤje gnijezdo je neobiฤno arhitektonsko rjeลกenje arhitekta ลฝaka Hercoga i Pjera de Meurona. Konstrukcija stadiona je sastavljena od iskrivljenih, nepravilnih i nesimetriฤno ฤeliฤnih cijevi, zauzima povrลกinu od nevjerojatnih 258 hiljada ฤetvornih metara, ลกirok je 220, dugaฤak 330, a visok 69,2 metra. Nacionalni stadion Ptiฤje gnijezdo se sastoji od konstruktivnih elementa koji se meฤ‘usobno podupiru i stapaju u oblik koji podsjeฤ‡a na granฤice i mreลพu gnijezda. Projekt Ptiฤje gnijezdo je zamiลกljeno da odaje impresivan dojam sa svake udaljenosti, da pruลพi poseban utjecaj posjetiteljima koji hodaju kroz sam stadion.

 

Stadion Ptiฤje gnijezdo, Peking, Kina, 2008.
Stadion Ptiฤje gnijezdo, Peking, Kina, 2008.

 

Stadion Ptiฤje gnijezdo je ispunjen sa ETFE jastucima, oni ispunjavaju prostor izmeฤ‘u same konstrukcije stadiona, kao ลกto i same ptice ispunjavaju prostor izmeฤ‘u isprepletenih granฤica u gnijezdu. ETFE folija (Ethylene Tetra Flouro Etheylene) upotrebljava se kao komponenta sustava oblaganja. EFTE jastuci osiguravaju lagano, cjenovno uฤinkovito i geometrijski fleksibilno rjeลกenje s dobrim toplinskim karakteristikama i visokom prozirnoลกฤ‡u.

 

ETFE folija je floropolimer izuzetnih karakteristika: nizak koeficijent trenja, visoka otpornost na vremenske uslove, hemijske utjecaje i UV zraฤenje, zanemarljiva apsorpcija vlage, sadrลพi izvanredne karakteristike pri ekstremnim temperaturama, uz odliฤne vizuelne i estetske kvalitete. ETFE folija moลพe da se koristiti u jednom ili viลกe slojeva.

 

Pored stadiona Ptiฤje gnijezdo, za Olimpijske igre izgraฤ‘ena je i olimpijski centar za vodene sportove, poznatiji kao Nacionalni centar za vodene sportove, ili kao Vodena kocka. Vodena je kocka dugaฤka 177 metara, visoka 31 metar, a zauzima povrลกinu od 65 hiljada ฤetvornih metara. Vanjski zid zgrada je obloลพen u poluprozirnu konstrukciju koja nalikuje balonฤiฤ‡ima sapunice. Vodena kocka na sebi ima obloลพeno oko 1437 vodenih kocaka odnosno vodenihmjehura, koji su graฤ‘eni od ETFE jastuka. ETFE jastuci su graฤ‘eni od vrlo ฤvrstog i kvalitetnog materijala. To je najveฤ‡a graฤ‘evina na svijetu izgraฤ‘ena od tog materijala projektirana je tako da ลกtedi vodu i ลกtiti okoliลก. U svojim zidovima ima najsavremeniji sistem koji ima funkciju da prelama Sunฤeve zrake, sistem je osmiลกljen da ljeti hladi, a zimi zagrijava objekt.

 

Vodena kocka. Peking, Kina, 2008.
Vodena kocka. Peking, Kina, 2008.

 

 

Spoj mode i arhitekture na primjeru prodajnog mjesta (boutique)

 

Prodajni prostor je posljednja znaฤajna faza odjevnog dizajna, poฤevลกi od oblikovanja, proizvodnje, pa sve do kontakta s kupcem i same prodaje. Stoga je vaลพno osmisliti odgovarajuฤ‡i prostor u kojem ฤ‡e se odreฤ‘eni modni stil kvalitetno predstaviti, te proces kupnje uspjeลกno realizirati. Proteklih 200 godina vrh modnog svijeta od oglaลกivaฤa i urednika do dizajnera, bio je orijentiran upravo na odnos kupca i proizvoda u prodajnom prostoru. Jedan od kljuฤnih faktora opredjeljivanja potroลกaฤa da kupuje u odreฤ‘enom objektu jeste samo ureฤ‘enje prodajnog prostora. Potroลกaฤi vrlo ฤesto donose sud o prodajnom prostoru na osnovu njegovog izgleda. Prvi utisak koji stiฤe potencijalni kupac o prodajno prostoru jeste izlog, glavni ulaz i sama reklama tog brenda. Veoma vaลพnu ulogu da atraktivnije budu predstavljeni igraju unutraลกnjost i spoljaลกnost prodajnog prostora. Dizajn prodajnog prostora mora reflektovati personalnost i imidลพ koji od njega oฤekuje ciljna publika odnosno sam potroลกaฤ.

 

Louis Vuitton je svjetski poznati brend, poznat po svojoj posveฤ‡enosti modi, stilu ลพivota, kulturi, a povrh svega umjetnosti i arhitekturi. Njihov novi koncept trgovine je zamiลกljen je na jugoistoฤnom dijelu Azije. Flagship trgovina smjeลกtena je u Singapuru. Koncept trgovine napravljen je da djeluje kao galerija za LV proizvode, i da ostavlja dojam visoke mode i elegancije po kome je Louis Vuitton poznat.

 

Louis Vuitton, Singapur, 2011.
Louis Vuitton, Singapur, 2011.

 

Arhitekt Moshe Sadifie i modni dizajner Petar Marino stvorili su strukturu i interijer prodajnog prostora modne kuฤ‡e Louis Vuitton. Zgrada se sastoji od samostalne staklene strukture i Kristalnog paviljona koji se sastoji od ฤeliฤne strukture. The Crystal Pavilion je asimetriฤno uokvirena staklena zgrada, sa zakoลกenim uglovima fasade. Kombinacija zgrade sa lokacijom, nalazi se jedan stepen od ekvatora, tako da struktura zgrade prima sunce sa svih strana.

 

 

Nadalje, Prada Marfa je trajno instalirana skulptura umjetnika Elmgreena i Dragseta. Predstavlja luksuznu trgovinu smjeลกtenu usred pustinje, okruลพenu sa nekoliko kuฤ‡a i malim brojem ljudi kojima visoka moda zasigurno nije ลพivotna preokupacija. Skulptura je sagraฤ‘ena od ลพbuke, nepeฤene cigle, staklenih ploฤa, aluminijskog okvira, nefunkcionalnih vrata. Na fasadi se nalaze dva velika prozora, kroz koja su dostupna oku promatraฤa originalne Pradine torbe, cipele odabrane osobno od Miuccie Prade. Ovaj rad na kojem se nisu smjeli vrลกiti popravci, jer je vaลพna znaฤajka ovog projekta bio tok njegovog ลพivota, tj. propadanje u prirodnom pejzaลพu. Umjetnici su ovaj projekt nazvali pop-arhitektonski land art projekt.

 

Instalacija Prada Marfa, Texsas, 2005.
Instalacija Prada Marfa, Texsas, 2005.

 

Nov naฤin promiลกljanja o prodajnom prostora nije bio dobro prihvaฤ‡en u okruลพenju u kojem se naลกao. Unatoฤ neslavnom zavrลกetku projekta, rad predstavlja umjetniฤko djelo. Kroz praฤ‡enje propadanja objekta u pustinji, promatraฤ iz civilizacije prisiljen je preispitati prolaznost i ovisnost o trendovima. Pitanje mnogih medija je bilo da li je Prada Marfa trgovina? Sama instalacija ukazuje da se ne radi o klasiฤnoj trgovini veฤ‡ o utopijskom konceptu. Arhitekt Michael Elmgreen je rekao Prada Marfa je djelo koje predstavlja kritiku industriji luksuzne robe.

 

Arhitektonska zvijezda Rem Koolhas dizajnirao je objekat za modnu kuฤ‡u Prada koji se manifestira kao neboder. U arhitektonskom smislu objekat je napravljen sa nizom jednakih podnih ploฤa s potpuno jedinstvenim karakterom, naslagane jedne na druge i omotane neutralnom fasadom koja otkriva osjeฤ‡aj unutarnje razliฤitosti, a opet ne otkriva sve. Na taj naฤin osmiลกljenom fasadom javlja se potpuno novo stanje shoppinga: prisutnost dnevnog svijetla.

 

Prada San Francisco, 2000, sa osmiลกljenom fasadom se javlja novi pristup shoppinga
Prada San Francisco, 2000, sa osmiลกljenom fasadom se javlja novi pristup shoppinga

 

Oblikovanje enterijera i eksterijera za modnu kuฤ‡u Yohjija Yamamota na specifiฤan naฤin je postigao Junya Ishigami. Drastiฤna adaptacija stare zgrade ukljuฤuje brisanje boje sa fasade, dodavanje velikih prozora i rezanje zgrade na dva dijela. Jedan dio je osvijetljeni showroom, a drugi skladiลกte i ured. Na fasadi dominiraju prozori, a svjetlo unutar showrooma osvjetljava eksterijer, ulicu po noฤ‡i, dok preko dana postaje glatko zaoลกtren klin na rubu dviju ulica. Yamamotijevi radovi posloลพeni su na bijele linije (vjeลกalice) okruลพene pokojom nakupinom tkanine (garderobe). O odnosu arhitekture i mode a sa fokusom na prodajni trenutak, pisao je i zagrebaฤki arhitekta i teoretiฤar arhitekture Kreลกimir Rogina u svojoj knjizi Jutarnji ogledi o arhitekturi (Zagreb, godina izdavanja: 2004).

 

 

Junya Ishigami, Yohji Yamamoto New York Gansevoort street trgovina, 2008.
Junya Ishigami, Yohji Yamamoto New York Gansevoort street trgovina, 2008.

 

Prouฤavanjem raliฤitih faktora na relaciji odnosa arhitekture, mode i tekstila, uoฤava se tijesna i simbiotiฤke povezanosti. Razvojem nauke, kulture, umjetnosti, mode i arhitekture kao i tehnologije odijevanja i graditeljstva, doลกlo je do jaฤanja tih veza. Istovjetni koncepti, utilitarnost prema mjeri ฤovjeka i estetika kao odraz duha vremena uฤinile su modu i arhitekturu ฤesto nerazdvojim, tj. tijesno povezanim dizajnerskim disciplinama. Dakako taj odnos mijenjao je svoj oblik i bio je podloลพan stalnim promjenama ukusa i stila. ฤŒinjenica da je moda druga a arhitektura treฤ‡a ฤovjekova koลพa ukazuju na njihov humanistiฤki karakter. Intersekciju mode i arhitekture te njihovu meฤ‘usobnu interakciju interesantno je pratiti na njihovoj razliฤitosti. Dok je moda fluidna i neuhvatljiva a arhitektura statiฤna i ฤvrsta, taฤke na kojima se preklapaju postaju time znakovite i predmetom interdisciplinarnih analiza koje je potrebno produbljivati i ลกiriti.

 

Piลกe_Naฤ‘a ล ahinoviฤ‡

 

Zeen is a next generation WordPress theme. Itโ€™s powerful, beautifully designed and comes with everything you need to engage your visitors and increase conversions.