Ove godine je Pravni fakultet Sarajevo proslavio 75. rođendan. Od svog osnivanja, Pravni fakultet Sarajevo je prošao kroz više pravnih režima u skladu sa tadašnjim saveznim i republičkim zakonima o visokoškolskom obrazovanju. Za sve to vrijeme, ostao je samostalna javna ustanova čija je djelatnost vezana za organizovanje nastavnog, naučnoistraživačkog i stručnog rada. Ono po čemu je ova godina, osim što je jubilarna, posebnija od drugih je što prvi put u historiji Fakulteta, ali i u historiji Univerziteta u Sarajeva, u upravi fakulteta su sve žene.
s lijeva na desno – Iza Razija Mešanović, Amila Ždravlović, Vesna Lazić, Zinka Grbo, Amila Ferhatović i Edina Sudžuka / Pravni fakultet SarajevoOd vremena osnivanja na Pravnom fakultetu u Sarajevu bile su samo tri dekanice. Jedna od njih je dr. Zinka Grbo, ove godine imenovana. S njom u upravi Fakulteta sjede dr. Amila Ferhatović, prodekanica za nastavu i studentska pitanja, dr. Amila Ždralović, prodekanica za naučnoistraživački rad, dr. Edina Sudžuka, prodekanica za finansije, dr. iur. Iza Razija Mešević, prodekanica za međunarodnu saradnju i Vesna Lazić, MA iur, sekretarka fakulteta.
Upoznajte ih!
dr. Zinka Grbo, redovna profesorica, dekanica
Žene su danas u prilici da svojim djelovanjem u svim poljima doprinose demistificiranju predrasuda. Naučnici i naučnice imaju isti cilj i zadatak – doprinositi društvenom razvitku i trebaju se gradirati ravnopravno, po osnovu ostvarenih rezultata. U tom pravcu želim(o) biti jedinstveni uzor, kako studenticama, tako i studentima.
Pravo je fenomen(alno)! Izučavanje prava obuhvata historiju, kulturu, filozofiju, religiju, sociologiju, ekonomiju, diplomatiju, jezik, umjetnost… jed(i)na holistička i inkluzivna oblast.
Dekanica, dr. Zinka Grbo, redovna je profesorica na oblasti Trgovačkog prava. Najmlađa je, i treća dekanica, u 75 godina postojanja Fakulteta. Članica je Međunarodnog arbitražnog suda pri International Chamber of Commerce u Parizu ispred Bosne i Hercegovine.
Na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu diplomirala je 1999, a zatim je izabrana za asistenticu na predmetu Privredno pravo. Magistrirala je 2003. pri Centru za interdisciplinarne studije u Sarajevu na Evropskim pravnim studijama. U zvanje više asistentice izabrana je 2004. Doktorirala je 2007. na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu odbraniviši disertaciju Javne nabavke u uporednom pravu. Naredne godine postala je docentica, a 2013. vanredna profesorica. Redovna profesorica postala je prije dvije godine.
dr. Amila Ferhatović, vanredna profesorica, Prodekanica za nastavu i studentska pitanja
Volja da upišem pravo, vjerovatno, leži u činjenici da su svi društveni odnosi uređeni pravom, a moja potreba za savršenim skladom, uređenjem odnosa među ljudima, u društvu, procesima… vjerovatno je presudila.
A, poruka mladim ljudima: Snaga je u znanju. Najjači je onaj čovjek koji zna.
Dr. Amila Ferhatović je upisala Pravni fakultet zbog činjenice da su svi društveni odnosi uređeni pravom, a njena potreba za savršenim skladom, uređenjem odnosa među ljudima, u društvu, procesima, vjerovatno je presudila. Danas je vanredna profesorica Pravnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu na predmetima krivičnopravne naučne oblasti i prodekanica za nastavu i studentska pitanja. U maju ove godine postala je surodna članica Internacionalne akademije nauka i umjetnosti u Bosni i Hercegovini (IANUBIH). Kao autorica i ko-autorica objavila je pet univerzitetskih udžbenika i monografija i 25 naučnih i stručnih radova. Osim matičnog Pravnog fakulteta u Sarajevu, predaje i na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, a kao gostujuća profesorica predavala je na Pravnom fakultetu u Zagrebu i DePaul University u Chicagu.
Profesorica Ferhatović poznata je po brojnim naučnoistraživačkim studijskim boravcima u inostranstvu i svaki od njih je imao unaprijed određen cilj – proširiti specifična znanja iz krivičnopravne naučne oblasti. Dugogodišnja je edukatorica u Centru za edukaciju sudija i tužitelja i Policijskoj akademiji Federalnog ministarstva unutarnjih poslova. Tokom 2013. i 2014. godine bila je učesnica istraživačica u projektu Evropske komisije Strengthening NGO Capacity and Promoting Public Health and Human Rights oriented Drug Policy in South Eastern Europe – Drug Strategy and Drug Legislation in Bosnia and Herzegovina. U periodu od 2015. do 2018. godine bila je edukatorica na seminarima i učesnica istraživačica u projektu Jačanje lokalnih kapaciteta u Federaciji BiH u borbi protiv korupcije i teških oblika kriminala, putem oduzimanja imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom, finansiran od strane Ambasade Velike Britanije u BiH. Također, tokom 2018. i 2019. godine bila je edukatorica i učesnica u projektu Prošireno oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom u organizaciji Centra za edukaciju sudija i tužitelja, Centra za istraživanje politike suprotstavljanja kriminalu i Ministarstva pravosuđa SAD.
Članica je većeg broja domaćih i međunarodnih tijela iz oblasti krivičnog prava. Aktivno je uključena u rad različitih tijela i Komisija na Pravnom fakultetu. Pored fakultetskih, uključena je i u rad tijela drugih institucija. Aktivno govori engleski, njemački i turski jezik. Do sada je učestvovala na 26 međunarodnih i domaćih naučnih i stručnih skupova.
Naučni opus profesorice Ferhatović u početku je bio fokusiran na kriminalistiku i kriminologiju, da bi se rodila ljubav za općom problematikom materijalnog krivičnog prava, te je i doktorska disertacija iz te oblasti. Postdoktorski se usmjerava na specifične oblasti kao što su: oduzimanje nezakonito stečene imovine, medicinsko krivično pravo, korupcija, ekološki kriminal, sportsko pravo, govor mržnje. Razvijajući svoje naučno polje interesovanja, pored Medicinskog krivičnog prava, dala je odlučujući doprinos da se u naš nastavni plan i program po prvi puta uvede disciplina Oduzimanje nezakonito stečene imovine na II i III ciklusu studija.
Dr. Edina Sudžuka, vanredna profesorica, Prodekanica za finansije
Mladim pravnicima bih poručila da budu aktivni sudionici društvenog života, da svojim primjerom potiču i utiču na izgradnju građanske svijesti među sugrađanima, kolegama, poznanicima, prijateljima, srodnicima kako bi doprinijeli pravednijoj redistribuciji društvene moći koja se uspostavlja pravnim normama u različitim oblastima života, da ukazuju na značaj i svrsishodnost primjene pravnih normi i pravnu sigurnost, te da ukazuju na i djeluju protiv korupcije, izbjegavanja poreza, pranja novca i drugih delikata čije vršenje i nesankcioniranje urušava državu i njene institucije, smanjuje javne prihode i javna dobra i efikasnost javnog sektora, a sve nas udaljava od blagostanja.
Studentima i mladima bih poručila da budu otvoreni prema sticanju potrebnih znanja, kompetencija i osposobljavanju unutar i izvan oblasti za koju se opredijele i da kontinuirano rade na sticanju novih znanja i vještina kojima će izgraditi vlastito samopouzdanje i razvijati svoje intelektualne potencijale i, u konačnici, biti konkurentni na tržištu rada, jer smatram da je takav pristup osnova za stvaranje “društva znanja” u kojem treba da žive, rade, grade dom i porodicu i koje trebaju ustupiti budućim generacijama … baštineći pri tom civilizacijske tečevine i dosadašnji sistem vrijednosti, i usvajajući nove vrijednosti koje (do)nosi globalizacija ukoliko one počivaju na kvalitetu, vrlinama, poštovanju, fer i korektnom odnosu prema i komunikaciji s drugima, toleranciji.
Dr. Edina Sudžuka je rođena u Sarajevu, gdje je završila sve cikluse obrazovanja uključujući prvi ciklus studija na Univerzitetu u Sarajevu – Pravni fakultet Sarajevo 22/23. godini, nakon čega je izabrana za asistenticu na, tada nastavnom predmetu, kasnije naučnoj oblasti Finansijsko pravo; Stepen magistra ekonomskih nauka stekla je na Ekonomskom fakultetu, a doktorice pravnih nauka, Pravni fakultet Sarajevo. Postiplomski studij iz Međunarodnih odnosa i ekonomske diplomatije pohađala je radi osobnog interesovanja prije deset godina i preostao je još jedan ispit i teza. Od studijskih boravaka najznačajnijim smatram JFD Program tokom kojeg je boravila na Pravnom fakultetu Kanzas Univerziteta u SAD.
Pravni fakultet Sarajevo upisala je u zimu 1992/93, a do opredjeljenja za studiranje prava je došlo iz sasvim drugačijih razloga u odnosu na generacije prije i nekoliko godina poslije. Opkoljeno Sarajevo, građani na meti snajperista na svim većim raskrsnicama, kao što je bila i raskrsnica na Marijinom Dvoru preko koje je morala pretrčavati da iz centra dođe do Filozofskog fakulteta, želja joj je bila da studira Psihologiju. Studirati Pravo, tada se činilo kao racionalan izbor, jer je zgrada Pravnog fakulteta bila najbliža, svega nekoliko ulica od kuće, uz najmanju izloženost i rizik za život. Mladalački optimizam održavao je nadu da će to biti samo privremeno ili prelazno rješenje i čim se steknu uvjeti, mislila je i željela upisati studij Psihologije. Nakon završene druge godine Pravnog fakulteta već počinje razmišljati o postdiplomskom studiju iz pravnih nauka ili prava i ekonomije i tada je postalo jasno da će njeno životno opredjeljenje biti neodvojivo od prava.
Kada je riječ o hobijima, Edinina radoznalost i istraživački duh tražili su put ka aktivnostima koje će je uspjeti zadržati, krajne utočište u slobodno vrijeme našla je na golf terenu i u Golf klubu Sarajevo gdje danas najradije provodi slobodne sate u igri i druženju, te organiziranju i poticanju žena na upoznavanje sa golfom, osnovama ovog sporta, izvođenje udaraca koji su sastavnice igre te upoznavanju VF golf terena nadomak Sarajeva što se redovno završava druženjem u restoranu GK Sarajevo.
Dr. Amila Ždravlović, vanredna profesorica, Prodekanica za naučnoistraživački rad
Ako ukratko trebam opisati sebe, onda ću jednostavno na prvo mjesto staviti to da sam feministkinja, a tek onda dodati i to da sam završila studije filozofije i sociologije.
Dr. Amila Ždravlović je Studije filozofije i sociologije završila na Filozofskom fakultetu, magistrirala i doktorirala iz oblasti sociologije na Fakultetu političkih nauka, a radi na Pravnom fakultetu. Uže područje onoga čime se bavi je sociologija prava – sociološka disciplina koja se nalazi u nelagodnoj poziciji i u odnosu na sociologiju i u odnosu na pravo. S jedne strane sociologija uopšteno govoreći pokazuje premalo interesa za pravo, a pravo ga sagledava isključivo u dogmatsko-normativnim dimenzijama. Uz sve ove opšte nelagode, u analizama društvene stvarnosti prava, kako u nastavnom, tako i u naučno-istraživačkom radu, uvijek zauzima feminističke pozicije. Posljednjih nekoliko godina posebno je fokusirana na empirijska istraživanja, što je odraz nastojanja da intenzivno teorijsko bavljenje temama pravde i pravednosti sada i pragmatički promišlja i usmjerava.
Objavila je knjigu Teorijski sporovi o pravdi: Liberalne perapktive i odgovor na kritike (Pravni fakultet Sarajevo, 2021); u koatorstvu pet publikacija (Stanje ravnopravnosti spolova – Efekti implementacije Gender akciolog plana BiH na lokalnom nivou u šest odabranih zajednica, Jednoroditeljske porodice – Mapiranje prava i potreba samostalnih roditelja/ki na području općine Centar Sarajevo, Aktivizmi s margina: procjena kapaciteta deset odabranih ženskih organizacija, Žene u institucijama marionete zakonske kvote, Građani/ke u kolektivističkoj ideologiji: Sociološko-pravna analiza položaja Ostalih u Bosni i Hercegovini), te više od pedeset radova u časopisima i zbornicima. Naučno-istraživački rad, a posebno ovaj posljednjih godina intenzivno orijentisan ka emprijskim istraživanjima, značajno obogaćuje sferu društvenog života, te joj ne pada teško to brisanje granice između radnog i slobodnog vremena.
Dr. iur. Iza Razija Mešević, vanredna profesorica na naučnoj oblasti Pravo intelektualnog vlasništva, Prodekanica za međunarodnu saradnju
Sasvim iskreno, prošlo je puno vremena da bih se sjećala zašto sam baš upisala pravo, ali sa sigurnošću znam zašto sam ostala u pravu – jer sam na IV godini studija otkrila pravo intelektualnog vlasništva i zaljubila se u tu pravnu oblast, zato što u sebi objedinjuje mnoštvo tema, koje me zanimaju (umjetnost, ekonomija, tehnologija i sl.).
Budućim pravnicima bih savjetovala da ostanu radoznali i da njeguju svoju kreativnost. Pravo je kao živi organizam – kontinuirano se mijenja i prilagođava trenutnim društvenim, ekonomskim i političkim uslovima. To zahtijeva od nas koji se njim bavimo da držimo korak, a posebno da imamo “otvoren um” i da primjenjujemo pravo u duhu vremena i okolnosti u kojem živimo.
Osnovnu i srednju školu je završila u BiH, Hrvatskoj i Njemačkoj. Diplomirala je na Pravnom fakultetu u Sarajevu, na kojem je i magistrirala. Doktorirala je na Pravnom fakultetu Ludwig Maximilian univerziteta u Minehnu. Nakon studija je obavljala pripravnički staž u advokatskoj kancelariji i ima položen pravosudni ispit. Višestruka je stipendistica Max-Planck instituta za inovacije i konkurenciju u Minhenu i autorica velikog broja naučnih i stručnih članaka, te dvije monografije iz oblasti prava intelektualnog vlasništva. Stalna je edukatorica Centra za edukaciju sudija i tužilaca BiH, TEDx govornica. Na zaštiti i ostvarivanju prava intelektualnog vlasništva sarađuje sa Tužilaštvom BiH i organizacijama za kolektivno ostvarivanje autorskog i srodnih prava u BiH, te savjetuje i privatne kompanije koje žele maksimalno iskoristiti svoj intelektualni kapital.
Velika je ljubiteljica audiovizuelne umjetnosti, sesija joge će joj u pravilu popraviti i najteži dan, kuhanje i aranžiranje hrane joj je istinsko zadovoljstvo, i tada joj na um padaju najbolje ideje, a putovanja, pa čak i poslovna, prepuna obaveza, joj daju novu energiju.
Vesna Lazić, MA iur, sekretarka Pravnog fakulteta
Pravo je oduvijek bila moja ljubav. Željela sam pomiriti dužnost sa uživanjem i uživati u onome što radim. A živjeti sa pravom je jednostavno ljubav. Mladim ljudima na putu da postanu pravnici ili onima koji to već jesu bih poručila da idu svojom putanjom, ne slušaju nikoga ko ih sa te putanje pokuša skrenuti. Svi mi ćemo naći mjesto pod zvjezdanim pravnim nebom, samo ukoliko istinski vjerujemo u ono čemu težimo. Ne, nije kliše.
Rođena 15.9.1991. godine u Sarajevu. Nakon okončanja dodiplomskog studija prava 2014. upisuje i završava postdiplomske studije na smjeru Građansko pravo. Doktorske studije upisuje 2017, koje privodi kraju radeći na izradi teze iz uže naučne oblasti Obligaciono pravo. Iste godine polaže i pravosudni ispit pri Ministarstvu pravde BiH. Advokatski ispit polaže 2018. Dupla je dobitnica Zlatne značke Univerziteta u Sarajevu za I i II ciklus studija.
Radila u advokaturi od 2014. godine obavljajući poslove advokatske pripravnice, advokatske saradnice i samostalne advokatice. Od januara 2021. dio je Uprave najstarije visokoškolske ustanove u BiH: Univerziteta u Sarajevu-Pravnog fakulteta.
Slobodno vrijeme volim ispunjavati bavljenjem nekom aktivnošću poput trčanja, planinarenja i treninga snage. Iza sebe ima četiri istrčana polumaratona (Sarajevo 2x, Split, Zagreb) i desetke trka. Osvojila je mnogo vrhova naših lijepih BiH i CG planina i pregršt divnih poznanstava.