Rodno mjesto najveฤih tajni u historiji ฤovjeฤanstva. Nepresuลกni izvor teorija zavjera. Drลพava kojoj pripada najviลกe prefiksa ”naj”. Drลพava kojoj pripada najviลกe odrednica ”jedina” i ”samo”.
Najmanja na svijetu. Njena ลพeljeznica je najmanja. Ima najmanje stanovika, ali najveฤu stopu pismenosti. Njena dijaspora je najmanja. Stopa kriminaliteta najveฤa. Ima najveฤu katoliฤku crkvu. Jedina je kompletna pod zaลกtitom UNESCO-a. Jedina nema vladu. Samo ovdje drลพavljanstvo nije zagarantovano roฤenjem. Samo ovdje nema obaveznog poreza. Jedina je sa 100 posto urbanim podruฤjem. Samo ovdje nijedan jezik po zakonu nije zvaniฤni. Samo su ovdje bankomati na latinskom jeziku. Jedina ova drลพava nema organizovanu diplomatsku sluลพbu. Samo ovdje nema predizbornih kampanja. Jedina drลพava bez ikakvih prirodnih resursa. Samo ovdje nema nikakvih agrikulturnih aktivnosti. Jedina je ovo drลพava u koju se stiลพe jednom ulicom. Samo ovu drลพavu u potpunosti opasava jedan grad. Ovo je jedina drลพava koja naveฤer zakljuฤava svoja vrata.
Da.
Rijeฤ je o 85 godina starom Vatikanu, nazvanom po rimskom brdu Monte Vaticano.
Iako nema ni hiljadu stanovnika, Vatikan ima viลกe od 2.000 uposlenika. Ima svoju zastavu, grb, sud, telefonski sistem, astronomsku opservatoriju, radio i TV stanicu, novine, poลกtu, ลพeljeznicu, zatvor, bolnicu i bankovni sistem. Vojsku nema, a ฤuvana je najbolje. Niลกta ne proizvodi niti izvozi, ali novca joj ne nedostaje. Iako nema ni kvadratni kilometar ukupne povrลกine, ova je drลพava epicentar svjetskih zbivanja kroz stoljeฤa.
10 godina za vjeฤnu slavu
U ovu se drลพavu stiลพe Ulicom pomiranja (Via della Conciliazione), koju je u ฤast pomirenja Italije i Vatikana dao sagraditi Benito Mussolini. Pruลพa se od rijeke Tiber i Anฤeoske palaฤe do Trga sv. Petra (Piazza San Pietro), koji je priฤa za sebe. Prostranstvo umjetnosti arhitekture projektirao je slavni Lorenzo Bernini. Impozantni projekt dovrลกen je u svega 10 godina. Trg sv. Petra okruลพuju kolonade sastavljene od 284 dorska stuba poredana u ฤetiri reda. Na stubovima je 140 statua svetaca. Centralni dio trga zauzima 25 metara visok egipatski obelisk, koji potjeฤe iz 13 stoljeฤa pr.n.e. Dvije su taฤke posebno oznaฤene kod obeliska โ one sa kojih ฤetiri reda stubova izgledaju kao jedan. Te su taฤke oznaฤene bijelim mermernim ploฤama na kojima piลกe Centro del Collonato. Obelisk je okruลพen fontanama. Prvo je napravljena Madernova fontana, da bi se na drugoj strani izgradila njezina kopija kako ne bi bila naruลกena simetrija trga.
Habemus Papam!
Sa Trga sv. Petra ulazi se u najistaknutije mjesto Vatikana, ujedno i najsvetije za katolike โ Baziliku sv. Petra. U njoj je grobnica sv. Petra, prvog pape i velikog katoliฤkog muฤenika. Graฤena je razliฤitim intenzitetom doslovno stotinama godina. Iako zapoฤeta u ฤetvrtom, konaฤno je dovrลกena u 16. stoljeฤu. S obzirom na to da je umro ubrzo nakon zapoฤinjanja radova na bazilici, Bramantea se cijeni kao autora idejnog rjeลกenja. Nakon njegove smrti rad su nastavili mnogi veliki umjetnici: Rafael koji je zavrลกio prekrasne freske, Michelangelo koji projektirao je impresivnu kupolu, dok je Maderno svoj peฤat stavio na proฤelje.
Ulaz u baziliku ฤini pet vrata: Vrata smrti, Bronzana vrata, Sveta vrata, Vrata dobra i zla i Vrata svetih sakramenata. Najvaลพnija su Sveta vrata koja su zazidana, a papa ih otvara samo za vrijeme Svete godine. Iznad glavnog ulaza je Loลพa blagoslova, mjesto odakle se proglaลกava izbor novog pape rijeฤima Habemus Papam i odakle papa daje svoj Urbi et orbi.
Na podu koji spaja ulaz u crkvu s oltarom po veliฤini su popisane sve crkve svijeta. Naravno, ova โ koja moลพe primiti istovremeno 60.000 ljudi, na ฤelu je popisa. Njena unutraลกnjost je impozantna, koja vam odmah objaลกnjava i zaลกto se na njoj radilo stotinama godina. Oko 450 statua, 500 stubova i 50 oltara krasi baziliku, te 39 niลกa u kojima su statue svetaca i svetica โ osnivaฤa vjerskih redova.
Dominantan je Bronฤani baldahin. Za ovo 29 metara visoko zdanje, ujedno najveฤe bronฤano umjetniฤko djelo na svijetu, zasluลพan je Bernini. Ispod baldahina je papinski Glavni oltar i grobnica sv. Petra. U ovoj bazilici je i slavna Michelangelova Pietร , zavrลกena 1499. kada je umjetnik imao svega 25 godina. Ime Pietร se odnosi na zajedniฤki tip vjerske kompozicije. Ovo je najฤuveniji primjer. Predstavlja Bogorodicu kako sjedi s mrtvim sinom u krilu, izvuฤena iz narativnih scena oplakivanja nakon Isusove smrti. Zamiลกljena je da izazove posmatraฤeve pokajniฤke molitve za grijehe koji su iziskivali Isusovu ลพrtvu. Stoga, ovdje su trnci kroz cijelo tijelo apsolutno neizbjeลพni i istovremeno potpuno oฤekivani, jer u neopisivo akustiฤnom prostoru osjeฤate uzdah svakog posjetioca. Nerijetko i plaฤ.
Tu je i bronฤana statua sv. Petra iz 13. stoljeฤa koju nazivaju i Crni papa. Predmet je velikog poลกtovanja hodoฤasnika, koji dolaze poljubiti stopalo sv. Petra i time iskazati svoju poniznost, oduลพivลกi mu se za poniznost koju je on pokazao za Isusa.
Do kupole, sa koje se pruลพa jedan od najljepลกih pogleda na svijetu, vode ฤak 323 stepenice. Nju je Bramante osmislio po uzoru na Pantenon. Meฤutim, najznaฤajniji trag je ostavio Michelangelo, koji je podigao i proลกirio. Na dijelu svoda izmeฤu lukova su ฤetiri medaljona preฤnika 8 metara, gdje su u mozaiku prikazani evangelisti. Iznad je ฤuveni natpis na latinskom kojim Krist osniva crkvu: Ti si Stijena i na toj stijenu sagradit ฤu crkvu svoju. Dajem ti kljuฤeve Kraljevstva nebeskog.
Uspon na ovu magiฤnu kupolu je moguฤ svaki dan, izuzev Boลพiฤa i Uskrsa.
Zanimljivo je da Bazilika sv. Petra nije papina katedrala. S obzirom da je papa ujedno i biskup Rima, njegova je katedrala bazilika sv. Ivana Lateranskog.
Riznica blaga svijeta
Nakon bazilike, put vas neizostavno mora odvesti u najvrednije muzeje svijeta, pomno ureฤene vrtove i neprocjenjive kripte.ย Smjeลกteni u Apostolskoj palaฤi, Vatikanski muzeji su ฤuvari najvrednije zbirke umjetnina na svijetu. Sastoje se od ลกest cjelina: Egipatskog i Etruลกฤanskog muzeja, Sikstinske kapele, Rafaelovih stanci, Pinakoteke i Etnoloลกkog muzeja.
ฤak ubrzano razgledavanje 1.400 soba Vatikanskog muzeja bi vam moglo oduzeti dva do tri dana. Ukupna duลพina hodnika je 14,5 kilometara. Kad bi pred svakom umjetninom stali samo jedan minut, trebale bi nam ukupno 4 godine da pogledamo ama baลก svaku.
Kad doฤete do dijela Vatikanske biblioteke, potpuno besvjesno usporavate disanje, kao da osjetite nadnaravni strah da dahom ne oลกtetite neko od najvrednijih blaga svijeta. Ova biblioteka baลกtini impresivnih 75.000 bibliografskih i rukopisnih rariteta. Meฤu njima je rukom pisana Biblija iz 4. stoljeฤa, Procopiusova Tajna povijest, originalna Vergilijeva djela, Evanฤelje po Mateju iz 6. stoljeฤa, jedan dio Cicerenovog djela De Repubblica, kao i zbirka drevnih freski u kojoj se istiฤe Aldobrandinsko vjenฤanje, koje opisuje pripreme za vjenฤanje Roksane i Aleksandra Velikog.
Nedjeljom su Vatikanski muzeji zatvoreni, osim zadnje nedjelje u mjesecu.
Veliฤanstveno, neponovljivo i maestralno
Kad proฤete sve pobrojane dvorane muzeja, stiลพete do veliฤanstvene Sikstinske kapele. Sagraฤena je krajem 15. stoljeฤa po nalogu pape Siksta IV, a djelo je arhitekte Giovani de’ Dolcija. Papa je oslikavanje kapele povjerio najboljim slikarima svoga doba, kao ลกto su Perugino, Botticelli, Ghirlandaio i Cosimo Roselli. Sikstina kapela je najbolji odraz simbioze boลพanske snage i ljudske kreativnosti, ฤiji se vrhunac ogleda u impresivnom svodu Sikstinske kapele. Oslikao ga je Michelangelo.
Iako je s nezadovoljstvom prihvatio nagodbu s Julijanom II da naslika freske, posao je zavrลกio u samo 4 godine. Ni viลกe od 500 godina kasnie nije sasvim jasno kako je to uฤinio. Svaki lik je prvo slikao na papiru, pa onda na svodu. Veฤinu posla zavrลกio je leลพeฤi na skeli. Dan i noฤ. Slikarskim umijeฤem pobijedio je zakone fizike. Dvadesetak godina kasnije na zidu iza oltara naslikao je Posljednji sud โ ujedno naslikavลกi i svoj lik u vjeฤnosti. Do danas je to nedvojbeno najveliฤanstvenije, neponovljivo, maestralno i nepobijeฤeno umjetniฤko djelo.
Iako historijski dokumenti sadrลพe tvrdnje da je genijalac Michelangelo jedva pristao raditi na Siktinskoj kapeli, rad na njenom svodu svijetu je pokazao da je Michelangelo i revolucionarni arhitekt. Kao niko prije njega, a teลกko i poslije, Michelangelo je spojio slikarstvo, kiparstvo i arhitekturu.
Ova se riznica svijeta za oฤi javnosti zatvara samo u vrijeme odrลพavanja konklava. Moลพda najveฤi razlog ลกto je baลก ona izabrana za mjesto odrลพavanja najtajnijeg izbora na svijetu, jeste njena kompaktna i utvrฤena arhitektura. Tradicija je da se rezultat svakog glasanja kardinala objavljuje vanjskom svijetu dimom nastalim spaljivanjem listiฤa kojima se biralo. Ako papa nije izabran iz kapele se puลกta crni dim, dok se sretna vijest o izboru novog pape svijetu objavljuje simboliฤnim bijelim dimom.
Hvala, Zec!
U dio impresivne svjetske historije, odnedavno je utkano i ime Bosne i Hercegovine – zahvaljujuฤi maestralnom Safetu Zecu. Naime, 27. septembar 2014. ostat ฤe upisan kao datum kada je nakon ฤetiri stoljeฤa upraลพnjeno mjesto u centralnoj rimskoj isusovaฤkoj crkvi, kapeli Della Passione, na 200 godina isusovaฤkog reda, popunjeno djelom Skidanje Isusa s kriลพa velikog bh. umjetnika Safeta Zeca. Impresivno djelo visine 3 i ลกirine 2 metra predstavio je liฤno papa Franjo. Zec je ovaj komadiฤ historije stvarao u svom poฤiteljskom i venecijanskom ateljeu. Do 17. stoljeฤa u centralnoj isusovaฤkoj crkvi stajala je slika La Pieta italijanskog renesansnog slikara Scipione Pulzone de Gaeta, koja je trenutno u Metropoliten muzeju u New Yorku.
Tajnije od tajnijeg
Nakon ลกto je u 17. stoljeฤu Vatikanski arhiv odvojen od Vatikanske biblioteke, nedvojbeno je postao najtajnije mjesto na svijetu. Ljubitelji svjetskih tajni skloni su reฤi da ne postoji iole znaฤajnija liฤnost od postanka svijeta, a da Vatinski arhiv nema bar jedan tajni spis o njoj. Ljubomorno ฤuvani epicentar moฤi svijeta ima 85 kilometara polica i smatra se jednim od najvaลพnijih svjetskih srediลกta za historijska istraลพivanja, jer sadrลพi desetke miliona raznih dokumenata.
Papa Lav XIII arhiv je otvorio za javnost. Naravno, ne u potpunosti. Odluฤeno je da se kroz decenije pomjeraju granica skidanja tajnosti s dokumenata iz odreฤenih perioda. Svaki papa odreฤuje period iz kojeg se moลพe pristupati dokumentima. Sada se, prema odluci Benedikta XVI ne moลพe do pisanih svjedoฤanstava svjeลพijih od 1939. godine. Naravno, uz izuzetke.
Takav jedan se dogodio prije dvije godine, kada je viลกe od 100 originalnih dokumenata neprocjenjive vrijednosti, ฤetiri stoljeฤa ฤuvanih u najveฤoj tajnosti, uฤinjeno dostupnim javnosti. Nakratko โ tokom revolucionarne izloลพbe Svjetlo u tajnama โ razotkrivanje tajnog vatikanskog arhiva, upriliฤenom povodom 400. godiลกnjiice osnivanja arhiva u sadaลกnjem obliku.
Dokumenti koji su izazvali svjetsku pomutnju jesu oni o nevjerovatnim zbivanjima i procesima Galileo Galileju i vitezima templarima.
Naime, 22.6.1663. Galilio Galilei je pod pritiskom crkvenih vlasti potpisao da poriฤe svoja uvjerenja da je Sunce centar svemira, zbog kojih je i osuฤen. Dokument otkriva da je vremeลกni Galileo, kako bi izbjegao lomaฤu, prihvatio arbituru. Stoji da je kleknuo pred suce, u lijevoj ruci drลพao upaljenu svijeฤu, a desna ruka mu je bila na Svetom pismu. Tri stotine pedeset devet godina kasnije, svijet i crkva ispravljaju nepravdu odlukom pape Ivana Pavla II, koji je zatraลพio oprost i ukinuo ondaลกnju inkvizicijsku presudu.
Gotovo nevjerovatno izgleda 60 metara dug spis sa suฤenja vitezovima templarima iz 1308. godine, koji iznosi svjedoฤenja templara koji su preลพivjeli svekolika muฤenja.
Jedan od zanimljivijih eksponata je pismo koje je Maria Stuart, vladarica ล kotske napisala na francuskom jeziku papi Sikstu V nekoliko sedmica prije smaknuฤa zbog navodnog uฤeลกฤa u zavjeri za ubistvo Elizabethe I.
Tu je i glasovita peticija koju su potpisala 83 engleska lorda i uglednika kojom mole papu da poniลกti brak Henrika VIII i Katarine Aragonske.
Ovo je vjerovatno i posljednji put da su baลก ovi dokumenti napustili sigurnost vatikanske Apostolske palaฤe i strogo ฤuvanog podzemnog spremiลกta. Svi dokumenti nose oznaku Archivio Segreto Vaticano (Tajni vatikanski arhiv). Zvaniฤni Vatikan tvrdi da se rijeฤ secretum odnosi na izvorno latinsko znaฤenje koje je taฤnije prevesti kao privatni, jer je rijeฤ, kako kaลพu, o privatnom papinskom arhivu.
Zakljuฤa(k)j!
Prema jaฤini uticaja koji ima u svijetu, Vatikan je sve samo ne mala drลพava. Dok je svijeta, bit ฤe i njegovih tajni. I dalje ฤe se na kaลกiฤicu otkrivati da se u ovoj taฤki svemira krojila historija, odluฤivalo o malima i velikima, crtale karte svijeta, zakljuฤavale najveฤe tajne.
Na Planeti koja se ipak okreฤe oko Sunca, samo je jedna Drลพava koja se noฤu zakljuฤava. Ne bez razloga.
piลกe_Mersiha Novaliฤ