FBL MAGAZINE — 13 Years of Aesthetics | Sarajevo • Mannheim
Panorama Sarajeva s Baščaršijom u večernjim satima

Vodič kroz Sarajevo za vrijeme Sarajevo Film Festivala: Koje filmove pogledati, gdje popiti kafu i kako doživjeti grad

Release Date
07/08/2026
piše
redakcija FBL
naslovna fotografija
Besima Svraka / FBL

Postoji nekoliko dana u godini kada Sarajevo prestaje funkcionirati kao grad u uobičajenom smislu te riječi. Ulice postaju predvorja kina, kafane i terase produžetak festivalskih razgovora, a put između dvije projekcije često se pretvori u najbolji dio dana. Sarajevo Film Festival upravo je takav trenutak.

Od 14. do 21. augusta 2026. godine, Sarajevo će ugostiti 32. izdanje festivala koji je od ratnog kulturnog otpora izrastao u jedno od najvažnijih mjesta susreta regionalne i evropske kinematografije. Festival danas nije samo osam dana filmova. On je ritam cijelog grada, prva jutarnja kafa na Baščaršiji, gužva pred Narodnim pozorištem, razgovori autora i autorica i publike, projekcije pod otvorenim nebom, izložbe, improvizovani susreti, večere koje kasne i noći koje se nastavljaju dugo nakon posljednje filmske špice.

Upravo zato vrijedi barem jednom tokom sedmice doći na Festivalski trg i bez ulaznice za film. Tu se najlakše razumije druga, manje formalna strana Festivala. U nekoliko stotina metara susreću se studenti/ice filma, novinari/ke, glumci/ice, producenti/ice, reditelji/ice, gosti i gošće CineLinka i Talents Sarajeva, ali i ljudi koji su jednostavno došli popiti kafu i vidjeti šta se događa.

Predstavljamo mini vodič kroz Sarajevo za vrijeme Festivala, šta pogledati, gdje zastati, koje razgovore ne propustiti i kako uhvatiti onu specifičnu atmosferu zbog koje se mnogi gosti u grad vraćaju iz godine u godinu.

Crveni tepih Sarajevo Film Festivala ispred Narodnog pozorišta u Sarajevu
Crveni tepih Sarajevo Film Festivala ispred Narodnog pozorišta u Sarajevu / foto_FBL

Osnovne informacije o Sarajevo Film Festivalu

Festival traje od 14. do 21. augusta 2026., iako filmski program tradicionalno kreće već večer ranije, 13. augusta. Otvara ga Očevina (Fatherland) Pawła Pawlikowskog, dobitnika nagrade za režiju u Cannesu, priča o piscu Thomasu Mannu i njegovoj kćerki Eriki, smještena u ljeto 1949. godine. Zatvaranje je rezervisano za 21. august i restauriranu verziju Oscarom nagrađene Ničije zemlje Danisa Tanovića, povodom 25 godina od nastanka filma.

Ceremoniju otvaranja vodi glumac Kerim Čutuna, a program se ove godine odvija na više od deset lokacija širom grada, uz prateći online program.

Kerim Čutuna vodit će ceremoniju otvaranja 32. Sarajevo Film Festivala, koji se održava od 14. do 21. augusta 2026. godine.
Kerim Čutuna / foto_SFF

Dobitnici i dobitnica Počasnog Srca Sarajeva na Sarajevo Film Festivalu

Ovogodišnje izdanje u grad dovodi nekoliko krupnih imena svjetske kinematografije. Emily Watson dolazi kao predsjednica žirija Takmičarskog programa za igrani film i dobitnica Počasnog srca Sarajeva. Asghar Farhadi, iranski reditelj i scenarista, prima isto priznanje uz retrospektivu svojih filmova u sklopu programa Tribute to. Diego Luna dobija Počasno srce Sarajeva za izuzetnu karijeru i neizbrisiv doprinos filmu, uz prikazivanje njegovog novog filma Ashes i masterclass. Woody Harrelson stiže sa istim priznanjem, a uz njega se prikazuje i Dobrodošli u Sarajevo (Michael Winterbottom, 1997), film o ratu u Bosni sredinom devedesetih, u kojem je i sam glumio. Počasno srce Sarajeva ove godine pripada i bh. glumcu Emiru Hadžihafizbegoviću.

Filmski vodič: Šta obavezno pogledati

Takmičarski program ove godine broji 51 film u konkurenciji za Srce Sarajeva, plus jedan izvan konkurencije, odabranih iz 1.215 prijavljenih ostvarenja: 21 svjetska, šest međunarodnih, jedna evropska i 23 regionalne premijere.

Kako smo spomenuli, Festival otvara Fatherland Pawła Pawlikowskog, a zatvara ga Ničija zemlja Danisa Tanovića. Obavezno pogledati oba filma. Publici preporučujemo i Ashes, novi film Diega Lune o bratu i sestri na putu iz Meksika u Madrid, te spomenuti Dobrodošli u Sarajevo Michaela Winterbottoma, prikazan povodom dodjele Počasnog srca Sarajeva Woodyju Harrelsonu.

Preporuka: Takmičarski program — Igrani film

Ako planirate pogledati nekoliko igranih filmova na ovogodišnjem Sarajevo Film Festivalu, ovo su naslovi koji se posebno izdvajaju. Neki dolaze s najprestižnijih svjetskih festivala poput Cannesa i Locarna, dok će drugi upravo u Sarajevu imati svoje svjetske premijere. Zajedničko im je da iza njih stoje afirmirani autori/ice ili vrlo zanimljivi debitanti/ice, zbog čega se već sada ubrajaju među najzanimljivije filmove festivalskog programa.

Everything That’s Wrong With You slovenske rediteljice Urše Menart ima svjetsku premijeru na Sarajevo Film Festivalu. Film prati ženu koja nakon majčine smrti započinje online odnos s medicinskom sestrom u Njemačkoj. Menart je već pokazala izniman osjećaj za intimne i životne priče filmom My Last Year as a Loser, pa se i od ovog naslova mnogo očekuje.

Everytime austrijske rediteljice Sandre Wollner u Sarajevo dolazi nakon premijere u Cannesu, gdje je prikazan u programu Un Certain Regard. Wollner već godinama gradi reputaciju jedne od najzanimljivijih evropskih autorica, pa je ovo jedan od filmova s najjačim festivalskim pedigreom u programu.

You Don’t Belong Here rumunskog reditelja Florina Șerbana prije Sarajeva imao je međunarodnu premijeru na Locarno Film Festivalu. Sam odabir u Locarnu govori da je riječ o filmu koji je već prošao vrlo zahtjevnu međunarodnu selekciju.

17 makedonske rediteljice Kosare Mitić u Sarajevo dolazi kao jedan od zapaženijih debitantskih filmova u regionalnoj konkurenciji. Mlada autorica već privlači pažnju svojim autorskim pristupom, pa bi ovo mogao biti jedan od ugodnijih festivalskih otkrića.

Preporuka: Takmičarski program — Dokumentarni film

Programerica Rada Šešić je od 305 prijava odabrala 22 naslova, s naglaskom na politički angažiranim, intimnim pričama.

Bear With Me bugarskog reditelja Martina Genovskog ima svjetsku premijeru na Sarajevo Film Festivalu. Neobičan dokumentarac prati posljednju cirkusku trenericu divljih medvjeda u Europi i njen odnos s medvjedicom Natashom. Zvuči kao emotivna priča o čovjeku, životinjama i kraju jedne tradicije, s puno arhivskog materijala.

Dobri ljudi reditelja Milcha Manchevskog također imaju svjetsku premijeru u Sarajevu. Manchevski je jedan od najuglednijih balkanskih autora (Before the Rain osvojio je Zlatnog lava u Veneciji), pa njegov novi film već ulazi među favorite festivala. Inspiriran je tragedijom u Kočanima i bavi se ljudskom solidarnošću u kriznim trenucima.

– The Balkan Cowboy hrvatsko-irske autorice Dragane Jurišić ima svjetsku premijeru na SFF-u. Jurišić je međunarodno priznata fotografkinja, pa se očekuje izrazito snažan vizualni stil. Film se već ističe kao jedan od intrigantnijih naslova ovogodišnjeg programa.

Open Air program: Filmovi pod zvijezdama

Za atmosferu pod zvijezdama posebno vrijedi izdvojiti Open Air, koji tradicionalno donosi neke od najzapaženijih filmova godine nakon premijera na najvećim svjetskim festivalima.

– Minotaur Andreja Zvjaginceva, dobitnik Grand Prixa u Cannesu, jedan je od najiščekivanijih evropskih filmova godine i gotovo obavezna festivalska projekcija.

– The Beloved Rodriga Sorogoyena imao je svjetsku premijeru u glavnoj takmičarskoj konkurenciji Cannesa, gdje se borio za Zlatnu palmu. Novi film jednog od najcjenjenijih savremenih španskih reditelja jedan je od aduta ovogodišnjeg Open Air programa.

– No Good Men Shahrbanoo Sadat otvorio je ovogodišnji Berlinale, potvrdivši status autorice kao jednog od najvažnijih glasova savremene afganistanske kinematografije.

– Palestine 36 Annemarie Jacir donosi priču iz palestinske historije, teme kojoj se autorica kontinuirano vraća kroz svoj rad. Jacir je jedno od najvažnijih imena savremenog arapskog filma.

Kako najbolje doživjeti fimove Sarajevo Film Festivala

Svako ko festival želi doživjeti punim intenzitetom trebao uraditi dvije stvari. Prva je pogledati barem jednu svjetsku premijeru nepoznatog autora, velika imena privlače, ali SFF je najzanimljiviji kada uđete na film o kojem nema IMDb ocjena ni stotinu recenzija, a ove godine ima niz svjetskih premijera u igranoj, dokumentarnoj i kratkometražnoj konkurenciji. A druga, odabrati jedan film koji nikad ne biste inače izabrali. Ako inače gledate samo igrane filmove, uzmite dokumentarac; ako pratite arthouse, idite na Open Air crowd-pleaser; ako nikad ne gledate kratke filmove, probajte blok kratkometražnih. To je najbolji način da SFF postane festival, a ne samo sedmica odlazaka u kino.

Retrospektiva Asghara Farhadija: Mali festival unutar festivala

Dvostruki oskarovac Asghar Farhadi ovogodišnji je dobitnik Počasnog Srca Sarajeva, a na Festival dolazi i lično. Tim povodom Sarajevo Film Festival posvećuje mu program Tribute To / Posvećeno, u okviru kojeg će publika imati priliku pogledati retrospektivu njegovih filmova i prisustvovati njegovim javnim razgovorima i susretima s publikom.

Farhadi je jedan od najvažnijih savremenih autora svjetske kinematografije. Njegovi filmovi poput A Separation, The Past, A Salesman osvojili su najprestižnije svjetske nagrade, uključujući dva Oscara, Zlatnog medvjeda u Berlinu te priznanja u Cannesu. Njegov zaštitni znak su složeni likovi, moralne dileme i porodične priče koje otvaraju univerzalna pitanja o istini, odgovornosti i pravdi.

Vrijedi pratiti i njegova javna pojavljivanja tokom Festivala. Farhadi se u Sarajevo vraća osam godina nakon što je 2018. bio predsjednik žirija Takmičarskog programa igranog filma. Najnoviji Farhadijev rad, francuska produkcija Paralelne priče, tek je imao premijeru na ovogodišnjem Filmskom festivalu u Cannesu, što znači da će sarajevska publika jedna od prvih u regiji imati priliku pogledati njegov najsvježiji film. Za ljubitelje/ice autorskog filma, ovo je jedan od najvrijednijih programa ovogodišnjeg Sarajevo Film Festivala.

Masterclassovi, CineLink i Talents Sarajevo

Masterclassovi se tradicionalno održavaju u Festivalskom centru, u Bosanskom kulturnom centru (Branilaca Sarajeva 24), a ulaz je besplatan uz ulaznicu rezervisanu online ili na glavnoj blagajni. Već je najavljen masterclass s Diegom Lunom, povodom dodjele Počasnog srca Sarajeva, dok se masterclassovi ostalih dobitnika ovog priznanja — Woodyja Harrelsona, Emily Watson, Asghara Farhadija i Emira Hadžihafizbegovića — tradicionalno organizuju uz svakog velikog gosta, s rasporedom koji se objavljuje u posljednjih nekoliko sedmica pred Festival.

Emily Watson predsjedava žirijem 32. Sarajevo Film Festivala i prima Počasno Srce Sarajeva
Emily Watson / foto_Lanna Apisukh

Za sve koji u filmu ne samo gledaju nego i rade — scenariste, producente, reditelje, distributere ili one koji tek žele ući u industriju — CineLink Industry Days su gotovo važniji od crvenog tepiha. Program uključuje razvoj projekata, pitching, industrijske razgovore, sastanke i networking, a SFF je već objavio ovogodišnje CineLink projekte i Work in Progress selekciju. Nije svaki dio ovog programa otvoren široj publici, pa ga u planiranju vrijedi jasno odvojiti od javnih masterclassova. Slično vrijedi i za Talents Sarajevo, nije riječ o turističkom eventu, ali za mlade filmske autore i autorice to je jedan od najvažnijih paralelnih programa festivala.

Šta raditi u Sarajevu između filmskih projekcija

Festival se ne dešava samo u kino salama, i upravo je to ono što ga izdvaja od većine sličnih manifestacija. Jutarnja kafa i večernja šetnja kroz Baščaršiju dio su gotovo obaveznog festivalskog rituala za svakog gosta i gošću Sarajeva.

Ako između dvije projekcije ostane slobodnog vremena, vožnja žičarom do vrha Trebevića nudi pogled na cijeli grad i sat-dva bijega od filmske vreve, poseban kontrast poslije kino sala i vrućih ulica.

Vrijedi izdvojiti i sat vremena za Festivalski trg, čak i bez ulaznice za film. Festivalski centar, press zona i prostori oko BKC-a tokom cijele sedmice su jedan od najboljih načina da se osjeti industrijski dio SFF-a, tu se kreću studenti/ice filma, novinari/ke, autori/ice, producenti/ice, gosti i ljudi iz svijeta Talents Sarajevo i CineLinka, pa se atmosfera osjeti i bez sjedenja u sali.

Najbolji kafići i mjesta za druženje tokom Sarajevo Film Festivala

Festival se ne mjeri samo brojem odgledanih filmova nego i brojem kafa popijenih između njih, pa dnevni ritam grada zaslužuje jednako pažnje kao i noćni program.

Oko samog Festivalskog trga i Narodnog pozorišta stvara se jedna nerazdvojna, živa cjelina. Pored samog kafića koji nastaje direktno na trgu i koji je centralno mjesto susreta, u neposrednoj blizini nalaze se kultna okupljališta koja čine kucajuće srce dnevnog festivalskog života. Tu je Caffe Club Mash, tradicionalno mjesto za ljubitelje rock i jazz muzike s live bendovima svake večeri, zatim legendarna Delikatesna radnja, te nezaobilazni Caffe Opera i Barometar. Čitav ovaj potez oko trga odiše autentičnom sarajevskom energijom, idealnom za predah, brzu kafu i susrete sa filmskim ekipama tokom cijelog dana.

Vodič kroz Sarajevo za vrijeme Sarajevo Film Festivala: Koje filmove pogledati, gdje popiti kafu i kako doživjeti grad
foto_Delikatesna

Za one koji žele podići pogled iznad festivalske gužve, na vrhu hotela Courtyard by Marriott nalazi se S-One Sky Bar, idealan za uživanje u piću s pogledom na grad. S druge strane, ako tražite najljepši vizuelni doživljaj kada se dan polako gasi, kultna Kamarija ostaje bez premca — to je mjesto na kojem se ubjedljivo najbolje hvata čuveni sarajevski zalazak sunca.

Poseban, gotovo magičan duh nosi strma i kaldrmisana čaršijska ulica Kovači. Dok u njoj pijete kafu ili čaj, iz radionica smještenih tačno preko puta lokala dopire prepoznatljivi, ritmični zvuk čekića starog zanata. Tom ambijentu posebnu patinu daju tradicionalne kazandžijske i cizlerske radnje, poput kultne Manufakture porodice Hadžić, te radionice Edina Kazaza, čije bakrene džezve, ibrici i ručno rađeni unikatni predmeti čuvaju duh vjekovne tradicije.

U toj istoj ulici smjestio se šarmantni lokal Birtija sa svojom boemskom atmosferom, te čuvena Čajdžinica Džirlo koja sa svojim šarenim ćilimima čuva pravu bosansku kulturu čaja. Odmah pored je i Ministry of Ćejf, popularno ministarstvo uživanja i omiljeno stajalište lokalaca i stranaca, dok čaršijski biseri poput Ašika i Behut Coffee Shopa upotpunjuju ovaj jedinstveni potez stvoren za merak i lagani razgovor.

Izvan klasičnih čaršijskih ruta, festivalska mapa vodi do još dva obavezna mjesta. U ulici Dženetića čikma 16 nalazi se KAWA Specialty Coffee Bar, prvi specialty coffee bar u Sarajevu, čiji su minimalistički enterijer i ozbiljan pristup kafi postali nezaobilazna stanica tokom SFF-a. Za mirniji i tiši početak dana tu je i Franz & Sophie u Petrakijinoj ulici, nadaleko poznat po vrhunskom izboru čajeva i posebnoj, opuštajućoj energiji jutarnjeg ritma.

Izložbe koje treba posjetiti

Za sve koji tokom festivalskih dana borave u Sarajevu, a naročito za ljude koji nisu iz ovog grada, obilazak muzeja i izložbenih prostora predstavlja nezaobilazan dio doživljaja dok je grad u svom punom, kreativnom pogonu.

Jedna od najjačih preporuka za izložbeni obilazak jeste Umjetnička galerija BiH (Zelenih beretki 8). Povodom velikog jubileja — 80 godina rada Galerije — tamo je još od 25. juna i tokom čitavog augusta otvorena izložba Prisustvo Edina Numankadića. Riječ je o kustoski izuzetno ozbiljno postavljenoj retrospektivi i izboru radova iz čak pet decenija stvaralaštva jednog od najznačajnijih klasika bosanskohercegovačke moderne umjetnosti. Dok ste tamo, ne propustite istražiti i njihovu stalnu postavku Galerija entuzijazma, koja čuva oko 600 dragocjenih djela iz osnivačke zbirke.

Ljubitelji savremene likovne scene ne smiju zaobići ni Collegium artisticum, gdje je od 4. augusta otvorena izložba Kreativni dijalog: Beograd — Sarajevo. Ova postavka, koja traje sve do 25. augusta 2026. godine, predstavlja dosad najobuhvatnije i najznačajnije predstavljanje savremene beogradske scene u Sarajevu u posljednje četiri decenije, okupljajući čak 61 umjetnika i umjetnicu različitih generacija, poetika i medija.

Inspirativno vizuelno iskustvo čeka vas i na otvorenom: duž Vilsonovog šetališta postavljena je izložba Sjećanja pozorišnih kostima u organizaciji Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, stvorena u okviru projekta Kultura narodu. Ovdje kostimi nisu izloženi samo kao odjeća, već kao nijemi svjedoci jednog vremena, stare scene i generacija umjetnika koje su stvarale pozorišnu historiju grada.

Poseban kulturni zamajac pred same festivalne dane donosi Galerija ULUPUBiH (Koševo 7), koja novu izlagačku sezonu otvara projekom PROSTOR DIZAJNA. Otvorenje ove velike izložbe zakazano je za srijedu, 12. augusta 2026. godine u 19:00 sati. Projekt realizovan uz podršku Ministarstva kulture i sporta Kantona Sarajevo zamišljen je kao novi izlagački program posvećen produkciji primijenjene umjetnosti i dizajna, usmjeren na afirmaciju autorskih praksi, stručni dijalog i isticanje uloge dizajna u savremenom društvu.

Muzejske postavke koje se ne propuštaju

Pored pratećih i novootvorenih izložbi, Sarajevo nudi i svoje klasične muzejske dragulje koji čuvaju dušu i historiju ove sredine.

Dok se gradi buduća zgrada Muzeja savremene umjetnosti Ars Aevi, dio njegove vrijedne kolekcije izložen je u prostorijama sarajevske Vijećnice. Nastala tokom opsade Sarajeva kao simbol kulturnog otpora i međunarodne solidarnosti, kolekcija okuplja djela nekih od najznačajnijih svjetskih umjetnika, među kojima su Anish Kapoor, Marina Abramović, Joseph Beuys, Michelangelo Pistoletto i brojni drugi. Posjeta ovoj izložbi prilika je da se na jednom mjestu vidi dio jedinstvene umjetničke zbirke koja je nastajala zahvaljujući donacijama vodećih svjetskih autora i autorica.

Nezaobilazan je i Zemaljski muzej BiH sa svojom bogatom stalnom postavkom unutar koje se nalazi i neprocjenjiva Sarajevska Hagada, čiji se posebno čuvani trezor posjećuje uz prethodnu najavu. Odmah u blizini nalazi se i Historijski muzej BiH, otvoren svakog dana od 9 do 19 sati, sa stalnim i povremenim postavkama koje svjedoče o burnoj historiji grada i čitave zemlje.

Istraživanje Muzeja Sarajeva vodi vas kroz njegove dislocirane jedinice kao što su Muzej Jevreja BiH ili upečatljivi Brusa bezistan, no među njima se ljepotom i ambijentom posebno izdvaja Svrzina kuća. Ovaj biser osmanske arhitekture nudi neponovljiv doživljaj tradicije, a srijedom uvečer — uključujući 12. i 19. august — u njenom dvorištu i odajama održava se poseban sevdah program uz Damira Imamovića. Spoj autentičnog muzejskog prostora i vrhunske žive muzike stvara magičnu atmosferu koju dugo pamtite.

Na kraju, za sve koje dublje zanima ratna i poratna tematika te historija preživljavanja, War Childhood Museum (Muzej ratnog djetinjstva) i Galerija 11/07/95 predstavljaju dvije najposjećenije, savremeno koncipirane i emotivno najsnažnije postavke u gradu koje obavezno morate doživjeti.

Sarajevski street art

Sarajevo, osim toga, ima sloj savremene umjetnosti koji je lako previdjeti čak i tokom festivalske gužve: street art murale. Umjesto klasične galerije, posebno treba odvojiti dio dana za street-art rutu. Ekipa okupljena oko FASADA festivala upravo radi na tome da grad pretvori u otvorenu galeriju i organizuje vođene ture. Ovo je posebno dobra ideja za prijepodne između dvije kasne SFF noći, kada je tijelu potreban lagan tempo, a glavi i dalje nešto vizuelno zanimljivo.

Iz svega toga proizlazi i jedna gotova formula za art + film popodne: FASADA murali → kafa u centru → rana kratkometražna projekcija → večernji Open Air. Redoslijed koji spaja umjetnost na otvorenom, mir uz kafu i dvije vrste filmskog iskustva u istom danu.

Crveni tepih ispred Narodnog pozorišta

Ako nemate kartu i nemate priliku ući na svaki film u Narodnom pozorištu, svakako posjetite večernji crveni tepih i pogledajte zvijezde. Svake večeri ispred Pozorišta okuplja se publika kako bi ispratila dolazak ekipa filmova, regionalnih i svjetskih glumačkih imena, pa je to idealan način da osjetite dio te glamurozne atmosfere na otvorenom, čak i bez ulaznice.

Pas Lija pozira na crvenom tepihu Sarajevo Film Festivala uz Draganu Jovović i Stefana Đođevića
Pas Lija pozira na crvenom tepihu Sarajevo Film Festivala uz Draganu Jovović i Stefana Đođevića / foto_FBL

Park ispred BKC-a: Omiljeno okupljalište na otvorenom

Park ispred BKC-a je uvijek glavno okupljalište tokom festivalskih dana i praktično je u svakom trenutku pun. Tu ima svega i svačega — od običnih prolaznika i gostiju festivala, do gomile mladih ljudi koji opušteno sjede po travi i klupama, druže se i piju. Ljudi se tu spontano skupljaju od ranog poslijepodneva pa sve do kasno u noć, stvarajući jednu od najopuštenijih i najživljih atmosfera u gradu.

Najbolji partyji i noćni život tokom Sarajevo Film Festivala

Festivalske noći u Sarajevu traju jednako dugo kao i sam filmski program, a vrlo često se preliju i duboko u naredno jutro. Grad u ovih sedam dana u potpunosti mijenja ritam, nuditi impresivan raspon događaja za sve ukuse i energije.

Prvi veliki vikend festivalskog ludila rezervisan je za subotu, 15. augusta, kada popularni serijal događaja Matinée na parking iza Skenderije dovodi Indiru Paganotto, jednu od najtraženijih psy-techno izvođačica na globalnoj sceni. Događaj počinje već u 18:00 sati i planirano je da traje sve do 06:00 narednog jutra. Interesovanje je ogromno, pa su Early Bird i prva regularna faza ulaznica već rasprodati, dok je u prodaji Phase II po cijeni od 35 KM, kao i VIP on-stage ulaznice po cijeni od 120 KM.

Pored pojedinačnih spektakla, radni dio sedmice donosi pravi mini-festival unutar samog SFF-a — čuveni Circus Maximus, koji od 18. do 21. augusta donosi četiri velike EDM noći na ljetnoj terasi Hotela Europe. Vrata se otvaraju oko 21:00, muzika kreće sat vremena kasnije, a ples na terasi traje sve do 05:00 ujutro. Kao najjača i produkcijski najatraktivnija noć izdvaja se srijeda, 19. august, kada na scenu stupaju Regard, poznat po svom crossover i deep-house-pop zvuku, te veteransko ime svjetske house i EDM scene, Fedde Le Grand.

Paralelno s tim, na Platou Skenderije od 14. do 21. augusta potvrđen je i Heineken Summer Lounge 2026. Ovo mjesto ostaje jedan od centralnih SFF party punktova, prepoznatljiv po tome što svake večeri donosi potpuno drugačiji DJ lineup i okuplja desetine domaćih i gostujućih imena.

Naravno, klupski život grada tu ne staje. Između kultnih Silver & Smoke i Frka klubova te brojnih rooftopova i pop-up prostora, svake se večeri nudi između šest i devet različitih party opcija, pa je jedino pitanje koliko noći bez spavanja tijelo može izdržati.

Veliko finale i zvanični pečat na kraj festivala, 21. augusta, tradicionalno pripada planetarno popularnom Solomunu. On se te večeri vraća u Sarajevo kako bi kod Vječne vatre održao besplatni street party povodom zatvaranja SFF-a, događaj koji svake godine u samom srcu grada okupi desetine hiljada ljudi u noći koja se pamti zauvijek.

Pripreme za festivalski after party kod Vječne vatre u Sarajevu
Pripreme za party kod Vječne vatre u Sarajevu 2024. godine / foto_FBL

Tradicionalni Zona Party

Posebno mjesto na festivalskoj mapi zauzima Zona Party, događaj koji nije namijenjen klasičnom muzičkom provodu, već predstavlja ključno okupljalište za filmsku industriju, autore, glumce, producente i profesionalce iz svijeta kinematografije. Tradicionalni Zona party bit će održan u ponedjeljak, 17. augusta, s početkom u 22:00 sata u Pivnici Sarajevo, na adresi Maršala Tita 7 (uz ulaz iz ulice Hastahana). Naglašava se posebna napomena da je ulaz na ovaj prestižni industrijski događaj moguć isključivo uz pozivnice.

Koncert Sare Vojičić

Iako je grad tokom ovih dana doslovno zatrpan i prepun elektronske i pop muzike, valja primijetiti da za neke drugačije muzičke ukuse često nema baš nekog bogatog sadržaja.

Ipak, za ljubitelje kvalitetnog zvuka dodajemo i poseban muzički događaj: u sklopu 6. Festivala u Centru bit će održan koncert Sare Vojičić! Sara Vojičić, poznata po vrhunskim vokalnim izvedbama i moćnom scenskom nastupu, donosi osvježenje u festivalski program i pruža savršenu priliku pubilci koja traži drugačiji muzički izraz izvan klasične elektronske i pop ponude. Koncert je zakazan za 17.8. u 21:00 sat, u Radićevoj ulici u Sarajevu.

Terasa kod Saketa: Kultno mjesto i neslužbeni štab Sarajevo Film Festivala

Ako postoji jedna adresa koju nijedan ozbiljan vodič kroz Sarajevo Film Festival ne smije preskočiti, to je nesumnjivo terasa kod Saketa. Ovo kultno mjesto smješteno na terasi odavno je preraslo definiciju običnog druženja, u festivalskom folkloru Sarajeva to je čista institucija, neformalni glavni štab i srce okupljanja svih koji tokom te sedmice žive za film i zbog filma.

Svake godine, baš tu, nakon kasnih projekcija i prije nego što se noć prelije na neku od velikih gradskih žurki, stvara se neponovljiva energija uz super muziku i sjajnu raju. Tu se okupljaju filmski autori/ice, glumci/ice, produkcijske ekipe i publika koja je tek izašla iz iste kino dvorane. Razgovori započeti pred velikim platnom ovdje se nastavljaju uz pivo, tekući spontano sve dok se ne pretvore u jedna od onih legendarnih druženja o kojima se priča narednih dvanaest mjeseci.

Posebnu čar i intimnost ovoj terasi daje i jedno zlatno pravilo: ovdje često svrate i najveći gosti SFF-a, a svi beskrajno uživaju jer je fotografisanje strogo zabranjeno. Upravo zbog te dragocjene privatnosti, ležerne atmosfere i specifične ko je sve večeras tu energije, terasa kod Saketa s punim se pravom smatra mjestom gdje se odvija pravi, neslužbeni SFF — onaj koji se ne dešava pred bljeskovima fotoaparata na crvenom tepihu, nego za stolom, u razgovoru koji traje do sitnih sati. Ko želi osjetiti festival onako kako ga osjećaju ljudi koji ga stvaraju, a ne samo posmatraju, zna da će prije ili kasnije tokom te sedmice završiti upravo na ovoj terasi.

A pošto u Sarajevu ništa ne može proći bez dobrih priča iz raje, tako i oko terase kod Saketa svake godine kruže najluđe glasine i urbana mitologija o tome kako se uopšte popeti gore kad je gužva na vrhuncu. Jedni kunu u legendu da gore ulaziš samo ako te Saket lično pogleda i klimne glavom kao u kultnim filmovima, drugi tvrde da moraš u hodu izrecitovati barem tri dijaloga iz nagrađenih filmova sa SFF-a da bi prošao test.

Upravo zbog te dragocjene privatnosti, ležerne atmosfere, humora i specifične ko je sve večeras tu energije, terasa kod Saketa s punim se pravom smatra mjestom gdje se odvija pravi, neslužbeni SFF, onaj koji se ne dešava pred bljeskovima fotoaparata na crvenom tepihu, nego za stolom, u razgovoru koji traje do sitnih sati. Ko želi osjetiti festival onako kako ga osjećaju ljudi koji ga stvaraju, a ne samo posmatraju, zna da će prije ili kasnije tokom te sedmice završiti upravo na ovoj terasi.

Kako isplanirati posljednji dan Sarajevo Film Festivala

Posljednji dan festivala, petak 21. august, nosi posebnu, pomalo sjetnu, ali izuzetno nabijenu energiju, pa ga je najbolje unaprijed ostaviti što praznijim i bez pretrpanog rasporeda. Nakon sedam dana trčanja s projekcije na projekciju i noći provedenih po gradskim baštama i terasama, ovaj dan traži laganiji ritam i uživanje u trenutku.

Idealan festivalski finale započinje nekim ranijim filmom ili kratkim programom tokom poslijepodneva. Nakon toga slijedi obavezni mirniji dio dana, večera bez žurbe u nekom od čaršijskih restorana ili omiljenih bašta, uz sabiranje dojmova sa prijateljima.

A onda, kako se noć polako spušta nad grad, nastupa trenutak kada se sve sarajevske ulice počinju slivati u jednu tačku. Kruna čitave sedmice pripada planetarno popularnom Solomunu kod Vječne vatre. Iako ovaj nastup tehnički i formalno nije zvanični party Sarajevo Film Festivala, među publikom ga apsolutno svi tako posmatraju i doživljavaju kao nezaobilazno grandiozno finale. Na ovom spektakularnom besplatnom street partyju okupi se doslovno cijeli grad kako bi zajedno proslavili i zatvorili još jedno magično izdanje Sarajevo Film Festivala.

Pogled kroz usku ulicu Baščaršije prema Carevoj džamiji i Žutoj tabiji u Sarajevu
foto_FBL

Dobro je znati prije rezervacije smještaja u Sarajevu

Jedna od najčešćih grešaka posjetitelja Sarajeva događa se još prije dolaska, prilikom rezervacije smještaja. Na mapi će vam apartman možda izgledati kao da je svega tri ili četiri minute od Baščaršije, ali u Sarajevu to ne mora značiti laganu šetnju. Grad je okružen brdima, a mnoge ulice u Starom Gradu penju se vrlo strmo, pa nekoliko stotina metara može značiti ozbiljan uspon, posebno ako nosite kofere ili se nakon ponoći vraćate s posljednje projekcije ili partyja.

Zato prije rezervacije obavezno provjerite tačnu lokaciju, a ne samo udaljenost u minutama. Pogledajte fotografije prilaza, provjerite nalazi li se smještaj uz glavnu ulicu ili na padini iznad Baščaršije te ima li stepenica do ulaza. Ako planirate veći dio dana provoditi na Festivalu, smještaj u ravnijem dijelu između Baščaršije, Ferhadije i Marijin Dvora često će biti praktičniji od apartmana s fantastičnim pogledom na grad, ali svakodnevnim usponom.

Naravno, ako vam ne smeta malo kondicije, upravo su sarajevske padine nagrada same za sebe. Pogled na stare krovove, džamije, crkve i okolna brda jedan je od najljepših prizora koje grad može ponuditi, samo budite svjesni da ćete taj pogled vjerovatno morati i zaslužiti.

Kako se kretati

Zbog posebnog režima saobraćaja i obustava u užem jezgru grada, kretanje vozilima tokom trajanja Sarajevo Film Festivala znatno je otežano. Zbog toga se pješačenje navodi kao najefikasniji način prelaska sa jedne festivalske lokacije na drugu.

Za posjetitelje koji se oslanjaju na taksi prevoz, ključni period opterećenja nastupa između 23:00 i 02:00 sata. U tim terminima telefonske linije i aplikacije taksi službi uglavnom su preopterećene, pa je narudžba vozila na adresu izuzetno otežana.

Iako u gradu postoje označeni taksi štandovi, poput onih kod Katedrale, Skenderije, Baščaršije i SCC-a, na tim lokacijama vlada velika potražnja, te je pronalazak slobodnog vozila u kasnim noćnim satima izuzetno težak.

Iz Udruženja potrošača i nadležnih službi apeluju na putnike da koriste isključivo registrovana taksi vozila i insistiraju na uključivanju taksimetra prilikom polaska. Također, pazite da uvijek ulazite u registrovana taksi vozila i provjerite da li je taksista odmah na startu uključio taksimetar kako biste izbjegli odokativne festivalske cjene. I za kraj, novčanik opremite gotovinom i sitnišem, jer plaćanje karticom u sarajevskim taksijima i dalje spada u domen naučne fantastike.

Gastroponuda iza ponoći

Jedna od najvažnijih praktičnih informacija tokom Sarajevo Film Festivala nema veze ni s filmovima ni s partyjima – gdje jesti kada vas glad uhvati iza ponoći. Klasične sarajevske ćevabdžinice i buregdžinice uglavnom zatvaraju ranije nego što festivalska noć završava, pa nakon kasne projekcije ne treba računati da ćete u jedan iza ponoći jednostavno prošetati Baščaršijom i pronaći otvorene restorane, većina ovih poznatih adresa svoja vrata zatvara oko 23 sata.

Srećom, nekoliko provjerenih noćnih opcija ostaje. U samom centru jedna od najpraktičnijih je Vanni u Zelenih beretki, koji prema trenutno dostupnim podacima radi 24 sata dnevno. Nije mjesto za ceremonijalnu gastro-turu kroz Sarajevo, ali kada je dva ujutro, film je završio, posljednje piće se pretvorilo u još tri, a treba vam burger, sendvič ili konkretan obrok prije nastavka noći, lokacija praktično ne može biti bolja.

Još jedna prava institucija kasnonoćne gladi je Ulica Čobanija. Pirpa burger petkom i subotom trenutno je označen kao otvoren 24 sata, dok Pirpa doner radi 24/7. Upravo je to tip mjesta čiju vrijednost tokom SFF-a počnete ozbiljno razumijevati tek negdje između jedan i četiri ujutro, kada se iz centra prema Čobaniji slijeva ekipa sa projekcija i partyja.

Ako noć završavate nešto ranije, dobar prozor ostaje i do dva ujutro. Gril Student u ulici Zaima Šarca radi do 02:00, kao i Fast Food El Pollo, pa su obje adrese korisne kada želite nešto brzo i bez velikog filozofiranja. Petkom i subotom do 01:00 radi i Frankie’s street food Sarajevo na Gajevom trgu, praktično u centru festivalskih kretanja.

Za one koji dočekaju baš ozbiljne sitne sate, ni pekare nisu loša opcija. U samom centru nekoliko ih radi do ponoći ili cijelu noć. Pekara Markale, svega nekoliko minuta od Festivalskog trga, radi 24 sata, jednako kao i Pekara Kora u ulici Mula Mustafe Bašeskije. Ako se vraćate prema Baščaršiji, Pekara Kovači kod Mahira i Pekara Imaret otvorene su do ponoći, pa su odlična stanica za posljednji zalogaj prije odlaska kući ili u hotel. Za festivalsku sedmicu vrijedi imati na umu da pojedini lokali znaju produžiti radno vrijeme zbog povećanog broja gostiju, pa ga nije loše provjeriti radno vrijeme.

I još jedna mala festivalska mudrost: ako vas u tri ujutro neko pita gdje idete dalje, odgovor ne mora uvijek biti naziv novog partyja. Nekad je potpuno ispravan odgovor, Pirpa.

Ponašanje na ulici i važna upozorenja o alkoholu i kanabisu

Iako tokom SFF-a cijeli grad djeluje kao jedna velika žurka na otvorenom i granice opuštenosti se pomjere, zakoni u Bosni i Hercegovini i dalje važe — i prilično su strogi.

Konzumiranje alkohola na javnim mjestima: Prema Zakonu o prekršajima protiv javnog reda i mira Kantona Sarajevo, pijenje alkohola na ulicama, parkovima (uključujući park ispred BKC-a), trgovima i klupskim prilazima je zabranjeno. Policijske patrole redovno obilaze ova mjesta, a predviđene novčane kazne iznose od 200 do 600 KM. Alkohol zadržite za ljetne bašte, kafiće, klupske prostore i zagrađene party zone.

Kanabis: Za razliku od nekih evropskih zemalja i festivala, u BiH je posjedovanje kanabisa krivično djelo, bez obzira na to radi li se o jednom jointu ili manjoj količini za ličnu upotrebu. Kazne nisu samo novčane; posjedovanje vas može dovesti do privođenja u stanicu, krivične prijave i ozbiljnih zakonskih problema. Suzdržite se od konzumiranja na javnim mjestima i na festivalskim lokacijama kako sebi ne biste pokvarili ljeto.

Uređivačka transparentnost:

Ovaj članak je pripremljen u skladu sa Uređivačkim smjernicama FBL magazina. Naša misija je osigurati tačnost, integritet i estetsku vrijednost svake objavljene informacije. Primijetili ste grešku ili želite uputiti ispravku? Javite nam se ovdje.

Sadržaj je autorsko vlasništvo FBL Creative, Mannheim.

Zeen is a next generation WordPress theme. It’s powerful, beautifully designed and comes with everything you need to engage your visitors and increase conversions.