Freelancing je popularan u cijelom svijetu, a u vrijeme pandemije ovaj model poslovanja pokazao se kao praktičan i siguran način rada, što je rezultiralo povećanjem broja freelancera.
Digitalna ili treća industrijska revolucija donijela je velike promjenu u načinu kako živimo i radimo. Dostupnost globalne mreže, olakšana komunikacija i doseg globalnog tržišta pogodovali su stvaranju generacija nezavisnih profesionalaca ili freelancera. Fleksibilnost u radu, organizaciji vremena i mogućnost rada od kuće ili sa terase vikendice odlike su nezavisnih profesionalaca što donosi mnoge prednosti ali i izazove s kojima se freelanceri svakodnevno susreću.
Procjenjuje se da je oko 60% radne snage u SAD-u odustalo od svojih tradicionalnih poslova i okrenulo se freelancingu. Bosna i Hercegovina je jedna od zemalja sa rastućim brojem freelancera, 1,5 freelancera na 1000 stanovnika. Iako vlada mišljenje da je freelancing samo za IT talente, statistika pokazuje porast potrage za freelancing uslugama kao što su: 28,3 % dizajn i umjetnost, 21,8 % web development, 13,6 % prodaja i marketing, 13,5 % pisanje i prijevodi, 5,7 % projektni menadžment, 3,9 % korisnički servis, 2,6 % resursi i regrutacija, 2,6 % finansije i 7,5 % ostalo.
Predviđa se rast od 200% freelancera u narednih pet godina. Poslovanje platformi preko kojih se povezuju freelanceri i poslodavci zahtijeva određene profesionalne vještine, koje sada nije teško steći uz pomoć online samoedukacije. Kako da se mladi ljudi iz BiH koji su tek završili obrazovanje ili oni koji su na prekretnici u karijeri informišu detaljno o ovoj vrstu poslovanja? Mogu li poslovati sa loklanim i svjetskim klijentima, kako se pripremiti i napraviti prve korake? Odgovore ćemo potražiti od Amine Šljivo Bećić, projektne menadžerice platforme beecreative.ba
U bh. društvu ko se najčešće odlučuje za freelancing? Mladi ljudi odmah poslije fakulteta, dugotrajno nezaposlene osobe koje u ovim načinima angažmana vide šansu, ili su to IT stručnjaci za kojima tržište ima potrebu kao vidu projektnih angažmana? Možete li nam objasniti kako izgleda freelanace tržište kod nas?
– Freelancing u Bosni i Hercegovini je nekako ušao na mala vrata, ali doživljava veliku ekspanziju. Dokazao je i da je ovo vrijeme kompetencija, a ne struke. Na samim počecima, bojažljivo su se profesionalci prijavljivali na poslove koji se tiču, naprimjer, grafičkog dizajna i programiranja u najvećoj mjeri, a i to kao dodatni izvor prihoda. Međutim, svi benefiti remote načina rada, dokazana profesionalnost freelancera iz BiH, unapređenje njihovih portfolija i razvoj platformi za ovakav način rada doprinijele su popularizaciji freelance načina rada gdje su cijene za obavljeni posao dosta veće nego što je bh. standard. Sada, sve češće za mlade ljude je freelancing jedini način rada i jedini izvor prihoda i kao takav, sve češće, i bolji izvor prihoda u poređenju sa istim pozicijama u kompanijama sa fiksnim radnim vremenom. Na našem području ljudi počinju freelancati iz raznih razloga – dodatni prihodi, bolja organizacija vremena, nedostatak posla u struci, ali je rezultat uvijek jedno veliko olakšanje usljed mogućnosti bolje organizacije vremena i posla kako žele i kada žele. Struktura je vrlo šarolika, pa govorimo i o IT stručnjacima sa završenim fakultetima, ali i o prekvalifikovanoj radnoj snazi usljed nemogućnosti pronalaska posla u struci. Sam freelancing se pokazao kao vrlo pogodan i čest odabir kod žena jer im omogućava bolju organizaciju vremena zbog tradicionalno (ali nefer) dodijeljenih brojnih uloga u domaćinstvima ili pak ukoliko jednsotavno žele provoditi više vremena sa porodicom. Najveći broj freelancera je iz visoko plaćenih profesija IT struke, dizajna, fotografije i digitalnog marketinga koji većinom rade poslove za strana tržišta. Međutim, domaće kompanije sve više uviđaju prednosti ovakvih saradnji, jer su ovo većinom oblasti gdje su aktivnosti kratkoročne i projektne. Upravo kampanja #freelancesrijeda je okupila reprezentativne primjere freelancera i dala odlične uvide u činjenično stanje kada je u pitanju ovakav način rada.
Nudi li naše obrazovno tržište dovoljno materijala i sadržaja koji su potrebi za freelancere, s obzirom na to da govorimo o zanimanja koja se rapidno mijenjaju i poprimaju nove oblike?
– Ukoliko govorimo o formalnom obrazovanju, ne možemo poreći važnost istog, ali kao takvo ne prepoznaje rad sa alatima traženim na tržištu rada, freelancing kao način rada niti osobe sa završenog fakulteta izlaze sa idejom da bi mogli biti freelanceri. Donedavno, freelancing je bio samo iz nužde. U prethodne dvije godine, i zbog spleta okolnosti zbog globalne pandemije, ali i prekombinovanja načina rada za mnoge kompanije i promocije freelancinga kao odličnog načina da se balansira radno i slobodno vrijeme i zaradi više od prosječnog, ovo je sada među top opredjeljenjima mladih ljudi. Međutim, mladi ljudi često ne znaju gdje početi, šta znači biti freelancer, kako da regulišu svoj status i obaveze prema državi i ono najčešće – kako objasniti okolini šta radim, jer će se činiti da ništa ne radim. Na te potrebe odlično odgovara platforma freelancing.ba gdje se mogu naći i najsitnije pojedinosti o regulisanju statusa freelancera u svim dijelovima Bosne i Hercegovine. Mislim da nisu promašili niti jedan detalj. Centar Nahla kao pružalac obuka za odrasle već godinama pruža kurseve i obuke prekvalifikacije u zanimanja koja se traže na tržištu rada i koja se mogu nuditi kao freelance usluge, poput grafičkog dizajna, UI/UX dizajna, QA testiranja, fotografije, digitalnog marketinga i sl. Uvidjeli smo da se nakon obuke malo teže snalaze sa pronalaskom prvih klijenata, dok smo, sa druge strane, od malih preduzeća dobijali upite za angažman ovih osoba i preporuku. Ovi angažmani su uvijek bili odličan dodatak u portfoliju za freelancere, a klijenti su bivali zadovoljni te bi opet po potrebi tražili preporuku. To nas je ponukalo da svima olakšamo taj proces i pretvorimo ga u prvi bh.platformu za potražnju freelancera beecreative gdje sada kompanije mogu da objave oglas potražnje profesionalaca u dizajnu, fotografiji i marketinu.
Sam freelancing se pokazao kao vrlo pogodan i čest odabir kod žena jer im omogućava bolju organizaciju vremena zbog tradicionalno (ali nefer) dodijeljenih brojnih uloga u domaćinstvima ili pak ukoliko jednsotavno žele provoditi više vremena sa porodicom.
Možemo li o freelancingu govoriti kao o obliku radnog angažmana u punom kapacitetu u svijetu (ako se osvrnemo na njihove prakse) i kakvu paralelu povlačimo kada je riječ o bh. tržištu?
– Iako je većinom freelancing u BiH dodatni izvor prihoda, otvaranjem prema vanjskom tržištu ono sve češće postaje i jedini izvor prihoda – i to veoma dobar. Pandemijske okolnosti su popularizirale freelancing, tako da danas u septembru 2021. možemo govoriti o velikom zamahu kada je riječ o ovakvom obliku radnog angažmana. Sve više je platformi, kako globalnih tako lokalnih poput Beecreative, ali i kompanija koje rade u potpunosti ‘remotely’. Samim tim i mehanizmi po kojima funkcionišu platforme se mijenjaju, pa sada imate od onih gdje svi mogu aplicirati, bez preduvjeta i gdje je osnovni faktor niska satnica, do onih jako profesionalnih gdje morate proći ozbiljne testove provjere vještina i znanja i koje imaju pristup samo najboljim kompanijama svijeta. BH. tržište je danas jako zanimljivo zbog blizine evropskom tržištu, kako geografski tako i kulturom poslovanja, a s druge strane standard je nešto niži pa prosječne evropske ili američke satnice za bh. freelancere omogućavaju iznadprosječna primanja. S druge strane, poslovi sa domaćim tržištem našim freelancerima ulijevaju dozu sigurnosti, te su naročito takva iskustva korisna na počecima. Istini na volju, početak na međunarodnim platformama može biti demotivirajući zbog velike konkurencije i teškoće u probijanju na tržište i stalnog insistiranja da snize cijenu satnice, stoga je važno da freelanceri grade svoje poslovne veze upravo na bh.tržištu gdje je dobar omjer cijene i zahtjeva klijenta.
Ako se odlučite za freelancing, kako doći do posla? Ovo može biti prilika i za neke najznačajnije savjete za početnike i početnice?
– Na prvom mjestu to je edukacija i stalna nadogradnja. Vještine, znanja i radoznalost u otkrivanju novih stvari u cilju unapređenja su osnovni alat koji je potreban za freelancanje, pa i prije dobrog kompjutera. Platforma Beecreative je upravo nastala kao odgovor na potrebu polaznica Nahlinih obuka da prezentuju svoje vještine i tako dođu do prvih klijenata. Prvi projekti vam ne moraju donijeti bogatstvo, ali radite ih kao da ćete dobiti najbolju satnicu ikada. Prvi projekti će vam odrediti dalji put, a svaki naredni će biti bolje plaćen. Imajte reprezentativan i up-to-date portfolio, ali tražite i preporuke od prethodnih klijenata. Mali biznisi su obično fleksibilniji od većih klijenata, pa ih možete i samoiniciajtivno direktno kontaktirati sa prijedlozima. Umrežite se sa drugim profeisonalcima (LinkedIn je must!) i pratite trendove i radove onih iskusnijih. I naravno, registrujte se na više platformi i budite aktivni na svim. Počeci su teški, nekada demotivirajući, ali kvalitetan rad se prepozna i brzo je tu prelomna tačka nakon koje vi birate s kim radite.
Usuđuju li se kod nas poslodavci angažovati freelancere i koje tu pozitivne i negativne strane (ako ih ima) takvih angažmana?
– Mala i srednja preduzeća često nemaju prostora da na puno radno vrijeme uposle grafičke dizajnere, web dizajnere, marketing menadžere, o fotografima da i ne pričamo. Međutim, uvidjeli su potrebu za nadogradnju vizuelnog identiteta, boljeg brendinga tako da su u potrebi za stručnjacima iz ovih polja. Veliki broj njih ne zna takve osobe ili dobiju vrlo mali broj preporuka koji im ili cjenovno ne odgovaraju ili nisu dostupni. Često se žale na male baze ovih profesionalaca. Tako da je Beecreative sa svojom bazom sa više od 1700 freelancera odgovorio na zahtjeve poduzetnika i poduzetnica: da imaju bazu freelancera koji se mogu uklopiti u njihove zahtjeve, budžete i rokove. A na pitanje da li se usuđuju – ja bih rekla, ne samo usuđuju, nego i preferiraju. Nevjerovatno je kako kretivne ideje mogu nastati kada neko vaš biznis posmatra izvana! Što se pravno-adiministrativne strane tiče, tu je nekoliko opcija, a odlični savjeti i amterijali se mogu pronaći na freelancing.ba za sve one koji imaju nedoumice kako riješiti angažiranje vanjskog saradnika po projektu. Mi se nadamo da će boljim zakonskim rješenjima na svim nivoima doći i do jednostavnijeg procesa saradnje sa samozaposlenicima.
BH. tržište je danas jako zanimljivo zbog blizine evropskom tržištu, kako geografski tako i kulturom poslovanja, a s druge strane standard je nešto niži pa prosječne evropske ili američke satnice za bh. freelancere omogućavaju iznadprosječna primanja.
Amina, kako ste već spomenuli Beecreative svjedoči uspješnim saradnjama poslodavaca/ki i freelancera/ki, koja bi osnovna pravila uspješne saradnje putem platforme Beecreative bila, ali i generalno kada je riječ o odnosi klijent-freelancer?
– Iz dosadašnjeg iskustva moramo reći da smo jako zadovoljni brojem registriranih korisnika – godinu dana broji oko 1700 registriranih! Tu je nekoliko faktora koji određuju saradnju: reprezentativan i ispunjen portfolio freelancera kako bi poslodavci mogli donijeti informisanu odluku; detaljan oglas sa tačnim zahtjevima i realnim budžetom i rokovima tako da ne bude prevelik izazov freelanceru odnosno da ne isključi prevelik broj freelancera iz procesa; poštivanje rokova sa obje strane; te pismena komunikacija koja omogućava transparentan proces kada su u pitanju finalni dogovori i naplata.
Šta nam donosi budućnost po pitanju statusa freelancera ali i po pitanju tržišta?
– Za svijetlu budućnost freelancera u BiH potreban nam je adekvatan zakonski okvir koji će i nama omogućiti progresivnije kampanje i promovisanje ovog načina rada. Jedan korak bliže smo sa novim Prijedlogom zakona o obrtima i srodnim djelatnostima. BiH je dinamično i otvoreno tržište, sa talentiranim i ambicioznim ljudima, a sve više žele upravljati svojim vremenom i imati opciju biranja, te raditi kada žele i odakle žele. Ali žele i dostojanstvo. Mladi ljudi imaju nove navike i tržište će tome da se prilagođava, ali to se ne može spontano dešavati te im sistemski moramo omogućiti da time imaju obezbijeđeno i zdravstveno osiguranje i socijalne fondove i druge osnovne potrebe jednog građanina zemlje koja stremi ka EU.