Bosanskohercegovačka kultura i dalje živi između strasti umjetnika i umjetnica i ograničenih resursa koji ih podržavaju. Iako se suočava s birokratskim preprekama, nedostatkom sredstava i često suzdržanom pažnjom javnosti, kultura u BiH nikada ne prestaje stvarati. Ipak, 2025. godina donijela je trenutke koji pokazuju da umjetnost uvijek pronađe svoj put, kroz knjige koje nas dirnu, predstave koje nas ostave bez daha, filmove koji nas potaknu na razmišljanje, muziku koja nas vodi u druge svjetove i izložbe koje nadahnjuju. U tim malim pobjedama kriju se velika djela, a mi smo izdvojili ono što je nama obilježilo ovu godinu.
I mala napomena: Umjetnost je uvijek i subjektivno iskustvo, tako da ovaj vodič kroz 2025. godinu nije pokušaj objektivnog presjeka svega što se dogodilo, niti tvrdnja da će se svima svidjeti. Ovo su stvari koje su nama obilježile godinu, koje su nas dotakle, iznenadile ili inspirisale i zato ih dijelimo.
Najbolja knjiga
Knjiga o Almiru, Adisa Bašić
Roman Knjiga o Almiru dirljivo i hrabro istražuje ljudske sudbine u kontekstu rata i postratnog života. Priča o Almiru Smajiću, mladom oficiru JNA iz Bijeljine koji je poginuo 1991. u Vukovaru, prikazuje kako gubitak, trauma i sjećanje oblikuju ne samo pojedince, već i kolektivnu memoriju. Bašić kombinira dokumentarnost i autofikciju, stvarajući narativ u kojem se privatno i historijsko prepliću, a čitatelj osjeća težinu i fragilnost ljudskih sudbina.
Najveća vrijednost knjige je u njenom pozivu na razgovor i refleksiju. Kroz intimne prizore porodice, prijatelja i naratorice, roman progovara o ljubavi, prijateljstvu, roditeljstvu, ali i o snazi koju ljudi pronalaze da prežive i dalje. Almir je prikazan ne samo kao žrtva, već i simbol nevinosti i izgubljenih snova. Knjiga o Almiru podsjeća nas da se kroz sjećanje i dijalog suočavamo s prošlošću i gradimo empatiju prema iskustvima drugih.
Historija kvir života u Bosni i Hercegovini
Ova pionirska knjiga dokumentuje prisustvo, živote i otpornost kvir ljudi u Bosni i Hercegovini kroz historijski vremenski okvir: od srednjovjekovne Bosne, preko osmanskog i austrougarskog perioda, do modernog doba. Autori i autorice kombinuju arhivske izvore, dokumente, novinske članke i usmena svjedočanstva kako bi rekonstruisali priče koje su često bile nevidljive ili zanemarene.
Publikacija sadrži 105 ilustracija, fotografija i faksimila izvornih dokumenata koji prate tekst i dodatno osnažuju njegovu poruku. Od reprodukcija sudskih presuda i putopisnih zapisa, do novinskih članaka, narodnih priča i drugih vrsta zapisa – ove slike čine vizuelnu arhivu koja čitatelju i čitateljici omogućava neposredan susret s historijskim materijalima.
Voditelj istraživačkog projekta i urednik izdanja je Damir Imamović, autori i autorice su: Damir Imamović, Matej Vrebac, Lejla Kalamujić, Amila Buturović, Nikolina Todorović.
Knjiga ne samo da popunjava praznine u historiji, već i afirmiše kvir identitete, pokazujući da ova zajednica ima stvarne korijene i doprinos društvenoj memoriji. Ona otvara prostor za razgovor, razumijevanje i prepoznavanje raznolikosti, čineći prošlost relevantnom za sadašnjost.
Najbolji film
Divlji konji Livna, Vanja Stokić i Ajdin Kamber
Dokumentarni film o livanjskim divljim konjima istražuje kako zajednica i pojedinci mogu nadoknaditi odsutnost institucija. Film od 35 minuta prati priče o aktivizmu, prirodnoj ljepoti, ponosu lokalnog stanovništva, ali i odgovornosti te kriminalu povezanom s napuštenim životinjama. Autori su kroz lični angažman pokazali da umjetnost može biti čin građanske odgovornosti.
Ovaj film nije samo zapis o konjima; on je metafora za stanje kulture i društva, često prepušteno inicijativi pojedinaca koji u tišini drže stvari na životu. Projekcija je pratila panel diskusija koja je dodatno otvorila dijalog između publike, autora i lokalnih aktivista, pokazujući kako dokumentarni film može potaknuti društvenu promjenu.
Najbolja predstava
Svijet i sve u njemu, režija Selma Spahić
Predstava rađena prema tekstu Bejturan i ruža Aleksandra Hemona, a u režiji Selme Spahić spaja intimno i epopejsko, istražujući ljudske odnose i unutrašnje borbe likova. Glumačka ekipa donosi emotivnu iskrenost, dok scenografija i vizualni dizajn stvaraju prostor u kojem publika osjeća da je dio priče. Muzika i kostimi dodatno produbljuju doživljaj, čineći svaku scenu snažnom i dojmljivom.
Svijet i sve u njemu balansira kompleksnost romana s neposrednošću teatra, ostavljajući publiku u stanju promišljanja i empatije. Predstava je nagrađivana i hvaljena na festivalima, uključujući i Festival MESS na kojem je ove godine dobila Grand Prix nagradu, ali ono što je posebno važno je da pokazuje kako čak i u ograničenim uslovima lokalne produkcije moguće je stvoriti djelo koje je univerzalno i emotivno snažno.
Najbolji album
ЯOЯЯIM (Mirror), Billain
Billainov treći album predstavlja nastavak njegove Cyberneuro sage, gdje se muzika, narativ i vizualni identitet stapaju u jedno iskustvo. Album istražuje teme identiteta, ogledala i percepcije, a svaki singl prati i pisana priča koja služi kao most između zvuka i emocije slušatelja. Inspiriran sci-fi umjetnošću, literaturom i filozofijom, album balansira između kompleksnih zvučnih slojeva i plesnog groovea, stvarajući duboko uranjajući doživljaj.
Album nije samo muzičko djelo, već i narativni eksperiment koji poziva slušatelja da postane aktivni učesnik u umjetničkom svijetu Billaina. Ovo je primjer kako inovativna domaća produkcija može konkurirati internacionalnim standardima i proširiti granice muzike.
Najbolja izložba
Gaza Bienale – Sarajevski paviljon
Gaza Bijenale – Sarajevski paviljon, izložbeni program koji povezuje umjetnike i umjetnice iz Gaze i Sarajeva u jedinstvenom dijalogu o opstanku, stvaranju i ljudskosti u uslovima razaranja bio je upriličen od 10. oktobra do 7. novembra 2025. u šest sarajevskih institucija: Umjetničkoj galeriji BiH, Historijskom muzeju BiH, Muzeju ratnog djetinjstva, DKC Sarajevo, Collegium Artisticumu i zgradi Crvenog krsta/križa. Više od trideset umjetnika iz dva grada predstavili su radove koji govore o ustrajnosti, otporu i imaginaciji u vremenu kada je stvarati čin preživljavanja. Izložba je dio globalne mreže Gaza Bijenala, pokreta koji su 2024. godine osnovali umjetnici iz Gaze i Zabranjeni muzej Jabal al Risan u Palestini, a koji danas povezuje paviljone u Londonu, New Yorku, Atini, Istanbulu, Berlinu, Cape Townu i mnogim drugim gradovima.
Sarajevo je mjesec dana bilo mjesto solidarnosti i međunarodne povezanosti, dok radovi podsjećaju na to koliko umjetnost nadilazi granice i zidove. Izložba je pokazala kako zajedništvo i predanost mogu stvoriti prostor za dijalog i promišljanje čak i u najtežim uvjetima.
Umjetnička intervencija
Prazni stripovski oblačić kao spomen Karimu Zaimoviću – autori Andrej Đerković i Almir Imširević
Na raskrsnici Titove i Dalmatinske ulice u Sarajevu, postavljen je minimalistički, bijeli stripovski oblačić bez riječi, tihi, ali snažan hommage Karimu Zaimoviću, kultnom novinaru, ilustratoru i osnivaču magazina Dani, čiji je život prekinut u ranim danima opsade Sarajeva.
Prazni oblačić, na prvi pogled jednostavan, nosi višestruko značenje: simbolizira neostvarene snove, prekinute narative i želje jednog života, ali i kolektivnu memoriju cijele generacije čiji su životi bili podijeljeni na tri dijela: prije, tokom i poslije rata. Autorima je bio važan prostor za interakciju, prolaznici se, gledajući oblačić, pozivaju da unesu vlastitu interpretaciju, da u tišini reflektiraju o životima koji su prošli, ali i o vlastitim iskustvima, sjećanjima i snovima.
Ova intervencija nastavlja tradiciju moderne umjetnosti koja istražuje značaj praznog prostora i odsutnosti, minimalistički pristup prisiljava publiku da sama ispuni značenje.
Kroz ovaj rad, Đerković i Imširević ne samo da čuvaju sjećanje na Karima Zaimovića, već i postavljaju pitanje o našoj odgovornosti prema sjećanju, historiji i vlastitim neispunjenim željama. Prazni oblačić je tako postao simbol generacijskog mementa, prostor introspektivne tišine i meditacije u urbanom kontekstu Sarajeva, podsjećajući da umjetnost može biti i čin sjećanja, i dijalog, i tiha kritika stvarnosti.
Najbolja modna kampanja
NO COMMENT
Modni dizajner Marko Feher s kampanjom No Comment pokazuje kako odjeća može progovarati bez riječi, kroz uniseks siluete, minimalistički vizual i urban kontekst, kampanja postaje meditacija o identitetu, introspekciji i estetici.
Kampanju je snimio fotograf Edvin Kalić, frizure potpisuje Ensar Dervišbegović, a makeup Renata Ponjević, a supernumerarij je Alaoui Ismail.
