Nakon raspada Jugoslavije i prelaskom na ekonomiju slobodnog tržišta, geopolitički krajolik nekadašnjeg teritorija oblikovan je kompleksnim historijskim nasljeđem, složenim međudjelovanjem globalnih aktera, raznolikim i često oprečnim vizijama socio-ekonomskog razvoja te različitim stupnjevima postepene integracije u Evropsku Uniju. Ova zamršena dinamika nikad završene tranzicije, koja je dobila svoju post inačicu, odrazila se i na čitav spektar negativnih prostornih fenomena: od propadanja naslijeđene infrastrukture i institucija, preko nepriuštivog stanovanja i sveprisutne ilegalne gradnje, do urbane i okolišne degradacije.
Za prakse čiji je fokus djelovanja na prostornoj i urbanoj kompleksnosti, navigiranje sivim zonama češće predstavlja pravilo nego izuzetak, što ih je učinilo žilavima – otpornima i adaptabilnima za svladavanje različitih izazova ove dijelom naslijeđene, dijelom novonastale topografije. Upravo nam ta siva ekologija otvara drugačije horizonte kreativnih sloboda koje su nastale izvrtanjem ograničenja u vlastite alate djelovanja.
Iz tog razloga umjesto modernističkih dogmi nastalih u zatvorenom krugu borbe binarnih opozicija u težnji za jednom i ispravnom istinom usmjerenoj ka napretku i rastu, kao polazište u kolaborativnom i interdisciplinarnom promišljanju budućih aktivnosti i dispozicija unutar spomenutog regionalnog konteksta uzimamo grešku, kvar, slom, nesuglasje, degradaciju i deregulaciju.
Za plodne pristupe taj navedeni kontekst potrebno je i jezično oboriti. Riječi su oblik djelovanja, a njihova artikulacija predstavlja prvi korak u dijagnozi problema. U antici, tezaurus se odnosio na prostor svetišta namijenjen čuvanju vrijednih predmeta. Tezaurus, kao riznica jezičnog blaga, predstavlja korpus semantički povezanih riječi koje pokrivaju određeno područje, svrstanih prema sličnosti ili pak oprečnosti.
Ovaj program otvara se s pitanjima čiji cilj nije jedan krajnji zajednički odgovor, već argumentirana rasprava koja se nastavlja i s vremenom nadopunjuje. Koji pojmovi opisuju prostornu i urbanu stvarnost post-jugoslavenskog teritorija? Možemo li, putem našeg dijeljenog regionalnog jezika, stvoriti i zajednički rječnik – Tezaurus žilavosti– savremene prostorne prakse u doba permanentne krize?
O PROGRAMU
Noći arhitekture Sarajevo X Rijeka međunarodni su javni program kojeg zajednički organiziraju DELTALAB – Centar za urbanu tranziciju, arhitekturu i urbanizam Sveučilišta u Rijeci i organizacija LIFT- Prostorne inicijative iz Sarajeva čiji je tematski okvir, a ujedno i završni produkt Tezaurus žilavosti. Program se održava u petak 24.11.2023. od 16:00 – 23:00 u prostorima DELTALABA, u zgradi Ivex (Delta 5, Rijeka).
Noći arhitekture Sarajevo, prepoznatljiv je program grupe LIFT – Prostorne inicijative iz Sarajeva koji se održava od 2015. godine, a zadnjih godina provodi se u obliku kolaboracije s drugim organizacijama koja uključuje i gostovanje u drugim gradovima. Dinamičniji i promjenjiv format programa ima za cilj aktiviranje lokalne zajednice u kreiranju i održavanju narativa u arhitekturi, prostornom planiranju i kulturi.
Sudionici programa su DELTALAB / URBANI STUDIJI UNIRI (Rijeka), LIFT – Prostorne inicijative (Sarajevo), BAZA – Platforma za prostorne prakse (Novi Sad), Matej Nikšić (Ljubljana), Nikola Ostojić (Sarajevo) i Gorana Stipeč Brlić (Rijeka). Prva zajednička karakteristika pozvanih sudionika je da su arhitekti koji žele izaći iz zatvorenog kruga binarnih opozicija proširujući djelovanje izvan ukalupljenog polja arhitekture ili urbanizma. Druga zajednička karakteristika je kontekstualna, stoga sudionici programa dolaze iz gradova čije je naslijeđe definirala bivša Jugoslavija, a sadašnjost im još uvijek definira pojam tranzicije kao stanja kompleksne prostorne i urbane mutacije.
Događanje je javno i otvoreno za svu zainteresiranu publiku. Tezaurus žilavosti nastat će kroz dinamičan format u kojem sudjeluje preko dvadeset sudionika koji kombinira kratke prezentacije i debatu dok se pojmovi uživo preslaguju na projekcijskom platnu kao paralelni digitalni performans. Odabir pojma proizlazi iz tematskog okvira programa, planetarnog i/ili lokalnog konteksta suvremenog trenutka, osobnog i grupnog fokusa profesionalnog djelovanja te znanstveno-istraživačkog i/ili stručnog interesa. Nakon prezentacijskog dijela slijedi moderirana debata.