Posjetili smo jednu od najljepših biblioteka na svijetu

Release Date
29/05/2023
naslovna fotografija
Günther Bayerl
fotografije i tekst
FBL

Veličanstveni kompleks nekadašnjeg benediktinskog samostana u Wiblingenu u Njemačkoj danas je vrhunac gornjošvapske barokne rute. Barokna cjelina sa impresivnom manastirskom crkvom i živopisnom bibliotekom podignuta je u 18. vijeku i svjedoči o moći manastira.

Biblioteke su svjedoci velikog značaja nauke u manastirima. Tamo su se skupljali vrijedni spisi ili dokumenti, a svećenici su se obučavani kako bi prenijeli stečeno znanje u svijet. U 18. vijeku su manastiri Gornje Švapske, poput manastira Schussenried, manastira Ochsenhausen i manastira Wiblingen, izgradili grandiozne bibliotečke dvorane, prave festivalne dvorane znanja i nauke.

Impozantna zgrada benediktinskog manastira Wiblingen nalazi se u ulici Oberschwaebische Barockstraße, južno od kapija Ulma / foto_ Arnim Weischer
krilo zgrade u kojem je smještena biblioteka, koja se nalazi na drugom spratu / foto_Besima Svraka

 

Rokoko dragulj

Dvorana biblioteke samostana Wiblingen smatra se jednim od najuspješnijih i najljepših prostornih ostvarenja rokoko razdoblja i jedna je od najvažnijih kulturnih blaga regije i privlači posjetitelje svojim impresivnim i prekrasnim ambijentom zbog kojeg je brojni smatraju jednom od najljepših biblioteka na svijetu. Veličanstvena dvospratna biblioteka sa dva nivoa prozora i blago podignutim krovom, koji pruža dodatni prostor za kupolasti plafon igrađena je između 1740. i 1750. godine kao mjesto učenja i nauke.

Slikar Franz Georg Hermann i kipar Fidelis Sporer stvorili su rokoko dragulj, dragulj u kojem sve umjetnosti sarađuju. Arhitektura, skulptura i slikarstvo stapaju se sa zidovima od knjiga u elegantne vibracije, a prostor zrači svijetlim bojama.

Kada kročite u biblioteku manastira u Wiblingenu, prvi dojam koji vas obuzima je osjećaj mira i tišine. Visoki stropovi, vitražni prozori i zidne freske pružaju očaravajuću pozadinu za stotine knjiga koje se čuvaju na policama. Atmosfera je gotovo nestvarna, geometrijski mramorni pod koji čuvaju blistave statue sa detalljima boje zlata okružen je nježnim stupovima u plavim i ružičastim bojama, knjige na policama i dramatična freska na plafonu. Osvjetljenje stvara ugodnu i intimnu atmosferu.

foto_Besima Svraka

Širina biblioteke nije bila proporcionalna visini, pa su arhitekte proširile galerije kako bi prostorija izgledala uravnoteženo. Centralni pod je okružen sa osam statua koje izgledaju kao da su od sjajnog porculana, ali su zapravo samo obojeno drvo. Isklesao ih je Dominikus Hermenegild Herberger.

Interesantno je da su knjige bojene u bijelo ili prekrivane bijelim papirom kako bi se uklopile u dizajn sobe, pa je manastir, da bi uštedio troškove, knjige vezivao u svijetlu svinjsku kožu.

foto_Besima Svraka

Veliku fresku na plafonu naslikao je Franz Martin kuen 1744. Mladi umjetnik je svoj radi završio za samo šest mjeseci koristeći boje od prirodnih pigmenata. Plafon pruža panoramu od Starog zavjeta do 18. vijekam a uredištu freske je ženska figura okružena anđelima: božanska mudrost koja vlada svime.

Sva blaga mudrosti i nauke

Projekt biblioteke započeo je 1740. godine pod vodstvom opata Meinrada Hambergera, koji je želio prostor za koji je rekao da će probuditi novu želju i novu ljubav prema duhovnim i naučenim vježbama među monasima. To je značilo da ne samo da je u tom prostoru trebala biti smještena književna djela koja bi mogla proširiti umove njegovih monaha, već je trebao biti i prostor koji je vizuelno inspirisao svoje stanovnike.

foto_ Arnim Weischer

Biblioteka samostana skupljala je sva blaga mudrosti i nauke – kako objašnjava latinski natpis iznad portala biblioteke – In Quo Omnes Thesauri Sapientiae & Scientiae. Njena historija seže u kasni srednji vijek kada su benediktinski redovnici iz Wiblingena pažljivo ručno prepisivali knjige u samostanskoj pismohrani. Sakupljali su također i inkunabule, ranu štapu i savremenu literaturu. Posebna pažnja posvećivala se se očuvanju i restauraciji knjiga, kako bi se osiguralo da će one biti dostupne i budućim generacijama.

foto_Besima Svraka

Kada je samostan raspušten početkom 19. vijeka, biblioteka je imala oko 15.000 svezaka. To je više nego što su imale neke savremene univerzitetske biblioteke. Dosta dragocjenih knjiga je ukradeno tokom sekularizacije. Od veličanstvene kolekcije ostalo je samo 96 originala.

Danas je manastir dio Univerziteta u Ulmu.

Biblioteka u Wiblingenu predstavlja jedinstveno iskustvo za sve posjetitelje. Bilo da ste ljubitelj knjiga, historije, arhitekture ili jednostnostavno želite pronaći inspiraciju u ovom bajkovitom i pomalo mističnom okruženju.

foto_Besima Svraka

foto_Besima Svraka
foto_Besima Svraka

Zeen is a next generation WordPress theme. It’s powerful, beautifully designed and comes with everything you need to engage your visitors and increase conversions.