Kada govorimo o savremenoj bosanskohercegovačkoj književnosti, ne možemo zaobići snažne i nagrađivane glasove žena koje su obilježile decenije književnog stvaranja. Od pjesnikinja koje su mijenjale ritam našeg jezika do književnica koje su pomjerale granice tema o kojima se govori. Ovo su autorice koje čitamo, volimo i preporučujemo.
Ferida Duraković
Ferida Duraković (1957) diplomirala je južnoslavenske književnosti i jezike na Univerzitetu u Sarajevu. Svoju prvu knjigu poezije objavila je sa 20 godina, za koju je dobila dvije književne nagrade u BiH. Do danas je objavila knjige poezije, proze, članaka i eseja, prijevoda i književnosti za djecu. Njene knjige poezije objavljene su u SAD-u, Italiji , Bugarskoj i Poljskoj, a poezija joj je prevedena na više od trideset jezika. Dobitnica je brojnih domaćih i međunarodnih nagrada za poeziju, među kojima su Hellman/Hammet Fund for Free Expression iz 1992. godine i Vasyl Stus Freedom-to-Write Award (SAD) iz 1999. godine.
Od 1992. do 2014. godine radila je kao izvršna direktorica PEN Centra u BiH. Njena posljednja knjiga kratkih priča, Ne lažem Tita mi, objavljena je u Sarajevu 2021. godine, a u Beogradu 2022. godine. Živi u Sarajevu.
Naša omiljena knjiga: Kao kiša u japanskim filmovima
Senka Marić
Senka Marić (1972) studirala je teatarsku pedagogiju i komparativnu književnost. Piše poeziju, prozu i eseje, a bavi se i prevođenjem. Glavna je urednica književnog portala Strane. Objavila je tri zbirke poezije i dva romana. Za roman Kintsugi tijela (Körper-Kintsugi) dobila je Nagradu Meša Selimović 2019. godine za najbolji roman na cjelokupnom jezičkom prostoru Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije i Crne Gore. Živi u Mostaru.
Naša omiljena knjiga: Kintsugi tijela
Bisera Alikadić
Bisera Alikadić (1939) je pjesnikinja i književnica. Rođena je u Podhumu kod Livna, a od 1947. godine živi u Sarajevu. Dugo je radila u Narodnoj i univerzitetskoj biblioteci BiH, a književnost je počela objavljivati još kao djevojčica.
Objavila je dva romana, više zbirki poezije, kao i prozu, poeziju i dramske tekstove za djecu. Među njenim najpoznatijim djelima su Larva, Kraljica iz dvorišta, Dok jesam Ciganka i Grad Hrabrost. U književnosti se posebno bavi ženskim iskustvom, samoćom i položajem žene u društvu, pišući pretežno slobodnim stihom.
Njena djela zastupljena su u brojnim antologijama i školskoj lektiri te su prevedena na više jezika. Članica je Društva pisaca BiH, a smatra se prvom Bošnjakinjom koja je objavila roman za odrasle.
Naša omiljena knjiga: Larva
Adisa Bašić
Adisa Bašić (1979) pjesnikinja je, književnica i profesorica iz Sarajeva. Objavila je pet zbirki poezije: Havine rečenice (1999), Trauma market (2004), Promotivni spot za moju domovinu (2011), Motel neznanih junaka (2014) i Košćela (2021), kao i zbirku priča A ti zaključaj (2017). Njena poezija uvrštena je u brojne antologije i izbore bosanskohercegovačkog i evropskog pjesništva.
Doktorsku disertaciju o komičkom pristupu erotskoj ljubavi u južnoslavenskoj lirici odbranila je 2019. godine u Grazu. Disertaciju je objavila u Sarajevu 2021. godine pod naslovom Erosova manufaktura. Na Filozofskom fakultetu u Sarajevu predaje poeziju, književnu kritiku i kreativno pisanje. Knjiga o Almiru njen je prvi roman.
Naša omiljena knjiga: Knjiga o Almiru
Selma Asotić
Selma Asotić je bilingvalna pjesnikinja. Njene pjesme i eseji objavljivani su u časopisima Tinderbox Poetry Journal, Michigan Quarterly Review, EuropeNow, The Well Review i Calvert Journal. Bila je među finalistkinjama za nagradu Brett Elizabeth Jenkins Poetry Prize 2019. godine. Za pjesmu Nana dobila je nominaciju za Pushcart Prize, a 2021. i 2022. godine bila je polufinalistkinja za 92Y Discovery Poetry Prize.
Njena prva zbirka poezije, Reci vatra, objavljena je u Bosni i Hercegovini i Srbiji 2022. godine. Iste godine osvojila je Nagradu Stjepan Gulin za najbolju zbirku poezije u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori. Engleska verzija zbirke trebala je biti objavljena u izdanju Archipelago Books 2024. godine.
Završila je MFA studij na Univerzitetu u Bostonu, a trenutno je na doktorskom studiju komparativne književnosti na Univerzitetu Massachusetts Amherst.
Naša omiljena knjiga: Reci vatra
Nikolina Todorović
Nikolina Todorović (1995) diplomirana je književna komparatistica, pjesnikinja i književna kritičarka iz Sarajeva. Dobitnica je Nagrade Mak Dizdar 2021. godine za najbolju prvu neobjavljenu zbirku poezije, koja je potom objavljena pod naslovom Ofelija, baštovanka. Njene pjesme prevedene su na engleski, francuski, ruski i gaelski jezik.
Piše poeziju, prozu, književnu kritiku i kolumne, a objavljivala je u brojnim domaćim i regionalnim časopisima i portalima. Bila je dio projekta Ženska čitaonica: fabrika književne kritike, a istraživačica je na projektu Historija queer života u BiH koji vodi Sarajevski otvoreni centar.
Naša omiljena knjiga: Ofelija, baštovanka
Lejla Kalamujić
Lejla Kalamujić (1980) rođena je u Sarajevu, gdje i danas živi. Diplomirala je filozofiju i sociologiju. Autorica je dvije zbirke priča, Anatomija osmijeha i Zovite me Esteban, kao i drame Žena kanibal, ili kako sam ubila svoju porodicu. Piše prozu, drame, eseje i književne kritike, koje objavljuje u različitim časopisima i na online portalima u Bosni i Hercegovini i regiji. Knjiga Zovite me Esteban dobila je književnu nagradu Edo Budiša 2016. godine.
Naša omiljena knjiga: Zovite me Esteban
Lana Bastašić
Lana Bastašić (1986) rođena je u Zagrebu. Završila je anglistiku i komunikologiju u Banjoj Luci, a magistrirala studije kulture na Fakultetu političkih nauka u Beogradu. Objavila je zbirke priča Trajni pigmenti (2010), Vatrometi (2013) i Mliječni zubi (2020), knjigu za djecu Nastja crta sunce (2015) i zbirku poezije Naivni triptih o Bosni i umiranju (2014). Njen prvi roman, Uhvati zeca (2018), osvojio je Evropsku nagradu za književnost 2020. godine i međunarodnu nagradu Latisana per il Nord-est 2021. godine. Preveden je na dvadeset jezika.
Njena posljednja knjiga je Crveni kofer, dnevnik iz Ciriha. Dobitnica je brojnih književnih nagrada za poeziju, prozu i dramu, a njeni radovi uvršteni su u više antologija i objavljivani u književnim časopisima u regiji.
Jedna je od pokretačica projekta Tri + tri sestre, posvećenog promociji ženskog književnog stvaralaštva u regiji, te članica PEN centra BiH.
Njen društveni angažman obuhvata i pitanja rata, nasilja i ljudskih prava. Posebno je javno govorila o stradanju Palestinaca u Gazi i kritizirala šutnju prema civilnim žrtvama, ističući da feministički i humanistički principi moraju vrijediti bez obzira na nacionalnost, vjeru ili porijeklo žrtava.
Naša omiljena knjiga: Uhvati zeca
Nermina Omerbegović
Novinarka i pjesnikinja. U svom radu bavi se društvenim temama, položajem žena, slobodom izražavanja i iskustvom rata. Kao novinarka prati različite društvene i kulturne teme, a posebno se bavila položajem novinarki i problemima rodne diskriminacije i uznemiravanja u medijima.
Objavila je nekoliko zbirki poezije, među kojima su Odrastanja, Prizivanja dodira i Pričaj, Lilit. U svojoj poeziji otvoreno piše o ljubavi, tijelu, seksualnosti i ženskom iskustvu, propitujući društvene i patrijarhalne obrasce.
Njeno književno i novinarsko djelovanje obilježeno je društvenom angažiranošću, interesom za ženska prava i slobodu pojedinca, kao i svjedočenjem o ratnom iskustvu Sarajeva i Bosne i Hercegovine.
Naša omiljena knjiga: Pričaj Lilit
Melida Travančić
Melida Travančić (1985) doktorica je humanističkih znanosti iz područja književnosti, pjesnikinja, prozaistica, esejistica i književna kritičarka iz Tešnja. Objavila je pet zbirki poezije i dvije prozne knjige, kao i više od 20 znanstvenih i stručnih radova. Dobitnica je brojnih nagrada za poeziju, a za priču Žica nagrađena je na 41. Susretima Zija Dizdarević.
Njena poezija prevedena je na engleski, makedonski, španski, perzijski, mađarski i slovenski jezik. Članica je Društva pisaca BiH i PEN Centra BiH.
U svojoj književnosti bavi se svakodnevicom, tijelom, egzistencijalnom tjeskobom, otuđenošću i smrću. U posljednjoj zbirci Moja majka hrani mrtvog psa kroz intimne i svakodnevne prizore otvara šira pitanja o savremenom čovjeku i njegovom odnosu prema svijetu.
Naša omiljena knjiga: Ulaz u prazninu
Šejla Šehabović
Šejla Šehabović (1977) pjesnikinja je, književnica i profesorica iz Tuzle. Diplomirala je bosanski i hrvatski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Tuzli, a bavi se književnom historijom i feminističkim studijama.
Objavila je zbirku poezije Make-up (2004) te zbirke priča Car Trojan ima kozije uši (2005) i Priče, ženski rod, množina (2007). Za kratku priču dobila je prvu nagradu Pincoma Super Cyber Story, a njena djela prevođena su na poljski i mađarski jezik. Objavljivala je u domaćim i stranim časopisima.
Bila je članica redakcije časopisa za kritiku, umjetnost i teoriju Razlika, a danas je direktorica Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine.
Naša omiljena knjiga: Make-up
Emina Žuna
Emina Žuna (1981) bosanskohercegovačka je književnica, kolumnistica i psihoterapeutkinja iz Jajca. Diplomirala je psihologiju te komparativnu književnost i bibliotekarstvo na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, a magistrirala evropske književne kulture u Strazburu, Bolonji i Solunu.
Objavila je romane Linija života (2016) i Do boljeg jučer (2022), koji su bili u užim izborima za regionalne književne nagrade. Dobitnica je više nagrada za kratku priču, a objavljivala je i eseje, kolumne i dramske tekstove. Članica je Društva pisaca BiH i PEN Centra BiH.
Naša omiljena knjiga: Linija života
Martina Mlinarević
Martina Mlinarević (1982) književnica, pjesnikinja, kolumnistica i društveno angažirana aktivistica iz Ljubuškog. Poznata je po britkim kolumnama o društvenim i političkim temama, posebno onima vezanim za Hercegovinu, zbog kojih je bila izložena pritiscima i prijetnjama.
Objavila je knjige Neprocjenjivo, Ljetos i drugi ledovi, Huzur i Bukača, a njena djela često tematiziraju slobodu, ljubav, društvene predrasude, stigmatizaciju i položaj pojedinca. Bukača je posebno prepoznata kao angažirana knjiga o pobuni protiv šovinizma, licemjerja i društvenih pritisaka.
Godine 2020. imenovana je ambasadoricom Bosne i Hercegovine u Češkoj i Slovačkoj. Aktivna je u borbi za ljudska prava, slobodu izražavanja i društvenu ravnopravnost.
Naša omiljena knjiga: Bukača
Uređivačka transparentnost:
Ovaj članak je pripremljen u skladu sa Uređivačkim smjernicama FBL magazina. Naša misija je osigurati tačnost, integritet i estetsku vrijednost svake objavljene informacije. Primijetili ste grešku ili želite uputiti ispravku? Javite nam se ovdje.
Sadržaj je autorsko vlasništvo FBL Creative, Mannheim.