Kako bi umjetničko djelo moglo spasiti budućnost jednog parka

Datum objave
27/12/2020
piše
Gabriela Manda Seith
fotografije
Gabriela Manda Seith / Odron / Hana Ćurak

Borba oko park(ing)a u Sarajevu potaknula je umjetnički aktivizam da se spasi ne samo skulptura, već i jedna od rijetkih zelenih površina u gradu. Bez najave, grupa radnika je 5. augusta 2020. počela demontirati skulpturalnu instalaciju Helmuta Lutza Sternenweg / Zvjezdani put u sarajevskom parku Hastahana, nakon čega su se umiješali članovi incijative Hastahana Park, zapanjeni njihovom neprofesionalnošću. Iako su neko vrijeme nemarno rastavljeni komadi ostali napušteni na travi, akcije umjetnika i građana potaknule su raspravu o onome što je trebalo biti tajno riješeno.

 

Skulptura Helmuta Lutza nakon djelimičnog demontiranja / fotografija_Hana Ćurak

Demontaža ove fantastične instalacije nalik na bajku bila je prva provedba transformacije parka Hastahana u centru Sarajeva, službeno preimenovanog u park Nijaz Duraković u maju 2018. Ipak, park možda nije ispravan naziv za mjesto na kojem bi trebala biti izgrađena višespratnica, uključujući podzemnu garažu, umjetnički paviljon, prostorije lokalne zajednice i druge društvene sadržaje. Općina je u aprilu 2019, tvrdeći da u okolini treba više parkirnog mjesta, predstavila prijedlog kombinacije parka, podzemnog parkinga i zgrade u zavodljivoj 3D animaciji (možete prijedlog pogledati OVDJE). Istina jeste da je pitanje prostora za automobile vrlo važno u Sarajevu. Međutim, pravi problem jeste što grad ima previše automobila, a ne manjak parkinga. Umjesto da se ulaže u javni prijevoz, posljednjih godina su građene parkirne garaže na spratove, koje su često ostajale poluprazne, jer su preskupe prosječnim građanima.

Nasuprot onome što su vlasti tvrdile da je nužna budućnost parka Hastahana, građani koji žive na Marijinom Dvoru imaju drugačije zahtjeve. Po njihovom mišljenju, Sarajevo očajnički treba zelenu površinu. Samo oko 1,5% grada je pokriveno zelenim površinama. U video zapisima, na društvenim mrežama Hastahana parka na Facebooku i Instagramu, građani javno iznose želje o budućnosti parka, za koji vjeruju da pripada različitim generacijama Sarajeva, djeci, mladima, penizionerima. Napravimo park od pravog parka, ne dopustimo da beton zauzme to mjesto. Umjetnik Damir Nikšić napisao je pjesmu o borbi za park, a u spotu pjeva Mi branimo Hastahanu zajedno sa brojnim članovima Hastahana Park inicijative i poznatim bh. muzičarima.

 

U posljednjih 25 godina urbana transformacija u Sarajevu bila je usmjerena isključivo na unosna ulaganja, a ne na pametnu infrastrukturu i javni zeleni prostor. Zagađenje zraka se neizmjerno povećalo otkako su nove visoke zgrade spriječile pravilnu cirkulaciju zraka. Zajedno s korištenjem visoko zagađujućih automobila, novi zapisi zagađenja zraka nedavno su Sarajevo stavili na spisak jednog od najzagađenijih gradova na svijetu. Uzrokujući oštećenja na organima i ćelijama ljudskog tijela, što vjerovatno rezultira demencijom, srčanim bolestima, problemima plodnosti i smanjenjem inteligencije, procjenjuje se da godišnje više od 3.300 ljudi umre od bolesti povezanih sa zagađenjem zraka u Bosni i Hercegovini.

Jasno je da Sarajevu trebaju zelena pluća, a ne još jedno parkiralište koje vjerojatno neće biti u potpunosti iskorišteno. Održati Hastahanu kao zeleni prostor nije samo doslovno način pridonošenju neophodnom okretanju Sarajeva održivom urbanističkom planiranju, već simbolizira mnogo više. To treba posmatrati kao otpor bolesnom i korumpiranom političkom sistemu kojima je profit preči od potreba građana. Iako su građani i građanke više puta uputili svoje zahtijeve na mnogo različitih načina, čini se da je to samo još jedna borba s vjetrenjačama. Otkako je prije dvije godine formirana inicijativa Hastahana Park, članovi su posvetili svoje slobodno vrijeme i energiju javnim kampanjama i organiziranju sastanaka, nadajući se da će to utjecati na budućnost parka. I nedavno su stavili pod zaštitu skulpturu koja je našla svoj dom u ovom parku. Umjetnik Helmut Lutz poklonio je skulpturu gradu Sarajevu, s ciljem povezivanja ljudi preko granica, za pomirenje i za bolju budućnost nakon što je Sarajevo tokom rata bilo pod opsadom gotovo četiri godine (1992-1995).

fotografija_Odron

Lutzova skulptura satkana je od simbola. Potiče posjetitelja na interakciju s njom i okuplja ljude oko sebe. Drvo života je u centru spirale sa željeznom krošnjom od plodova i ušnih školjki, glave zmije i zmaja služe kao poluga za otvaranje krošnje, referirajući se na Adama i Evu u raju. Uokvirena je kamenim knjigama iz kojih izlaze figure, prikazujući put ljudi kao kontinuirani put liječenja. Ikarova krila možete pomicati pedalama, a pokretanjem stubova ljudska figura nestane i izroni Minotaurus. Prema umjetniku, reference na grčku mitologiju otvaraju način razumijevanja naslijeđa Evrope poteklog sa Istoka.

Kao dio svoje West-East-path inicijative, između 1978. i 1982. stvorio je svoju prvu kiparsku instalaciju Zvjezdani put u njemačkom gradu Breisachu, na granici s Francuskom, kako bi ojačao njemačko-francuske odnose. Prije nego što je 2005. godine Sarajevu poklonio skulpturu, ona je već putovala Evropom, Istanbulom i Jeruzalemom, što je trebalo povezati takozvani Istok i Zapad, promičući međukulturni dijalog. Na svakoj stanici skulpturu su pratile plesne i muzičke izvedbe, uključujući nevjerojatne scenske scenografije i kostime. Godine,1995. Lutz je zbog rata bio spriječen donijeti svoju instalaciju u bivšu Jugoslaviju, stoga je bacio drvenu skulpturu u Dunav u mađarskom gradu Mohács, rekavši: Evropa plače. Poruku je trebala prenijeti voda, slobodno prelazeći granice, prema zemljama bivše Jugoslavije.

 

Zvjezdani put, Sarajevo / fotografija_Helmut Lutz

 

Skulptura Zvjezdani put označava iscjeljenje, simbolizirano kroz školjku. Godine 2000. Lutzov tzv. zvučni brod Im Augenblick / U trenutku bio je postavljen ispred Željezničke stanice u Sarajevu, koja je bila još uvijek obilježena ožiljcima ratnog granatiranja. Sigurno je bio veliki trenutak nade i entuzijazma kada su na tom mjestu svirali Markus Stockhausen, trubač i kompozitor iz Njemačke, zajedno s kolegama iz Sarajeva, trubačem Denisom Amitovićem i trombonistom Marinom Gradacem. Osnivač i direktor Sarajevo Jazz Festa, Edin Zubčević, u tekstu Vandalizam i renesansa se prisjeća kako ga je zapanjio futuristički brod za koji se činilo da je pobjegao iz romana epske fantastike ili distopijskog filma.

Markus Stockhausen svira ispred Im Augenblick (U trenutku)

Za umjetnika Lutza mjesto koje je dodijeljeno skulpturi 2005. godine, kada su je gradske vlasti postavile u Hastahana park, savršeno se poklapa s njegovim ciljem da simbolizira put liječenja. Hastahana u prijevodu znači bolnica (s osmansko-turskog خستهخانه, hastahane). Na mjestu današnjeg parka, Osmanlije su 1866. godine osnovali prvu javnu bolnicu u Sarajevu, vojnu bolnicu u sklopu Gazi Husrev-begovog vakufa, dobrotvorne zadužbine. U akciji skretanja pažnje na naziv i namjenu, Lutz je u Sarajevu inicirao medicinski kongres 2008. godine, koji je finansirala Aeskulap, kompanija za medicinske uređaje.

Kad su ga početkom augusta obavijestili o nenajavljenom uklanjanju njegove skulpture, bio je šokiran, kako je izjavio u intervjuu. Informacije nije dobio preko vlasti, koja je uklanjanje započela bez umjetnikovih konsultacija, već putem inicijative Hastahana Park. Od tada stanovnici, aktivisti i umjetnici privlače veliku pažnju svojim protestima protiv demontaže skulpture. Nakon što su prekinuli gradske vlasti u pokušaju uklanjanja, pokrenuli su spontanu intervenciju omotavanjem folije oko rastavljenih cijevi kako bi zaštitili skulpturu. U sklopu ove inicijative umjetnik Mak Hubjer sprejem je napisao na komadu drvene ploče obraćajući se umjetniku riječima: Dragi Helmut, hvala i zbogom, tvoje Sarajevo! U jednom intervjuu Hubjer je izjavio da Hastahana park predstavlja građansku borbu za javni prostor, te da se kolateralna šteta nanesena skulpturi Helmuta Lutza zapravo odnosi na šire pitanje s obzirom na ponašanje političke elite. Za njega, Hastahana park je simbol ljudi koji osjećaju da nešto posjeduju, da su dio nečega, a sa druge strane imate investitore koji žele sagraditi zgradu.  

Mak Hubjer Helmutu Lutzu: Dragi Helmut, hvala i zbogom, tvoje Sarajevo / fotografija_Hana Ćurak

Dan kasnije sarajevski kolektiv Odron održao je simboličnu sahranu za park. Ljudi u crnom okupili su se oko ostataka skulpture i u povorci nosili crni kovčeg okolnim ulicama. Pažnja medija je bila velika, a članovi kolektiva izrazili su zadovoljstvo svojim doprinosom vršenju pritiska na gradske vlasti koje su bile oprezne da poduzmu daljnje mjere s obzirom na to da su građani pokazali otpor.

Simbolična pogrebna povorka sarajevskog kolektiva Odron

Međutim, u trenutku kad su općinske vlasti počele sarađivati ​​dijelovi skulpture danima su ležali goli i nezaštićeni na travi parka, čineći je podložnom vandalizmu i krađi. Tadašnji načelnik Općine Centar, Nedžad Ajnadžić odgovorio je na pismo koje je Helmut Lutz poslao građanima Sarajeva, navodeći svoju namjeru da umjetnika, kao i Njemačku ambasadu, uključi u proces preseljenja skulpture. Obećao je ponovnu instalaciju skulpture u preostali prostor parka nakon završetka gradnje. Iako su prošla iskustva s vlastima građanima Sarajeva otežala povjerenje, novostečena pažnja na problem parka, stvorila je nadu. S obzirom na to da je sad više očiju pratilo događaje, gradske vlasti više nisu mogle djelovati bez posljedica. Skulptura je nedavno obnovljena pod nadzorom umjetnikova sina, što je samo privremeno rješenje, jer će u martu 2021. skulptura pronaći privremeno novo mjesto ispred trgovačkog centra SCC kad započnu građevinski radovi u parku.

Nakon ankete provedene među stanovnicima, nedavno je inicijativa Hastahana Park započela saradnju sa grupom arhitekata, geodeta i drugih stručnjaka u dizajniranju protu-plana 3D animacije područja park(ing)a. Čak i ako borba za zaštitu Lutzove skulpture kao i jedne od preostalih malih zelenih površina u gradu još nije okončana, uplitanje postignuto intervencijama građanskih inicijativa i umjetničkih kolektiva još je jednom potvrdilo da umjetnost ima moć napraviti promjenu, posredovati i poremetiti. Realizacija plana inicijative Hastahana Park ne bi zadržala samo funkciju parka kao zelenog prostora u kojem se građani mogu odmarati, igrati se, družiti se i baviti se sportom, već bi također potvrdila demokratsku sposobnost građana da svoja osnovna građanska prava koriste za poticanje promjena. Nadam se da će ovo otvoriti put za više participativno društvo izazivajući donositelje političkih odluka u njihovoj navici da djeluju iza zatvorenih zavjesa.

prijelog inicijative Hastahana Park

Zeen is a next generation WordPress theme. It’s powerful, beautifully designed and comes with everything you need to engage your visitors and increase conversions.

možda će vas zanimati
Počeo projekt Digital Cities