Tri najmoćnije prašume u BiH – Perućica, Janj i Lom

Datum objave
29/04/2022
tekst i grafike
EU Info Centar

Oko 63% teritorija Bosne i Hercegovine prekriveno je šumom i šumskim zemljištem, od čega je oko 20% šuma u privatnom vlasništvu, a oko 80% u državnom vlasništvu. S obzirom na na geografski položaj Bosne i Hercegovine koji određuje njene glavne klimatske tipove, i šume se odlikuju raznolikošću tipova i to od priobalnih mediteranskih šuma do planinskih šuma u centralnoj BiH. Na ovom prostoru rasprostranjeno je preko stotinu vrsta drveća od čega su glavne vrste: jela, smrča, bijeli i crni bor, bukva, različite vrste hrasta, a u manje značajnom broju zastupljene su vrste plemenitih lišćara, kao što su javor, brijest, jasen, te stabla voća (trešnja, jabuka, kruška).

 

prasume bih

BiH ima 12 prašuma

Na teritoriji BIH su zastupljene i šumske sastojine prašumskog tipa, koje su prema IUCN kategorizaciji izdvojene i zaštićene kao prva kategorija zaštite. Među njima je najveći i najraznovrsniji prašumski rezervat u Perućici. Evropske prašume se razlikuju od prašuma u tropskom pojasu kako po vegetaciji, tako i po biodiverzitetu, a ono što ove prašume razlikuje od šuma je činjenica da čovjek nije imao nikakav uticaj na njihovu dinamiku rasta i razvoja. Samo ime prašuma u osnovi znači stara šuma.

Na teritoriji BIH je ukupno 12 prašuma koje se odlikuju interesantnim biljnim i životinjskim vrstama, očuvanim šumskim biljnim zajednicama, prelijepim pejzažima, izvorima i čistim vodotocima. Od tih 12 posebno ćemo izdvojiti 3 koje su zaštićene, a prema IUCN-ovoj podjeli danas su to strogi rezervati prirode Ia kategorija. U našim prašumama žive životinje poput vukova, medvjeda, divljih koza, srndaća, lisica, veprova i kuna, kao i orlovi, sokolovi, tetrijebi, kosovi, jarebice.

 

Perućica

Najpoznatija prašuma u Bosni i Hercegovini je Perućica, koja se nalazi u sastavu Nacionalnog parka Sutjeska. Perućica je među posljednjim sačuvanim prašumama u Evropi, a njena starost se procjenjuje oko 20.000 godina. Ima veoma značajnu ulogu u globalnom ciklusu ugljika. U njoj se nalazi više od 170 vrsta drveća i grmlja i preko 1.000 vrsta zeljastog bilja. Veliki je broj stabala starih oko 300 godina, a najviše izmjereno stablo visoko je 57,4 metra.

U Perućici se razvio izuzetno raznovrsan i bogat biljni svijet, pa osim bukvi, jeli i smrča, tu se nalaze i subalpske bukve, čiste ili s planinskim javorom, subalpske smrče, šume crnog bora te klekovina krivulјa. Veliko i integrisano šumsko područje podržava kompletan lanac ishrane, uklјučujući održive populacije velikih sisara i mesojeda. Raznolikosti i bujnosti bilјnog svijeta na cjelokupnom području doprinijeli su opstanku brojnih životinjskih vrsta te je taj svijet iznimno raznovrsan – sa velikim brojem beskičmenjaka, posebno iz reda leptira, ali i vodozemaca, gmizavaca i riba, 36 vrsta i 18 porodica sisara, te mnogobrojnih vrsta ptica.

perucica

 

Prašuma Janj

Još jedna značajna prašuma koju je Odbor za svjetsku baštinu UNESCO-a proglasio prirodnim dobrom od svjetskog značaja je prašuma Janj kod Šipova. Prašuma Janj našla se među 15 novih zaštićenih područja iz šest država potpisnica Konvencije UNESCO o zaštiti prirodne i kulturne baštine i tako postala prvo prirodno dobro iz Bosne i Hercegovine koje je uvršteno na UNESCO listu svjetske baštine. Prašumski rezervat Janj ima površinu od 295 hektara, a udaljen je od Šipova oko 30 kilometara. U tom dijelu zabranjena je eksploatacija drveta, a od 60-ih godina prošlog vijeka taj predio služi isključivo za proučavanje prirodnih procesa u flori i fauni, bez uticaja čovjeka.

Prašumu većinom čine stabla bukve i jele, ali i javora, brijesta, jasena i smrče. Prema IUCN kategorizaciji strogi prirodni rezervat i obuhvata strogo zaštićeno područje izdvojeno zbog zaštite biološke raznovrsnosti, gdje je posjećivanje i korištenje prostora strogo kontrolisano i ograničeno. Strogo je zabranjeno branje i uništavanje biljaka, ubijanje, hvatanje i uznemiravanje životinja i bilo kakav oblik privrednog korištenja.

Janj

Prašuma Lom

Lom jedna je od najvećih prašuma. Nalazi se na planini Klekovača, u sjeverozapadnoj Bosni. Prostire se na površini od 297,82 hektara. Zapazili su je još davne 1905. Austrougari, ali je sam rezervat osnovan 1956. godine. Danas je to strogi rezervat prirode Ia kategorija prema IUCN-u.

Biološku vrijednost čine zajednice bukve i jele sa smrčom – 82% površine, dok ostatak čini zajednica subalpske bukove šume. Prirodni uslovi pogoduju svim vrstama sisara i ptica, s tim što fauna rezervata nije dovoljno istražena. Od značajnijih vrsta izdvajaju se: trajno zaštićene vrste – hermelin, vjeverica, ris (povremeno), koka velikog tetrijeba, koka lještarke, jastreb, soko; lovostajem zaštićene vrste – mrki medvjed, srna, zec, pijevac velikog tetrijeba, pijevac lještarke, golub grivnjaš, a nezaštićeni su: puh, vuk, lisica, kuna zlatica i divlja svinja (povremeno).

lom

Zaštićena prašumska područja

Osim prašuma koje i zvanično imaju određeni stepen zaštite tu su i prašumska područja Ravna vala na Bjelašnici, Mačen do kod Kladnja, Trstionica kod Kaknja, Bobija na Grmeču, Crni vrh kod Bosanskog Petrovca, Plješevica kod Bihaća, zatim prašumski rezervat Malovčića dolina kod Sanskog Mosta, Golija i Masna luka u parku Blidinje.

Bobija se nalazi na području Grmeča, u sastavu općine Sanski Most, a prostire se na površini većoj od stotinu hektara. U njoj su najzastupljenija stabla bukve i jele, bijelog i crnog bora, hrasta, javora, brijesta, jasena i smreke. U prašumi Bobija ima stabala koja su starija od 500 godina. U njenoj blizini nalazi se i poznati prirodni krški fenomen Bobijaško oko, jezero na dnu uvale. Legenda kaže da vile i vilenjaci ovo mjesto posjećuju svake večeri.

 

Trstionica je prašumski rezervat koji se nalazi kod Kaknja u centralnoj BiH. Prostire se na 32,5 hektara i na nadmorskoj visini od 1.005 do 1.112 metara. Spada u kategoriju zaštićenog prašumskog područja, međutim zaštita je nedovoljna i nije usaglašena sa IUCN standardima, tako da su stručnjaci sarajevskog Univerziteta na osnovu istraživanja predložili su da se područje proglasi zaštićenim područjem sa zatečenim stanjem biodiverzieta u cilju aktivne zaštite prašumskog ekosistema, što još uvijek nije učinjeno. Istraživali su dio prašume i na tom području je konstatovano čak 84 posto raritetnih i srednje raritetnih zajednica, dok 27 posto zajednica sadržava veći broj endemičnih vrsta, a čak 60 posto od prisutnih zajednica igra izuzetno važnu ulogu u funkciji opstanka pejzaža.

Stoga je zaštita ovakvih područja od izuzetnog značaja jer se područja rezervata prirode smatraju nezamjenjivim za naučna istraživanja i monitoring, a opće specifičnosti i mjere zaštite strogog rezervata prirode definisane su entitetskim zakonima o zaštiti prirode, dok se iste detaljnije definišu samim aktima o proglašenju pojedinačnog područja i planovima i programima koje donose oni koji upravljaju tim područjima.

Zeen is a next generation WordPress theme. It’s powerful, beautifully designed and comes with everything you need to engage your visitors and increase conversions.

možda će vas zanimati
Nevjerovatne fotografije zloglasnih Yakuza